Ivan Zapolja – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 1:
[[Datoteka:Szapolyai János fametszet.jpg|right|thumb|Jovan Zapolja, Erhard Schön (1491-1542)]]
'''Jovan Zapolja''' ({{Jez-mađ|Szapolyai János, Zápolya János}}) je bio [[
== Biografija ==
Jovan Zapolja je rođen [[1487|1487.]] godine u mestu [[Spišski Grad|Sepeši var]] ({{Jez-mađ|Szepesi vár}}), danas [[Slovačka]], umro u [[Sasšebeš]]u ({{Jez-mađ|Szászsebes}}), danas [[Rumunija]], [[1540|1540.]] godine. Otac [[Ištvan Zapolja]] ([[1492]]-[[1499]]), je bio srednjestaleški mađarski plemić, dok mu je majka poticala iz plemićke porodice Hedvig.
== Put ka prestolu ==
Od [[1505|1505.]] godine je bio vođa mađarskih plemića koji su se borili za povratak kralja mađarskog roda i protiv bilo kakvog stranog uticaja. Od [[1511|1511.]] godine je bio postavljen za [[Erdeljske vojvode|erdeljskog vojvodu]]. Glavni zadatak koji mu je bio poveren na toj dužnosti bio je da uguši seljačku bunu pod vođstvom [[Đerđ Doža|Đerđa Dože]], što je i uspeo [[1514|1514.]] godine. Porazio je pobunjenike u bitki kod [[Temišvar]]a, a vođe pobune je prvo mučio pa posle pogubio.
U narednim godinama, dok je Mađarska bila pod uticajem i vlašću [[Lajoš II Jagelo|Jagelonaca]], koristio je slabost vladajuće klase i haos koji je vladao da bi ojačao svoj uticaj, moć i bogatstvo. Kada je [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]] napao Mađarsku, [[1526|1526.]] godine, Janoš Zapolja se sa svojom vojskom uputio ka [[Mohač]]u, da bi učestvovao u odbrani Mađarske, ali iz nikad stvarno razjašnjenih razloga, nije stigao na vreme da bi učestvovao u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]].
Po nekim izvorima, jedan od razloga za nestizanje na vreme bio je odnos kuće [[Habzburška dinastija|Habzburga]] prema Zapolji. Bio je u stalnom sukobu sa vladajućim plemićkim staležom i kraljem. [[Beč]]ki dvor je zahtevao od Zapolje, između ostalog, povraćaj kraljevske imovine, što mu naravno nije odgovaralo, a i dvorske intrige su bile upućene protiv njega, tako da se posle pričalo po [[Venecija]]nskim krugovima da je Zapolja sklopio tajni sporazum sa Sulejmanom Veličanstvenim o sabotiranju i neučestvovanju u borbi.
Red 14:
== Vladavina ==
[[Datoteka:Spis Castle 03.JPG|thumb|right|200px|[[Zamak Sepeši]] (Szepesi vár)]]
Posle smrti Lajoš II Jageloa, na zasedanju u [[Sekešfehervar]]u [[5.
Nepunih mesec dana kasnije na drugom sastanku, u [[Bratislava|Požunu]], druga vladajuća struja je izabrala [[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand I]], za kralja. Ovim je u Mađarskoj nastalo stanje pred građanski rat. Plemići su iz koristoljublja menjali strane od jedne situacije do druge. Nastao je haos koji je totalno destabilisao i izcrpeo do tada ekonomski jaku Mađarsku. Ferdinanda su podržavale Češke, Nemačke i Španske kraljevske kuće, tako da Zapolji, da bi se održao na vlasti, nije ostalo izbora i on se okrenuo istoku i [[
U svom ovom prevoranju, mađarski plemički stalež je tražio neki izlaz. Vršili su dugotrajne pregovore da bi ponovo ujedinili zemlju, ali bez uspeha. Na kraju [[1538|1538.]] godine postignut je napredak, dogovoren je status kvo, i došlo je do međusobnog priznavanja dva kralja, sa tim da posle Zapoljine smrti deo kraljevstva potpadne pod vlast [[Jagelonci|Jagelovića]]. Već sledeće godine Zapolja se oženio sa Izabelom Jagelo i dobio sina, budući [[Jovan II, Žigmond Zapolja]] ''(János Zsigmond)''. Nedugo posle toga, tačnije posle dve nedelje, je Jovan Zapolja i umro. Posle njegove smrti nastavili su se nemiri u državi i posle turskog osvajanja [[Budim]]a, 1541. godine Mađarska država se raspala u tri dela [[Osmanlijska Mađarska|Osmanlijsku Mađarsku]], [[Habzburška Mađarska|Habzburšku Mađarsku]] i [[Transilvanija|Erdelj]].
== Izvori ==
|