Jovan Đorđević (mitropolit) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
Nova stranica: {{Biografija | ime = Jovan | prezime = (Đorđević) | slika = | opis_slike = | dan_rođenja = | mesec_rođenja = | godina_rođenja = | mesto_rođenja = Sremski Karlovci | ...
 
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 8:
| godina_rođenja =
| mesto_rođenja = [[Sremski Karlovci]]
| država_rođenja = [[Austrijsko Carstvo|Austrijsko carstvo]]
| dan_smrti = 23.
| mesec_smrti = maj
| godina_smrti = 1773.
| mesto_smrti = [[Sremski Karlovci]]
| država_smrti = [[Austrijsko Carstvo|Austrijsko carstvo]]
}}
'''Jovan''' (Đorđević ili Georgijević, [[Sremski Karlovci]] — [[Sremski Karlovci]], [[23. 5.|23. maj]] [[1773]]) je bio [[karlovačka mitropolija|mitropolit karlovački]] i, stoga, jedan od važnijih [[arhijerej]]a [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].
 
== Život ==
Mitropolit Jovan rođen je u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] nepoznate godine. Još kao dete dospeo je u [[Manastirmanastir Visoki Dečani|manastir Dečane]] i bio đak, [[đakon]] i [[arhiđakon]] [[Patrijarh Arsenije IV|patrijarha Arsenija IV]]. Kao [[arhiđakon]] bio je u pratnji [[patrijarh]]ovoj prilikom njegove posete [[mitropolit]]u [[đustendil]]skom [[Jefrem Stanković|Jefremu (Stankoviću)]], a takođe i prilikom posete ove dvojice crkvenih velikodostojnika [[Lesnovski manastir|lesnovskom manastiru]]. Prilikom [[patrijarh]]ove posete [[Treska (reka)|manastir]]u na reci [[Treska (reka)|Tresci]], pored [[Kirilo (Mitropolit skopski)|mitropolita skopskog Kirila]] u pratnji se nalazio i [[arhiđakon]] Jovan. Sve ovo govori da je bio vrlo blizak [[Patrijarh Arsenije IV|patrijarhu Arseniju IV]].
 
===Prelazak u Austrijsko carstvo ===
U vreme [[Seobavelika seoba Srba|druge seobe Srba]] [[arhiđakon]] Jovan se pridružio [[Patrijarh Arsenije IV|patrijarhu Arseniju IV]] i našao mu se pri ruci u svom rodnom mestu. Iduće, [[1738]]. godine, arhiđakon Jovan učestvovao je u gašenju [[Rusija|ruskih]] škola u [[Karlovci]]ma. Kada se upraznila [[Temišvarska eparhija]], [[Patrijarh Arsenije IV|patrijarh Arsenije IV]] pokušao je da svoga [[arhiđakon]]a Jovana imenuje za [[Episkop temišvarski|episkopa temišvarskog]], ali u tome nije uspeo jer je na [[patrijarh]]a vršen pritisak da se za episkopa postavi [[Simeon Hristijan]].
 
Kada su [[Hrvati|hrvatski]] staleži podneli predlog na saboru u [[PožunBratislava|Požunu]]u da se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]] ukinu sve [[Pravoslavlje|pravoslavne]] [[Eparhija|eparhije]], a [[pravoslavlje|pravoslavni]] vernici potčine [[Unijatstvo|unijatskom]] [[episkopepiskopos|episkopu]]u, [[srbi|srpski]] narodni prvaci su [[12. 9.|12. septembra]] [[1742]]. izabrali narodne izaslanike među kojima su, pored ostalih, bili [[episkopos|episkop]] [[Pavle Nenadović|Pavle (Nenadović)]] i [[arhiđakon]] Jovan (Đorđević). Njegov zadatak je bio da zatraže da se potvrde sve povlastice koje je [[srbi|srpski narod]] dobio i da se proglase u svima [[Hrvatske županije|hrvatskim županijama]]. Na [[Bogojavljenje]] [[1746]]. godine [[patrijarh Arsenije IV]] rukopoložio je arhiđakona Jovana u čin [[prezviterprezbiter|prezvitera]]a i proizveo ga u čin [[arhimandrit]]a. Budući da je bio vešt pregovarač, što se videlo prilikom njegovog boravka u [[Beč]]u, gde je zastupao potrebe [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske crkve]], [[patrijarh Arsenije IV]] poslao ga je u [[Manastirmanastir Visoki Dečani|manastir Dečane]]. Kao dečanski [[arhimandrit]] i [[patrijarh]]ov egzarh novčano potpomogao je [[1746]]. [[Žefarović|Žefarovićev]] bakrorez "[[Lazar Hrebeljanović|Knez Lazar]]", a takođe i "[[Sremski svetitelji|Sremske svetitelje]]". Njegovim zauzimanjem [[patrijarh Arsenije IV]] izdao je bakrorez "[[Car Uroš]]".
 
=== Episkopsko zvanje ===
Red 31:
 
=== Mitropolitsko zvanje===
Posle smrti [[Mitropolitkarlovačka karlovačkimitropolija|mitropolita]] [[Pavle Nenadović|Pavla (Nenadovića)]] izabran je na Karlovačkom narodno-crkvenom saboru, kao vladin kandidat, za [[mitropolit]]a episkop Jovan [[7. 9.|7. septembra]] [[1769]]. godine. Istoga meseca, pre nego što je od [[Marija Terezija|carice Marije Terezije]] potvrđen, carica je zatražila od novog [[mitropolit]]a da pokaže svoju blagodarnost na taj način što će se izvestan broj zapovednih praznika ukinuti. Krajem godine [[Sinod]] je razrešio 56, praznika od kojih je 27 bilo [[Ruska pravoslavna crkva|ruskih]]. Ukidanje praznika je propraćeno velikim negodovanjem, koje je kod [[Rimokatoličkakatolička crkva|rimokatolika]], čiji su praznici takođe ukinuti, bilo još veće. Posle svega ovoga u [[Beč]]u je [[1771]]. štampan [[srpski jezik|srpski]] [[kalendar]]. U ovom kalendaru navedeno je trinaest praznika svetim [[Srbi]]ma. Oni su ušli u kalendar na zauzimanje [[mitropolit]]a Jovana koji je bio veliki poštovalac i pobornik slavljenja uspomena [[Srpski svetitelji|svetih Srba]]. U ovom mesecoslovu objavljena je i opšta stihira [[Srpski svetitelji|srpskim svetiteljima]], koju je napisao mitropolit Jovan. Zahvaljujući [[Srbljak|Srbljaku]], koji je izišao iz štampe [[1761]]. u [[Rimniku Valća|Rimniku]] u [[Vlaška|Maloj Vlaškoj]], koji je priredio za štampu [[Episkop aradski|episkop aradski]] [[Sinesije Živanović|Sinesije (Živanović)]], uspeo je mitropolit Jovan da pomenute svete unese u mesecoslov i na taj način osigura njihovo slavljenje u srpskom narodu.
 
Posle svog ovećeg Zbornika molitava, mitropolit Jovan je sačinio kratak izvod molitava iz pomenutog Zbornika i namenio ga vojnicima [[Pravoslavna vera|pravoslavne vere]], a potom i svima vernicima [[Srpska pravoslavna crkva|srpske]] i [[Rumuni|rumunske]] narodnosti. Sve je to štampao o svom trošku i posle [[Božić]]a [[1771]]. razaslao eparhijama da ih kao njegov dar podele vojnicima koji znaju čitati, a ne mogu učestvovati u pravoslavnom bogosluženju budući da su udaljeni od [[Pravoslavlje|pravoslavnih hramova]]. Budući vezan za [[Manastirmanastir Visoki Dečani|manastir Dečane]], mitropolit Jovan je poslao ovom [[manastir]]u svoje rukopisne knjige Paraklis i Kanon molebni Stefanu Dečanskom koje govore „da je iza njih stojao sentimentalan čovek“.
 
Mitroplit Jovan je umro [[23. 5.|23. maja]] [[1773]]. u [[Karlovci]]ma, a sahranjen je u [[Manastir Krušedol|manastiru Krušedolu]].
 
== Zasluge ==
Mitropolit Jovan spada u red najvećih priložnika crkava i manastira. Njegovim zauzimanjem, pre svega, podignuti su mnogi hramovi i snabdeveni crkvenim stvarima umetničke vrednosti i izrade. Tako je na njegov zahtev [[Nikola Nešković (slikar)|Nikola Nešković]] obnovio [[Ikona|ikonu]] svetih [[Srpskasrpska despotovinaDespotovina|srpskih despota]] u [[Manastir Krušedol|manastiru Krušedolu]], kome je poklonio i jednu novu ikonu istoga sadržaja. Njegovim troškom i staranjem dovršeni su vezovi pokrova za kivote [[Stefan Dečanski|sv. Stefana Dečanskog]] i [[Car Uroš|sv. cara Uroša]].
 
Kao ljubitelj knjige, mitropolit Jovan ih je pisao, štampao i poklanjao crkvama, manastirima i vernicima. Iz zapisa se saznaje samo za manji deo knjiga koje je poklonio i na taj način negovao tradiciju poklanjanja knjiga u srpskoj crkvi. Tako je poklonio prestona jevanđelja hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Rumi, Uspenskom hramu u Vršcu i carskoj lavri u Dečanima; Srbljak hramovima manastira Mesića i Gornjeg Kovilja; Pashalnu službu hramu u Banoštru i Nikolajevskim hramovima u Irigu i Šuljmu; ceo krug crkvenih knjiga pridvornom hramu u Vršcu, Cvetni triod manastiru Središtu, dvanaest mineja, Službenik i Pentikostar u Dečanima. Pored knjiga, mitropolit Jovan je poklonio pridvornom hramu u Vršcu časnu trpezu, a takođe i dvostruku ikonu na kojoj je izobraženo Rođenje i Bogojavljenje. Srebrna kandila poklonio je manastirima Hopovu i Jasku, sasud za sveto miro mnogim banatskim crkvama.
Red 51:
pre= — |
spisak= [[Episkop osečkopoljski]]<br>1746-1749|
posle= [[Lukijan Vladulov|Lukijan (Vladulov)]] |
pre2= [[Isaija Antonović|Isaija (Antonović)]] |
spisak2= [[Episkop vršački]]<br>1749—1769 |
posle2= [[Vikentije Popović|Vikentije (Popović)]] |
pre3= [[Pavle Nenadović|Pavle (Nenadović)]] |
spisak3= [[Karlovačka mitropolija|Mitropolit karlovački]]<br>1769-1773|
posle3= [[Vićentije Jovanović Vidak|Vićentije (Jovanović)]] |
}}