Jurij Vega – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 15 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q93520 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka:Georg Freiherr von Vega 1802.jpg|thumb|200px|Jurij Vega, [[1802]].]]
[[Baron]] '''Jurij Bartolomej Vega''' ([[slovenačkislovenski jezik|slovenački]] ''Jurij Bartolomej Vega'', [[nemački jezik|nemački]] ''Georg Freiherr von Vega'', [[latinski jezik|latinski]] ''Georgius Bartholomaei Vecha''), [[Slovenci|slovenački]] [[matematičar]] i [[artilerija|artiljerac]], rođen je [[23. mart3.|23. marta]]a [[1754]]. u [[Zagorica kot Dolskog|Zagorici]] kod [[Dolsko|Dolskog]], [[Slovenija]] (tada [[Kranjska]], [[Austrija]]) kao ''Jurij Veha'', a umro je septembra [[1802]]. u [[Nusdorf]]u pored [[Beč]]a.
 
Vega se školovao u [[jezuitiisusovci|jezuitskoj]] gimnaziji i liceju u [[Ljubljana|Ljubljani]]; istu školu je tada pohađao i [[Anton Tomaž Linhart]], poznati slovenački dramski pisac, pesnik i istoričar. Posle škole radio je na nacrtima za regulisanje [[Sava|Save]] i [[Ljubljanica|Ljubljanice]], a Ljubljanu je napustio pet godina nakon diplomiranja i [[1780]]. godine stupio u vojsku kao profesor matematike na bečkoj školi za artiljerce. U to vreme je promenio prezime u ''Vega'' i oženio 16. godišnju češku plemkinju Jožefu Svoboda.
 
Učestovavo je u mnogim ratovima. U [[1788]]. ratovao je u [[Austrijsko-turski rat|Austrijsko-turskom]] ratu pod austrijskim feldmaršalom [[Gideon Laudon|Gideonom Laudonom]] u bici protiv [[Turci|Turaka]] za [[Beograd]]. Njegovo zapovedništvo nad baterijama [[minobacač]]a, i znanje o trajektorijama je znatno pomoglo da se osvoji [[Kalemegdan]]. Između [[1793]]. i [[1797]]. Vega je ratovao protiv [[francuska revolucija|francuskih revolucionara]] pod zapovedništvom generala [[Dagobert Vurmzer|Dagoberta Vurmzera]]. Ratovao je u [[Fort Luj]]u, [[Manhajm]]u, [[MajncMainz|Majncu]]u, [[Visbaden|Visbadenu]], [[Kel]]u i [[Dic|Dic]]u. [[1795]]. po njegovim nacrtima su napravljena dva 13,6 kg minobacača sa borbenim radijusom skoro 3 km; stari minobacači su imali radijus dejstva manji od 1,8 km.
 
Objavio je mnoštvo knjiga sa [[logaritam]]skim tablicama; prvu 1783. Mnogo kasnije, 1797. godine, usledilo je drugo izdanje i sa zbirkom [[integral]]a i drugim korisnim formulama. Njegov ''Priručnik'', prvi put objavljen [[1793]], kasnije je preveden na mnoge jezike i izdat u ukupno preko 100 izdanja.
 
U 1781. se zalagao za uvođenje [[metrički sistem|metričkog sistema]] u [[Austrougarska Austro-Ugarska|Habzburškoj monarhiji]], ali u tome nije uspeo. Metrički sistem je uveo [[Franjo Josip I.|Franc Jozef I]] tek u 1871.
 
Napisao je najmanje šest naučnih članaka i [[20. avgust8.|20. avgusta]]a [[1789]]. postigao svetski rekord u računanju [[pi|broja pi]] na 140 decimala, od kojih je 137 bilo ispravno. Svoju kalkulaciju je prosledio [[Ruska akademija nauka|Ruskoj akademiji nauka]] u [[Sankt Peterburg]]u, kada je pronašao grešku u računanju broja pi [[Tomas Fantet de Lanji|Tomasa de Lanjija]] iz 1719, a članak je objavljen šest godina kasnije. Vega je držao taj rekord 52 godine.
 
Jurij Vega je bio član Akademije praktičnih nauka u Majncu, Fizičkog i matematičkog društva iz Erfurta, Bohemijskog naučnog društva iz Praga i Pruske akademije nauka iz Berlina. Bio je i pridruženi član Britanskog naučnog društva u Getingenu. Za svoje vojne rezultate dobio je orden [[Marija Terezija|Marije Terezije]] [[1796]] godine, a za vojne zasluge naslednu titulu [[baron]]a sa pravom na svoj [[grb]], [[1800]].
 
Vegino beživotno telo pronašli su u [[Reka Dunav|Dunavu]]u 26. septembra 1802. pored Nusdorfa. Slučaj nikad nije razjašnjen, ali po nekim teorijama ubio ga je neki mlinar.
 
U Sloveniji svake godine se učenici i đaci takmiče za „Vegovo priznanje“. Jurij Vega se nalazi i na slovenačkoj novčanici za 50 [[tolar]]a i na prigodnoj poštanskoj marki.