Livada – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 34 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q7777019 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 8:
Prema poreklu, livade mogu biti primarne (prirodne) i sekudarne (veštačke).
 
''Primarne livade'' se razvijaju u oblastima gde se drvenasta vegetacija ne može održati usled nepovoljnih klimatskih ili drugih ekoloških faktora. Iznad gornje šumske granice klima je preoštra za razviće [[žbungrm|žbunaste]]aste i [[šuma|šumske vegetacije]], pa se razvija zona subalpijskih i alpijskih (planinskih) livada. U zonama [[tundra|tundre]], stepe ili [[pustinja]] livade se razvijaju blizu [[rijeka|reka]], u [[rečna dolina|rečnim dolinama]], gde je vlažnost [[zemljištetlo|zemljišta]] odgovarajuća. [[Plavna livada|Plavne livade]] se takođe razvijaju u rečnim dolinama (najčešće dolinama nizijskih reka, blizu ušća i [[rečna delta|delti]]) i jedan deo sezone su podložne [[plavljenje|plavljenju]]. Primarne livade postoje i na zaslanjenim zemljištima, poput [[polupustinja]] i [[more|morskih]] obala.
 
''Sekundarne livade'' su nastale dejstvom [[čovekčovjek|čoveka]]a, najčešće u zoni šumske vegetacije, gde su se razvile nakon krčenja šuma. Čovek održava livadske ekosisteme redovnom [[kosidba|kosidbom]], čime se sprečava rast drvenastih biljaka i obnova šumskog ekosistema. Jedan deo biljaka na ovim livadama čini autohtona zeljasta vegetacija, a veći deo čovek seje (poput [[lucerka|lucerke]] i [[detelinadjetelina|deteline]]). Sekundarne livade su privremenog karaktera – kada prestane njihova eksploatacija, zonalna vegetacija se obnavlja.
 
== Vrste livada prema položaju i sastavu vegetacije ==
Red 16:
Kako se livadski ekosistemi mogu javiti u velikom rasponu klimatskih i pedoloških faktora, njihova vegetacija je veoma raznovrsna, sa velikim brojem zastupljenih vegetacijskih asocijacija. Kao tri najosnovnija tipa (sekundarnih) livada mogu se izdvojiti dolinske, brdske i močvarne livade.
 
''Dolinske livade'' su većinom sekundarnog porekla, nalaze se u blizini reka, na vlažnom i plodnom aluvijalnom zemljištu. Vegetacija dolinskih livada je bujna, izgrađena od visokih mezofitnih zeljastih biljaka. [[Primarna produkcija]] u ekosistemima dolinskih livada je veoma visoka i stoga se kosidba vrši i nekoliko puta tokom godine. Najčešće biljke dolinskih livada u Evropi su [[livadarka|livadarke]] (''Poa pratensis, Poa trivialis''), [[ježevica]] (''Dactylis glomerata''), [[pirevina]] (''Agropyrum repens''), [[detelinadjetelina|deteline]] (''Trifolium repens, Trifolium pratense''), [[zvezdan]] (''Lotus corniculatus''), [[livadska žalfija]] (''Salvia pratensis'').
 
''Brdske livade'' nastaju na račun iskrčenih šuma na padinama brda i planina, gde nema plavljenja reka. Vegetacija ovih livada veoma je bliska stepskoj. Česte vrste biljaka na brdkim livadama su [[klasača]] (''Bromus erectus''), [[srednja bokvica]] (''Plantago media''), brdske deteline (''Trifolium montanum, Trifolium alpestre''), [[čistac]] (''Stachys recta'') i [[podubica|dubačac]] (''Teucrium montanum'').
 
''Močvarne livade'' nastaju posle krčenja šuma na zemljištima sa visokim nivoom podzemnih voda ili zemljištima koja su izložena dugotrajnim poplavama. Vegetaciju močvarnih livada uglavnom izgrađuju trave, mahunarke, oštrice i site. Često zastupljene vrste biljaka su [[barska livadarka]] (''Poa palustris''), [[bela rosulja]] (''Agrostis alba''), [[visoki bus]] (''Deschampsia caespitosa''), oštrice (''Carex vulpina, Carex gracilis'') i [[ljutić]]i (''Ranunculus flammula, Ranunculus repens'').