Razlike između izmjena na stranici "Jeleni"

| slika_opis = [[Obični jelen|Jelen obični]]

| classis = [[SisavciSisavac|Mammalia]]

'''Jeleni''' (Cervidae) su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] životinja iz reda [[Parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla). Porodica obuhvaća 45 [[vrsta]], između ostalih [[obični jelen|jelene]], [[srna|srne]], [[sob]]ove i [[los]]ove, a nastanjuju i [[EuropaEvropa|Europu]]. Najupadljivije obilježje ove porodice je [[rog]]ovlje koje kod različitih vrsta ima vrlo različite oblike, i uglavnom ih imaju samo mužjaci. Rogovi ove porodice bitno se razlikuju od rogova [[šupljorošci|šupljorožaca]]. Građeni su od [[kostkosti|koštane]] supstance, i svake godine rastu iznova, dok su kod šupljorožaca trajni, i neprekidno rastu cijeli život.

Veličina jelena je od vrste do vrste vrlo različita: dužina tijela kreće im se od 0,7 pa do 2,9 metara, visina u ramenima od 30 do 190 centimetara a težina od 7 pa do 800 kilograma. Najveća danas [[recentna vrsta|živuća vrsta]] je [[los]], a najmanja [[južni pudu]]. Kod većine vrsta prisutan je [[seksualni dimorfizam|spolni dimorfizam]], što znači da su mužjaci znatno veći i teži od ženki.

Jeleni su [[biljojedi|biljožderi]] [[preživači]], pa prema tome imaju i građu probavnog sustava kao i ostali preživači.

Za vrijeme rasta rogova, obavijeni su [[koža|kožom]] (nazvanom "bast") pokrivenom kratkom [[dlakadlake|dlakom]] koja snabdijeva koštanu tvorevinu rogova [[krv]]lju. Kad rogovi dosegnu punu veličinu, ova koža odumire i rogovi više nisu snabdjevani krvlju, pa su neosjetljivi na bol. Životinje ju tada skidaju struganjem o raslinje. Nakon razdoblja parenja, mužjaci odbacuju rogove i počinje rast novih. Kod vrsta s određenim razdobljem parenja i gubitak rogova se događa u određeno doba godine (kod [[srna]] i mužjaka [[sob]]ova je to kasna jesen, a ženke sobova i druge europske vrste gube rogove u kasnu zimu ili proljeće). Kod vrsta koje žive u [[tropi]]ma, za ovaj proces ne postoji određeno razdoblje.

Lice jelena je izduženo, a [[uho|uši]] velike i uspravne. Suzni kanal (''Ductus nasolacrimalis'') se grana, na prednjem rubu očne duplje (''Orbita'') nalaze se dva suzna otvora (''Foramina lacrimalia''). Ni jedna vrsta nema [[zubzubi|sjekutiće]] i gornjoj, ali u donjoj čeljusti ima po tri u svakoj polovici. Kod vrsta koje nemaju (''Hidropotes inermis'') ili imaju samo malene rogove (potporodica [[mutnjaci|mutnjaka]]) gornji očnjaci su povećani i izlaze izvan usta, kod ostalih vrsta su vrlo mali ili ih uopće nema. Donji očnjaci liče na sjekutiće. U svakoj polovici čeljusti imaju tri pretkutnjaka i tri kutnjaka s niskim krunama. To znači, da imaju [[zubna formula|zubnu formulu]] 0/3, 0-1/1, 3/3 i 3/3, dakle, ukupno 32 do 34 zuba.

Kao kod svoh [[parnoprstaši|parnoprstaša]] srednja os noge je između trečeg i četvrtog prsta koji su povećani i jedini dodiruju podlogu. Uopće nemaju prvi prst, a drugi i peti su jako smanjeni, i ne dodiruju podlogu. Stupanj redukcije drugog i petog prsta je važan kriterij kod razlikovanja između potporodica. Kod većine vrsta se između prstiju nalaze mirisne [[žlijezdažlezda|žlijezde]].

[[Datoteka:Capreolus capreolus (Marek Szczepanek).jpg|thumb|200px|[[Srna|Srne]] su najčešći pretstavnici ove porodice u [[Srednja EuropaEvropa|Srednjoj Europi]]]]

Prirodno područje rasprostranjenosti jelena obuhvaća velike dijelove [[EuroazijaEurazija|Euroazije]] i [[Amerika]]. U [[Afrika|Africi]] nastanjuju samo sjeverne dijelove, južno od [[Sahara|Sahare]] ih uopće nema. Ljudi su ih doveli i u područja u kojima nisu živjeli, tako da ih danas ima u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i na nekim [[Karibi|Karipskim otocima]].

Neke vrste su samotnjaci, ali većina vrsta živi u grupama čija veličina ovisi o vrsti i okolišu. Česte su [[harem]]ske skupine u kojima jedan mužjak okuplja više ženki i zajedničko potomstvo i ne podnosi prisutnost drugog konkurentnog mužjaka. To znači da vlada [[poliginija|poliginijsko]] ponašanje u parenju, jedan mužjak pari se s više ženki. U vrijeme parenja, mužjaci se često bore za pravo na parenje. Borbe se vode [[kljova]]stim [[zubzubi|očnjacima]] (mutnjaci) ili [[rog]]ovima čiji rast korelira, kao što je već rečeno, s razdobljem parenja. Za sporazumijevanje s pripadnicima iste vrste i obilježavanje vlastitog "područja" koriste se sekretom žlijezda na glavi i između prstiju, no i [[urinmokraća|urinom]]om.

Jeleni su [[biljožderbiljojedi|biljožderi]]i i hrane se različitim dijelovima [[biljka|bilja]], no za razliku od [[šupljorošci|šupljorožaca]] rađe biraju mekše dijelove.

Ljudi su od pradavnih vremena iz najrazličitijih razloga lovili jelene. Tu spada s jedne strane korist jer se [[meso]] jede, a [[koža]] i [[krzno]] prerađuje. S druge strane, [[lov]] često ima i čisto [[sport]]ske razloge, što pogađa najčešće mužjake koje se ubija radi trofejnog [[rog]]ovlja. Jedna vrsta, [[srna]], je [[domesticiranjedomestikacija|domesticirana]] i ne koristi se samo njeno meso i koža, nego se koristi i njeno [[mlijeko]], a i za prijenos tereta. Kao životinje za lov i za [[park]]ove, niz vrsta je uvezen u područja izvan njihovih prirodnih područja nastanjivanja.

Nasuprot toj novoj rasprostranjenosti jednih vrsta, stoji opasnost od [[izumiranje|izumiranja]] za niz drugih. S jedne strane, to je lov, a s druge je uništavanje njihovih staništa. Vrsta [[Schomburgkov jelen]] istrijebljena je u [[20. stoljećevijek|20. stoljeću]], a jedna druga vrsta, [[Davidov jelen]] izbjegla je istu sudbinu zahvaljujući jedino uzgoju u [[Europaevropa|europskim]] uzgajalištima, no još uvijek ju se smatra krajnje ugroženom. Popis [[Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa|IUCN]] sadrži četiri vrste u skupini jako ugroženih (''endangered''), a šest u skupini ugroženih, dok za neke nedostaju pobliži podaci.<ref> [http://www.iucnredlist.org/search/search.php?freetext=cervidae&modifier=phrase&criteria=wholedb&taxa_species=1&redlistCategory%5B%5D=allex IUCN Red List of Threatened Species], podaci od 29.11.2006. </ref>

Jeleni su utkani u [[mitologija|mitologiju]] i [[kultura|kulturu]] najrazličitijih naroda. Još u razdoblju [[paleolitikpaleolit]]aika nastali su spiljski crteži kako životinja tako i ljudi s jelenskim [[rog]]ovima. Sve stare kulture poznaju neki oblik štovanja jelena. Tako ih se sreće u [[keltska mitologija|keltskoj mitologiji]], u [[StaraAntička Grčka|Staroj Grčkoj]], u [[nordijska mitologija|nordijskoj mitologiji]] pa zatim i u [[kršćanstvohrišćanstvo|kršćanstvu]].

Jeleni se uglavnom dijele na četiri [[potporodica|potporodice]] koje se između ostalog razlikuju reduciranim prstima, rogovima i detaljima u građi [[lubanjalobanja|lubanje]].

*** [[Obični jelen|Jelen]] (''Cervus elaphus'')