Raška – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 31:
Samo ime Rasija (Raška) prvi put se pominje [[1189]]. godine.{{činjenica}} Od tada [[Mlečani]], [[Nijemci]] i [[Mađari]] do 18. stoljeća Srbiju nazivaju Rascija, a Srbe Racima, Rascijanima, Raicenima i slično. Ime Raška je danas sačuvano u imenu [[Raški okrug|Raškog okruga]] u Srbiji, a teritorija nekadašnje Raške je danas poznata pod geografskim imenima [[Raška oblast]].
 
Iako se Raška kasnije prevodi sa terminom Srbija i to postaju sinonimi, izvori iz Dubrovnika strogo odvajaju Srbiju od Raške, dok Nemanjiće nazivaju raškim vladarima. Marvo Orbin u naslovu "Kraljevstva Slavena" piše: "Dalmata, Croatia, Bosna, '''Servia''', '''Rassia''', Bvlgaria", a Nikodim Milaš u knjizi "Ston u srednjim vijekovima" citirajući dubrovačke izvore (npr zapisnik Velikog Savjeta u Dubrovniku 1399.g.) koji pominju Rašku, redovno raško ime prevodi sa srpskim (str.18., 19., 20...). Pošto je ta Srbija izmđu Dalmacije, Bosne i Raške ostaje da je to današnja Crna Gora. Kačić Miošić u Razgovorima ugodnim piše da su Mihailo 1077. i Bodin vladali u srbskoj zemlji a nadbiskup Bara je nosio titulu Primas Srbije.
Иако се Рашка касније преводи са термином Србија (рашки-српски) и то постају синоними, извори из Дубровника строго одвајају Србију од Рашке, док Немањиће називају рашким владарима. Марво Орбин у наслову "Краљевства Словена" пише: "Dalmata, Croatia, Bosna, '''Servia''', '''Rassia''', Bvlgaria", а Никодим Милаш у књизи "Стон у средњим вијековима" на 18.стр. пише: "1333. г. Мали Савјет... да би уступљено било републици Стонско полуострво, и да се за то преда '''српком краљу''' (domino '''regi Raxiae''')...", стр.19. "уступљене од свијетлог '''српског краља''' (nobis concessa per serenissimus '''regem Rassiae''')", стр. 20. "Стефана, '''српског цара''', бугарског и т. д. (Stephanum, '''Imperatorem Rassiae, Serviae''' et Bulgariae etc.) (записник Великог Савјета у Дубровнику из 1399. г.). Пошто је између Рашке, Босне и Далмације једина преостала територија данашња Црна Гора то би се ово именовање Србије могло односити на стару Дукљу или Зету, каснију Црну Гору (уп. са Миошићевим "Разговорима угодним народа Словинскога" у којем пише да су Михаило и Бодин владали у србској земљи, као и титулом надбискупа Бара који је био примас Србије.)
 
[[Vizantija]] je priznala nezavisnost Raške [[1190]]. godine.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 20), The University of Michigan Press, 2009.</ref>