Wikipedija

Lavov – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m pop
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 113:
 
}}
'''Lavov''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Львів''/Ljviv, [[Poljski jezik|poljski]]: ''Lwów'' , [[Ruski jezik|ruski]]: ''Львов'', [[Njemačkinemački jezik|njemački]]: ''Lemberg'') je grad u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], historijski centar [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] od 732 009 stanovnika.
<ref name=city>{{cite web
| url =http://www.citypopulation.de/Ukraine-Cities.html
Red 131:
''Lavov'' je osnovao sredinom [[13. vijek]]a galicijski [[knez]] [[Danilo Romanovič Galickij|Danilo Romanovič]] kao [[Fortifikacija|utvrdu]], ali je ubrzo postao važni trgovački centar. Grad je zbog svog položaja, kao dominantne točke na putu istok zapad i kontrole prolaza preko [[Karpati|Karpata]] imao neobičnu burnu prošlost. Grad su osvojili [[Poljaci]] - [[1349]]. pa [[Kozaci]] [[1648]]. i [[Šveđani]] [[1704]]. <ref name=brit/>
 
Nakon [[Prva podjela Poljske|Prve podjele Poljske]] od [[1772]]. grad je pod vlašću [[Habsburg]]ovaca. Za njihove uprave postao je glavni grad pokrajine [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]]. <ref name=brit/>Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad je okupirala vojska [[CarskaRusko RusijaCarstvo|Carske Rusije]] od septembra [[1914]]. do juna [[1915]]. kad su grad ponovno preuzele snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Na kraju rata [[1918]]. nakon sloma Habsburške monarhije, lokalno ukrajinsko stanovništvo proglasilo je Lavov glavnim gradom svoje kratkotrajne [[ZapadnoukrajinskaZapadno-ukrajinska narodnaNarodna republikaRepublika|Zapadnoukrajinske narodne republike]]<ref name=brit/>, ali su poljske trupe ubrzo zauzele grad i preuzele kontrolu i nad tim dijelom Galicije do kraja [[1919]].
[[Datoteka:KolumnaMickiewicza.jpg|thumb|left|200px|<center>Spomenik poljskom pjesniku Adamu Mickiewiczu u centru Lavova]]
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nakon [[Trećitreći Rajhrajh|njemačkog]] napada na [[Poljska|Poljsku]] [[1939]]. grad su zauzele jedinice [[Crvena Armijaarmija|Crvene armije]], prema dogovoru [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Ribbentrop-Molotov]]. <ref name=brit/>Nakon što je [[Adolf Hitler|Hitler]] napao [[SSSRSovjetski Savez|Sovjetski savez]], grad su zauzele trupe [[Trećitreći Rajhrajh|njemačkog]] [[Wehrmacht]]a i držale ga pod okupacijom do [[1944]]. Za njihove vlasti najveći dio brojne [[Židovijevreji|židovske]] zajednice, deportiran je u [[Koncentracioni logor|koncentracijske logore]] i pobijen.
 
Od [[1945]]. grad je dio [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske SSR]], dotad brojno [[Poljaci|poljsko]] stanovništvo što milom, što silom preseljeno je najvećim dijelom u [[Wrocław|Wroclaw]] (dotadašnji [[Njemačkanemačka|njemački]] Breslau) a umjesto njih u grad je doseljeno [[Ukrajinci|ukrajinsko]] i [[Rusi|rusko]] stanovništvo.
 
Nakon raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]] - [[1991]]. grad je postao dio nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]].
[[Datoteka:Lwów - Pl. Pokoju 01.JPG|thumb|right|260px|<center>Centar grada]]
==Lavov kao grad svjetske baštine==
Red 143:
|ime mjesta = Historijsko središte Lavova
|image = KatedraLacinskaLwow.jpg
|godina = [[1998|1998.]] <small>(22. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, v
Red 151:
}}
 
Historijsko središte ''Lavova'' uvršteno je [[1998. na [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listu mjesta svjetske baštine u Evropi]] kao izvanredan primjer spoja arhitektonskih i umjetničkih tradicija [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] s [[Italija|talijanskim]] i [[Njemačkanemačka|njemačkim]] uticajima. Ali i zbog ostavštine koju su ostavile brojne etničke skupine koje su, privučene u grad njegovim progresom, izgradile vlastite kvartove unutar grada, koji su još uvijek onakvi kakvi su bili.
 
Centar grada ima i brojne [[gotika|gotičke]] građevine iz [[13. vijek]]a, kad je grad osnovan. Nakon velikog požara koji je poharao grad u [[16. vijek]]u, grade se brojne [[renesansa|renesansne]] i [[barok|barokne]] građevine. Gradom ipak dominiraju [[neoklasicizam|neoklasicističke]] i [[secesija|secesijske]] građevine sa kraja [[19. vijek|19.]] i početka [[20. vijek]]a kad je izgrađeno najviše reprezentativnih palača; Muzej Lubomirscy (1827.), Knjižnica Bawarowski (1857.), Teatar Skarbek (1842.), Opera (1913.).
Red 183:
||
*[[Stanisław Lem]], književnik
*[[Alfred James Lotka]], [[SADsjedinjene Američke Države|američki]] matematičar i kemičar, rođen u Lavovu
*[[Stanyslav Lyudkevych|Stanislav Liudkevych]],
*[[Oleh Luzhny]], bivši nogometaš
Red 202:
*[[Adam Ulam]], historianpovjesničar
*[[Stanisław Ulam]], matematičar
*[[Svyatoslav Vakarchuk]], [[rock and rollRoll|rock glazbenik]]
*[[Gabriela Zapolska]], dramaturškinja i glumica
|}
== Klimatske karakteristike ==
''Lavov'' ima [[UmerenoVlažna kontinentalna klima|Umjereno kontinentalnu klimu - Dfb]] po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], sa blagim ljetima (18.3 ° C prosječno u julu) i hladnim zimama (- 3.1 ° C u januaru). Na grad padne prosječno do 745 mm kiše, i to najviše ljeti. <ref name=weat/>
 
{{Infookvir vrijeme
Red 265:
|
* {{flag|Kanada}}, [[Winnipeg]] 1973
* {{flag|Njemačka}}, [[Freiburg|Freiburg im Breisgau]] 1989
* {{flag|Poljska}}, [[Rzeszów]] 1992
* {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}, [[Rochdale]] 1992
Red 282:
* {{flag|Bosna i Hercegovina}}, [[Banja Luka]] 2004.
* {{flag|Poljska}}, [[Lublin]] 2004.
* {{flag|Rusija}}, [[Sankt Peterburg|Sankt Petersburg]] 2006.
|}
 
Red 288:
I današnji ''Lavov'' je kao nekad, važno transportno čvorište, jer se u njemu ukrštava nekoliko željezničkih pravaca. Zbog tog je grad odavno izrastao u snažni industrijski centar, razvijene strojogradnje; [[autobus]]i, poljoprivredni strojevi, viljuškari i bicikli. Postoji i snažna industrija robe široke potrošnje ([[televizor]]i) i tvornice prehrambenih proizvoda. <ref name=brit/>
== Kultura ==
''Lavov'' je bio prijestolnica ukrajinske kulture, u doba [[CarskaRusko RusijaCarstvo|Carske Rusije]] iako je tad bio dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], - centar izdavaštva i nacionalnog pokreta centar. Grad ima univerzitet osnovan još [[1661]]. koji je za [[SSSRsovjetski Savez|sovjetskog]] režima nazvan po velikom ukrajinskom pjesniku i novinaru Ivanu Franku.<ref name=brit>{{cite web
| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/352437/Lviv
| title =''Lviv''
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Lavov