Lenjivci – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 6:
| status = {{StatusPodaci}}
| regnum = [[Animal]]ia
| phylum = [[chordateSvitkovci|Chordata]]
| classis = [[SisavciSisavac|Mammalia]]
| subclassis = [[Theria]]
| infraclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]
Red 14:
| subordo = '''Folivora'''
| subordo_autorstvo = Delsuc, Catzeflis, Stanhope, and Douzery, 2001
| razdioba_stupanj = [[FamilijaPorodica (biologijataksonomija)|Familije]]
| razdioba =
[[Troprsti lenjivac|Bradypodidae]]<br />
Red 27:
}}
 
Životinja '''lenjivac''' obuhvata šest vrsta [[Sisarisisavac|sisara]] srednje veličine koji žive u [[SrednjaCentralna Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i pripadaju familijama Megalonychidae i Bradipodidae, koje spadaju u rod Pilosa. U rod Pilosa pored lenjivaca spadaju i južnoamerički [[mravojedi]].Taksonomski podred lenjivaca je Folivora (ili Phyllophaga) što znači “listojedi”.
 
== Izumiranje ==
Sve do geološki nedavne istorije [[Zemlja (planet)|Zemlje]] džinovski lenjivci kao što je bio Megatherium živeli su u Južnoj i delovima [[Severna Amerika|Severne Amerike]], ali zajedno sa mnogim drugim životinjama izumrli su odmah nakon dolaska ljudi na kontinent. Mnogi dokazi upućuju da je ljudski lov doveo do izumiranja američke megafaune baš kao i one na području daleke severne [[Azija|Azije]], [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Madagaskar]]a. I klimatske promene koje su nastupile pri kraju zadnjeg [[Ledeno doba|Ledenog doba]] su takođe u nekim slučajevima doprinele izumiranju. Međutim činjenica da su džinovski lenjivci preživeli na [[Antili]]ma mnogo duže nakon što su izumrli na kontinentu upućuje na to da je ljudska aktivnost bila glavni faktor izumiranja.
 
== Ekologija ==
Red 40:
 
== Fiziologija ==
Krzno lenjivaca ima specijalizovanu funkciju: spoljne dlake rastu u pravcu suprotnom od onog kod ostalih sisara. Kod većine sisara, dlake rastu prema ekstremitetima, ali zbog toga što lenjivci provode toliko vremena sa nogama iznad tela, viseći sa drveća, njihove dlake rastu u suprotnom pravcu. U uslovima stalne vlage, u krznu su stalno prisutne simbiotske cijanobakterije koje obezbeđuju kamuflažu. Zbog tih algi, krzno lenjivaca je mali ekosistem koji je dom za mnoge neparazitske insekte. Lenjivci imaju kratku glavu i njušku, velike oči, male uši i duge noge. Imaju i zdepast rep dug 6–7&nbsp;cm. Sveukupno telo lenjivaca je obično dugo između 50 i 60&nbsp;cm. I pored izuzetne adaptacije na život u krošnjama lenjivci su takođe i odlični plivači što im pomaže u uslovima stalnih poplava u područjima [[AmazonAmazona]]a i drugih velikih reka.
 
Kandže lenjivaca služe im kao jedina prirodna odbrana. Napadnuti lenjivac može zamahnuti kandžama ne bi li zastrašio ili ranio svog napadača. Ipak glavna odbrana lenjivaca je kamuflaža. Dok se sporo kreću u krošnjama drveća izgledaju neprimetno. Jedino za vreme povremenih spuštanja na tlo bivaju ranjivi. Njihovi glavni predatori su [[jaguar|jaguari]], veliki [[orao|orlovi]] i [[čovjek|čovek]]. Glavni uzroci smrti lenjivaca u [[Kosta RikaKostarika|Kosta Riki]] su kontakti sa električnim vodovima i sa lovokradicama.
 
Lenjivci se kreću samo kada je to neophodno i veoma sporo. Imaju samo četvrtinu mišićnog tkiva u poređenju sa životinjama njihove težine. Mogu da se kreću zanemarljivo većom brzinom u slučaju neposredne opasnosti ali u tom slučaju sagorevaju veliku količinu energije. Na nogama i rukama imaju specijalizovane zakrivljene kandže koje im omogućavaju da vise sa grana bez napora. Iako ponekad sede na vrhovima grana oni obično jedu, spavaju i čak rađaju mlade viseći sa grana. Ponekad ostaju da vise na granama i nakon smrti.