Jeruzalemski Hram – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 49 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q3906600 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 6:
'''Hram u Jeruzalemu''' ili '''Sveti Hram''' ({{Hebrejsko ime 1|בית המקדש|Bet HaMikdash|"Sveta kuća"}}) je naziv za nekoliko građevina smještenih na [[Hramova Gora|Hramovoj Gori]] (Har HaBayit) u starom dijelu [[Jeruzalem]]a. Kroz historiju su na tom mjestu sagrađena dva hrama, a budući Hram igra važnu ulogu u [[Jevrejska eshatologija|židovskoj eshatologiji]]. Prema klasičnim [[Judaizam|židovskim vjerovanjima]], Hram (ili Hramova Gora) djeluje kao figurativni "nožac" Božjeg prisustva ([[Hebrejski jezik|Heb.]] "''[[shechina]]''") u fizičkom svijetu.
 
[[Solomonov hram|Prvi Hram]] je sagradio [[solomon|kralj Solomon]] za sedam godina u [[10. vijek pne.|10. vijeku pne.]] (godine 957. pne.). Bio je središte drevnog [[judaizam|judaizma]].<ref>[[Knjiga Ljetopisa]], 1 Ljetopisi, glava 22 - 29</ref> Hram je zamijenio [[Mojsije]]v [[Tabernakul (judaizam)|Tabernakul]] kao i Tabernakule u [[Shiloh]]ui, [[Nov]]u i [[Givon]]u koji su dotada bila središta židovske vjere. Prvi Hram su uništili Babilonci godine 586. pne. Gradnja novog Hrama je započela 535. pne.; nakon pauze je rad ponovno započeo oko 521. pne. a konačno je dovršen 516. pne. te Hram bio posvećen 515. pne. Prema [[Knjiga o Ezri|Knjizi o Ezri]], ponovnu gradnju Hrama je dozvolio [[Kir Veliki]] i odobrio [[Darije Veliki]]. Pet vijekova kasnije, ovaj [[Drugi Hram]] je dogradio [[Herod Veliki]] oko godine 20. pne. Njega su, pak, uništili [[RimskiRimsko ImperijCarstvo|Rimljani]] godine 70. n.e. Usprkos toga što je Hram uništen, svi vanjski zidovi još stoje, a dugo se vjerovalo da samo [[zapadni zid]] stoji. Po Josifu, dvorišta i stubovi jerusalimskog hrama bili su plod helenske umetnosti.<ref name="Зизијулас"/> Danas se smatra da način [[Državna uprava|uprave]] jerusalimskim hramom, opisan u Novome zavetu (uglavnom odnos između vlasti prvosveštenika i sanhedrina), potiče od uprave [[Ptolomeidi|Ptolomeida]].<ref name="Зизијулас">[http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf Јован Зизијулас, Јелинизам и хришћанство]</ref>
 
Islamski oltar [[Kupola Stijene]] je stajala na mjestu Hrama od kraja 7. vijeka n.e.a [[džamija al-Aqsa]], otprilike iz istog perioda, se nalazi u dvorištu Hrama.