Razlike između izmjena na stranici "Jean-Baptiste Lamarck"

Dodana 42 bajta ,  prije 7 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: migracija 61 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q82122 na Wikidati)
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
| slika_širina = 260px
| naslov =
| datum_rođenja = [[1. 8.|1. kolovoza]] [[1744]].
| mjesto_rođenja = [[Datoteka:Pavillon royal de France.svg|20px]] Bazentin-le-Petit, [[Francuska]]
| datum_smrti = [[18. 12.|18. prosinca]] [[1829]].
| mjesto_smrti = [[Datoteka:Pavillon royal de France.svg|20px]] [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište =
| fusnote =
}}
'''Jean-Baptiste de Monet Lamarck''', punim imenom i naslovom '''Jean-Baptiste Pierre Antoine de Monet, [[chevalier]] Lamarck''' ([[Bazentin-le-Petit]], [[1. 8.|1. kolovoza]] [[1744]]. - [[Pariz]], [[18. 12.|18. prosinca]] [[1829]].), [[Francuska|francuski]] [[prirodoslovlje|prirodoslovac]].
 
Rodio se u plemenitaškoj obitelji u Bazentinu. Obitelj mu je dala brojne ugledne vojnike.
Studirao je na [[isusovci|isusovačkom]] učilištu u [[Amiens]]u od 1755. do 1759. godine. U vojničku se karijeru dao 1761., stekavši naslov ''Chevalier de Saint-Martin''. Ratovao je u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]] s Pruskom, u fazi poznatoj kao [[Pomeranijski rat]], gdje je Pruska ratovala protiv Švedske. Odlikovan je za hrabrost na ratištu.<ref>{{cite book |last=Damkaer |first=David M. |title= The Copepodologist's Cabinet: A biographical and bibliographical bistory|year= 2002. |publisher= [[American Philosophical Society]] |location=Philadelphia|isbn=0-87169-240-6 | pages=117}}</ref> Na svojoj postaji u Monaku, zainteresirao se za prirodoslovlje te je odlučio studirati medicinu.<ref name="p15">{{cite book |last=Packard |first=Alpheus Spring |title= Lamarck, the founder of Evolution: his life and work with translations of his writing on organic evolution|year= 1901. |publisher= Longmans, Green. |location=New York}}</ref> Nakon što je ranjen u vojsci 1766., povukao se iz vojske te se vratio tudiju medicine.<ref name="p15" />
 
Posebice se zanimao za botaniku. Kasnije je objavio trosveščano djelo ''Flora française''. Postao je članom [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] [[1779|1779.]] godine. Vremenom se uključio i u rad [[Jardin des Plantes|pariškog botaničkog vrta]] te je postao čelnikom odjela za botaniku [[1788|1788.]] godine. Kad je utemeljen [[Muséum national d'Histoire naturelle|pariški Prirodoslovni muzej]] [[1793|1793.]] godine, ondje je dobio mjesto profesora zoologije.
 
Bio je [[kustos]] [[Botanika|botaničke]] zbirke, a poslije profesor [[Zoologija|zoologije]] u Jardin du Roi. U "Zoološkoj filozofiji" sustavno je razradio prvu cjelovitu teoriju o [[Evolucija (biologija)|evoluciji]] organskog svijeta, poznatu pod imenom ''[[lamarkizam]]'', po kojoj organizmi stečena svojstva nasljeđuju. Temeljno značenje ima njegovo posljednje djelo "Prirodopis beskralježnjaka".
 
Njegovo djelo je bilo ispred vremena u kojem je živio, pa za života nije bio dovoljno shvaćen. Potkraj života je [[Sljepoćasljepilo|oslijepio]] te je umro u [[Siromaštvo|bijedi]].
 
U biologiji se rabi kratica '''Lam.''' kad se citira botaničko ime.<ref>[http://www.ipni.org/ipni/authorsearchpage.do Tražilica] [[Međunarodni indeks biljnih imena]] </ref>
64.473

izmjene