Verzija na datum 3 april 2013 u 04:03 uredi Legobot (razgovor \| doprinos) 53.537 izmena m Bot: migracija 2 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q242478 na Wikidati ← Starija izmjena		Verzija na datum 16 juni 2013 u 08:01 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 57: \| dužina-oznaka = E \| lokacija_ime = [[~~Popis~~Spisak država\|Država]] \| lokacija_info = {{flagcountry\|SLK}} \| lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke\|Pokrajina]] \| lokacija1_info = [[Datoteka:SŁO Kraj Preszowski COA.jpg\|20px\|Grb Prešovski]] [[~~Prešovský~~Prešovski kraj\|Prešovski]] \| lokacija2_ime = \| lokacija2_info = Red 127: \| stanovništvo_gustoća_prazno2 = \| vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme\|CET]] \| utc_pomak = +1 \| vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme\|CEST]] \| utc_pomak_DST = +2 \| poštanski_broj = 054 01 Red 165: }} '''Levoča''' ([[mađarski jezik\|mađarski]]: ''Lőcse'', [[nemački jezik\|njemački]]: ''Leutschau'') je grad u [[~~Prešovský~~Prešovski kraj\|Prešovskom kraju]] u istočnoj [[Slovačka\|Slovačkoj]] i upravno središte [[Okrug Levoča\|Okruga Levoča]]. Povijesno središte grada ima [[romanika\|romaničke]] [[zid]]ine, mnoge [[renesansa\|renesansne]] građevine i najviši drveni izrezbareni [[oltar]] u Europi koji su 2009. godine upisani na [[UNESCO]]-v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi\|popis mjesta svjetske baštine u Europi]], zajedno sa spomenicima u gradu [[Spišské Podhradie]]. [[file:Lőcse - Town guild hall.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Gradska vijećnica iz zraka]] [[Datoteka:Leutschau - Stadtmauer.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Stare gradske zidine]] Red 181: \|ime mjesta = Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici \|image = Leutschau - Rathaus und Dom.jpg \|godina = [[1993\|1993.]] <small>(17. zasjedanje) prošireno [[2009\|2009.]]</small> \|vrst baštine = Prirodno dobro \|mjerilo = iv Red 188: \|država = {{flagcountry\|SLK}} }} Levoča se nalazi u povijesnoj pokrajini Spiš ([[mađarski jezik\|mađarski]]: ''Szepes'') koju su u 11. stoljeću osvojili [[Mađari]], a nakon što su je opustošili [[Mongoli]] 1241./42., tu se naseljavaju [[Nemci\|Nijemci]]. Najsatariji spomen Levoča je iz 1249., a 1317. godine je dobio gradsku kraljevsku povelju. Kako se nalazio na križanju trgovačkih putova između [[Poljska\|Poljske]] i [[Mađarska\|Mađarske]], grad je postao bogato trgovačko središte. Od 16. stoljeća do 1922. godine, Levoča je bila upravno središte provincije Spiš. Katastrofalni požari su uništili gotovo sve [[gotika\|gotičke]] građevine 1550. i 1559. godine. Grad se obnavlja u [[renesansa\|renesansnom]] stilu (gradska vijećnica, crkva sv. Jakova, knjižnica, ljekarna, škola, dom zdravlja), a tiskara je osnovana 1624. godine. Grad je postao središte [[~~protestantska~~ reformacija\|reformacije]] u Slovačkoj, a nakon protu-[[Habsburg]]ških pobuna u 17. stoljeću počinje propadati. Propast je zajamčena kada je 1871. godine željeznica zaobišla Levoč samo 8 km južnije u naselje [[Spišská Nová Ves]]. [[Trianonski sporazum]] je Levoč predao novoosnovanoj [[Čehoslovačka\|Čehoslovačkoj]], a tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] [[Slovačka\|Slovačkoj Republici]] kada je 981 Židov odveden u koncentracijske logore. Red 197: ==Znamenitosti== Stari grad je okružen zidinama a glavna gradska vrata su Vrata [[Košice]] iz 15. stoljeća iza kojih se nalazi barokna Crkva sv. Duha i Novi [[Franjevci\|franjevački]] [[manastir\|samostan]] (1750.). Gradski Trg majstora Pavla (''Námestie Majstra Pavla'') okružuju brojne dobro ošuvane kuće gradskog plemstva i tri najvažnija Levočka spomenika: masivna Gradska vijećnica (15.-17. st.) koja je danas muzej, kupolna luteranska Evanđelistička crkva (1837.) i romanička katolička Crkva. sv. Jakova (''Chrám svätého Jakuba'') iz 14. stoljeća. Crkva sv. Jakova ima najviši drveni izrezbareni i oslikani gotički oltar u Europi (18.62 m) koji je izrezbario Majstor Pavao oko 1520. godine. Središte trga zauzima veliki metalni "Kavez srama" iz 17. stoljeća koji je služio za javno kažnjavanje zločinaca. Red 214: ==Stanovništvo== Po popisu stanovništva iz [[2005\|2005.]] godine grad je imao 14.677 stanovnika.<ref name="statistics">{{cite web \| title = Municipal Statistics \| publisher = Statistički zavod Slovačke \| url = http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html \| accessdate = 2008-01-05}}</ref> [[Slovaci]] 87,07 [[Romi]] 11,20% Red 220: [[Rusini]] 0,31% Prema vjeroispovijesti najviše je [[~~rimokatolici~~katolička crkva\|rimokatolika]] 79,54% , [[~~ateisti~~ateizam\|ateista]] 9,01%, [[grkokatolici\|grkokatolika]] 3,87%, i [[luterani\|luterena]] 1,61% .<ref name="statistics"/> ==Gradovi prijatelji== {{ZD\|Č\|ČEŠ}} [[Litomyšl]], [[Češka Republika\|Češka]] {{ZD\|P\|POLJ}} [[Stary Sącz]], [[Poljska]] {{ZD\|P\|POLJ}} [[Łańcut]], Poljska <small><ref name="Twin">''[http://www.lancut.pl/asp/en_start.asp?typ=14&menu=76&strona=1\|title=Łańcut Prijateljski gradovi Łańcut i Levoča ]</ref></small> {{ZD\|P\|POLJ}} [[Kalarija Zebrzydowska\|Kalwaria Zebrzydowska]], Poljska {{ZD\|M\|MAĐ}} [[Kestel]], [[Mađarska]]

Levoča – razlika između verzija