Julija Livila – razlika između verzija

'''Julija Livila''' ([[klasični latinski jezik|klasični latinski]]: <small>IVLIA•LIVILLA</small><ref>{{Aut|E. Groag, A. Stein, L. Petersen - e.a.}} (edd.), ''Prosopographia Imperii Romani saeculi I, II et III'' ('''[[PIR]]'''), Berlin, 1933 - I 674</ref>, također poznata i kao <small>IVLIA•GERMANICI•CAESARIS•FILIA</small><ref>''CIL'',6,3998</ref><ref>''CIL'',6,10563</ref><ref>''CIL'',6,4362</ref> or <small>LIVILLA•GERMANICI•CAESARIS•FILIA</small><ref name="CIL,6,891">''CIL'',6,891</ref>) ([[Lezbos]], početak 18 - Pandaterija (suvremeni [[Ventotene]]) (?), kraj 41/početak 42.) bila je [[Rimsko Carstvo|rimska]] plemkinja iz [[JulijevskoJulijevci-Klaudijevska dinastijaKlaudijevci|Julijevsko-Klaudijevske dinastije]], poznata kao najmlađe dijete [[Germanik]]a i [[Agripina Starija|Agripine Starije]], odnosno najmlađa sestra cara [[Kaligula|Kaligule]].

Rodila se kada joj je otac putovao na Istok gdje bi nadgledao tamošnje provincije. Godinu dana kasnije je Germanik umro, te se Agripina sa djecom vratila u Rim. Odrasla je u kući bivše carice [[Livija|Livije]], a kao dijete bila vjerena za [[Kvintilije Var|Kvintilija Vara]]. Kada je Kvintilije 27. pao u nemilost, vjerena je za [[Marko Vinicije (konzul 30)|Marka Vinicija]], za koga se oženila i koji je potom služio kao konzul i prokonzul u Aziji. Nakon što joj je brat Kaligula došao na vlast, prema antičkim izvorima je uživala niz počasti, ali se slično kao i sestre [[Druzila (sestra Kaligule)|Druzila]] i [[Agripinila|Agripina Mlađa]] odala razvratu, te imala [[incest]]uozne veze s bratom te bila prostituirana. Godine 39. je zajedno s Agripinom bila upetljana u zavjeru protiv Kaligule, te ju on njih dvije protjerao na [[Pontinski otoci|Pontinske otoke]]. Nakon Kaligulinog ubistva je vraćena u Rim naredbom novog cara (i njenog strica) [[Klaudije|Klaudija]]. Vrlo brzo je, međutim, došla u nemilost Klaudijeve supruge [[Valerija Mesalina|Mesaline]], te je na njen nagovor - pod optužbom za [[preljub]] - protjerana na [[Pandeterija|Pandeteriju]]. Tamo je krajem 41. ili početkom 42. pogubljena po Klaudijevom naređenju, najvjerojatnije izgladnjivanjem.