Wikipedija

James Buchanan – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinos)
46.972 izmene
m Bot: Migrating 91 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q12325 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 3:
[[Datoteka:James Buchanan.jpg|250px|right|thumb|Predsjednik SAD James Buchanan]]
 
'''James Buchanan''' ([[23. 4.|23.4.]] [[1791]]. - [[1. 6.|1.6.]] [[1868]].) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 16. [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD]].
 
Buchanan se rodio u [[PennsylvanijaPennsylvania|Pennsylvaniji]] kao drugo od desetoro djece u porodici [[Irci|irskog]] porijekla. Tamo se školovao za pravnika, a od [[1812]]. bavio advokaturom.
 
Kada je izbio [[anglo-američki rat]], Buchanan se prijavio kao dobrovoljac i služio u obrani [[Baltimore (Maryland)|Baltimorea]]a. To mu je kasnije poslužilo u političkoj karijeri, koju je započeo kao zastupnik [[Federalistička stranka SAD|Federalističke stranke]] u pensilvanijskoj državnoj skupštini.
 
Od [[1821]]. do [[1831]]. je služio kao [[Zastupničkipredstavnički dom SAD|zastupnik]] u američkom federalnom Kongresu, a na kraju je postao predsjednik kongresnog odbora za pravosuđe. Nakon toga je imenovan za američkog ambasadora u [[Rusija|Rusiji]].
 
Pri povratku se priključio [[Demokratska stranka SAD|Demokratskoj stranci]], te je kao njen predstavnik izabran u federalni Senat, gdje je služio od [[1834]]. do [[1842]]. godine. Nakon toga je imenovan za državnog sekretara u administraciji predsjednika [[James K. Polk|Jamesa K. Polka]], tokom koje je igrao značajnu ulogu prilikom pregovora kojima je podijeljena [[Oregonska teritorija]] između SAD i [[UKUjedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]].
 
Kada je na vlast došao vigovski predsjednik [[Zachary Taylor]], Buchanan se povukao iz politike te postao član upravnog odbora [[Franklin and Marshall koledž]]a u svom rodnom gradu [[Lancaster]]u. Izbor demokratskog predsjednika [[Franklin Pierce|Franklina Piercea]] ga je vratio u javnu službu, te je od [[1853]]. do [[1856]]. bio američki ambasador u Britaniji. Tamo se istakao kao jedan od tvorac tzv. ''[[Ostendski manifest|Ostendskog manifesta]]'' - tajnog plana da SAD, ako je potrebno i oružanom silom, preuzmu [[Kuba|Kubu]] od [[Španija|Španije]].
Red 19:
Buchananu se na izborima po prvi put suprotstavila novostvorena abolicionistička [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] te njen kandidat [[John C. Fremont]]. Iako je dobila veliki broj glasova, prevagu je na kraju odnio Buchanan, najviše zahvaljujući tome što je Jug čvrsto stajao iza demokrata, dok su sjevernjaci bili podijeljeni između republikanaca i anti-imigrantske [[Know Nothing|Američke stranke]] i njenog kandidata [[Millard Fillmore|Millarda Fillmorea]]. Tome je doprinio i kampanja koja je Buchanana prikazala kao umjerenog sjevernjaka, koji će biti u stanju spriječiti secesiju i mogući rat između država.
 
Odmah pri Buchananovom stupanju na dužnost se pokazalo da neće biti tako. Vrhovni sud je donio kontroverznu [[Dred Scott odluka|Dred Scott odluku]] kojom je priznata robovlasnička prava na novoosvojenim teritorijama. Buchanan je vrlo brzo u sjevernjačkoj javnosti optužen da je bio jedan od ključnih ljudi u toj odluci, odnosno da je za nju lobirao među sjevernjačkim sucima. Buchananu se isto tako počela zamjerati pristranost prema robovlasničkoj frakciji u [[KansasKanzas|Kansasu]]u, čiju je vlast mislio priznati usprkos postojanja suparničke abolicionističke frakcije.
 
Buchananu je ipak najviše naškodila velika ekonomska kriza 1857. godine. Dok su industrijske države na Sjeveru teško pogođene, dotle se na agrarnom Jugu gotovo nije ni osjetila. To je dalo zamah tamošnjim sve radikalnijim političarimma koji su zagovarali secesiju, držeći da im oslanajnaje na sjevernjačke političare i federalnu vladu donosi više štete nego koristi.
Red 31:
U skladu s najavama, država [[Južna Karolina]] je započela postupak otcjepljenja. Nastojeći postići kompromis u posljednji trenutak, Buchanan je izjavio kako otcjepljenje smatra protuustavnim, ali i da federalna vlada "nema ovlasti" kako bi to otcjepljenje spriječila. Takav stav je u praksi omogućio da južnjačke države bez ikakvog otpora federalnih vlasti preuzmu tvrđave, arsenale, skladišta i druge instalacije koje bi im omogućile oružani otpor u slučaju federalne vojne intervencije.
 
Do februara 1861. je primjer Južne Karoline pratilo još šest država koje su formirale [[KonfederacijaKonfederativne američkihAmeričke državaDržave|Konfederaciju američkih država]]. Njihovi predstavnici u federalnoj vlasti, uključujući Buchananov kabinet, su se povukli te ih je predsjednik bio prisiljen zamijeniti sjevernjačkim kadrovima, među kojima su se po prvi put našli Douglasovi demokrati - protivnici secesije. Pod njihovim pritiskom Buchanan je nevoljko odlučio zadržati federalni garnizon u tvrđavi [[Fort Sumter]] pred charlestonskom lukom, ali je pokušaj njegovog snabdijevanja u januaru 1861. spriječen kada su južnjačke obalne baterije otvorile vatru. Nastojeći spriječiti krvoproliće, Buchanan je naredio da se konvoj povuče, što je u sjevernjačkoj javnosti shvaćeno kao nacionalno poniženje, a među južnjacima kao dokaz da secesija neće imati nikakve posljedica.
 
Buchanan je bio uvjeren kako će u historiji ostati upamćen kao posljednji predsjednik SAD, te je [[4. 3.|4.3.]] [[1861]]. izrazio veliko zadovoljstvo predajući Bijelu kuću Lincolnu, za koga je smatrao da će daleko brže i efikasnije obaviti ulogu grobara američke federacije. Nakon toga se povukao iz javnog života u rodni Lancaster. Tamo je umro u dobi od 77 godina, a dan prije smrti je tvrdio da će "historija opravdati njegove postupke".
 
Međutim, u većini anketa među profesionalnim historičarima Buchanan se navodi kao najgori predsjednik u američkoj historiji te osoba koja ima lavovski dio odgovornosti, kako za izbijanje, tako i za dužinu i broj žrtava [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]].
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/James_Buchanan