Razlike između izmjena na stranici "Ivan IV Grozni"

Dodana 104 bajta ,  prije 6 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: migracija 67 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q7996 na Wikidati)
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
[[Datoteka:Iioan4.jpg|200px|right|thumb|Ivan IV]]
'''Ivan IV. Grozni''' ([[Moskva]], [[25. 8.|25. kolovoza]] [[1530]]. - [[Moskva]], [[18. 3.|18. ožujka]] [[1584]] ) je bio veliki knez Moskve od [[1533]]. godine i car Rusije od [[1547]]. godine. Njegov nadimak "Grozni" je samo prepisan, a ne preveden s Ruskog pošto ruska riječ grozno je istovjetna s srpskohrvatskom rječju strašno.
 
== Djetinjstvo ==
'''Ivan IV.''' je bio prvorođeni sin tada već staroga velikog kneza Moskve [[Vasilije III., veliki knez Moskve|Vasilija III.]] . U trenutku očeve smrti [[3. 12.|3. prosinca]] [[1533]]. godine Ivan IV ima samo 3 godine i titulu velikog kneza. Po očevoj samrtnoj želji tijekom njegovog maloljetništva regent postaje djetetova majka Jelena Glinska. Sljedećih pet godina ona uspješno vlada državom spriječavajući pokušaje državnog udara, sklapajući mir s Litvom i provodeći financijsku reformu. Bez obzira na te uspjehe ona umire 1538 godine kao veoma omražena osoba zbog svog litavskog porijekla koje nikada nije odgovaralo ruskim nacionalistima. Koliko god je tih prvih pet godina regenstva za '''Ivana IV.''' bilo mirno doba toliko je ono potom postala noćna mora. Cijelo razdoblje do punoljetstva velikog kneza doba je borbe za regentsku poziciju između bojara dinastije Šujski i Belski. U toj borbi oni su gotovo potpuno zaboravili na malenog kneza koji živi zapuštenim i po njegovom mišljenju ponižavajućim životom.
 
== Krunidba ==
 
Krajem [[1546]] godine u vodećim državnim i crkvenim krugovima se došlo do zaključka kako je vrijeme za ukidanje regenstva. Kako bi se taj trenutak dostojno proslavio donijeta je odluka da se '''Ivana IV.''' okruni za cara Rusije. Ivan je okrunjen [[16. 1.|16. siječnja]] [[1547]]. godine krunom Monomaha koju je po legendi bizantski car [[Konstantin IX Monomah|Konstantin IX. Monomah]] darovao svome unuku velikom knezu Kijeva [[Vladimiru Monomahu]] Zajedno s tom krunidbom Ivan IV. je trebao izabrati između tisuću kćerki iz plemićkih porodica svoju buduću suprugu. Njegov izbor je pao na Anastaziju kćer Romana, praoca dinastije [[Romanov]]. Ovo vjenčanje je zaključeno [[3. 2.|3. veljače]] [[1547]] godine.
 
== Zlatno doba ==
Pokušaj zapošljavanja stranih stručnjaka završava neuspjehom [[1547]]. godine pošto je Poljsko-Litavska Država naredila njihovo uhićenje. Drugi također neuspjeh je gradnja prve ruske prekomorske luke na rijeci [[Narva|Narvi]][[1550]]. godine. Trgovci u nju na kraju nisu dolazili zbog prijetnji Poljsko-Litvanske države i [[Švedska|Švedske]] . Da bi se ta prepreka zaobišla car stvara novu preokoceansku luku u gradu [[Arhangelsk]] također bez uspjeha. Niti trgovački sporazum sklopljen s [[Engleska|Engleskom]] [[1553]]. godine tu situaciju ne mijenja.
 
Bez obzira na sve te reforme da bi bio prihvaćen kao veliki vladar '''Ivanu IV.''' je bilo nužno krenuti putem svojega oca i djeda, to jest osvajanjima. Njegov veliki vojni uspjeh tada postaje pripajanje Kazanskog i Astrahanskog kanata [[1552]]. i [[1556]]. godine. Omamljenost tim uspjesima '''Ivana''' uvaljuje u objavu rata protiv [[LitvaLitvanija|Litve]] [[1558]]. godine kako bi [[Rusija]] dobila izlaz na [[Baltičko more]].
 
== Put u ludost ==
[[Datoteka:Vasnetsov Ioann 4.jpg|thumb|''Ivan Grozni'', od [[Viktor Vasnetsov]].]]
 
'''Ivan IV.''', je smatrao još od djetinjstva da su mu majku otrovali boljari što se na kraju pokazalo istinitim. Njegovog sina i prijestolonasljednika Dimitrija Starijeg ubila je u drugoj godini života dadilja u navodnom nesretnom slučaju. Njegova obožavana supruga Anastazija je umrla [[7. 8.|7. kolovoza]] [[1560]]. godine. Ivan je za tu smrt optužio boljare i nekoliko ih pogubio. Moderna historiografija je u 20. stoljeću tijekom ispitivanja tijela careve žene zaključila da je ona stvarno bila otrovana. Ivanov gluhonijemi brat Juraj je također umro [[1560]]. godine u 27 godini života što je kod njega izazvalo dodatne sumnje. Još prije ta dva posljednja tragična događaja [[1553]]. godine car je bio skoro umro od bolesti (?). Na samrtnoj postelji on tada traži od boljara da polože prisegu vjernosti njegovom sinu što oni odbijaju očekujući njegov smrt. U očima kasnije oporavljenog '''Ivana''' oni su tada svi bili krivi za veleizdaju.
 
Zbog takvog razvoja događaja '''Ivan IV''' [[1565]]. godine napušta [[Moskva|Moskvu]] i objavljuje svoju želju da abdicira, ako mu parlament ne dadne potpune diktatorske ovlasti. Svi carevi zahtjevi na kraju su prihvaćeni.
 
== Krvoproliće ==
Tom kapitulacijom '''Ivan IV. Grozni''' dobiva dijelove najbolje ruske zemlje u svoje ruke kako bi s novcem sa tih posjeda mogao financirati vlastite vojne snage koje o nikome drugom ne bi ovisile. Te trupe pod imenom opričnici su imale zadatak da uništavaju svaki potencijalni otpor carevoj vladavini. Po tome zadatku oni su u Rusiji bili najsličniji [[NKVD]]-u iz doba[[Josif Staljin|Staljinovih]]ovih čistki u prvom djelu [[XX stoljeća]]. Njihovo najveće zabilježeno krvoproliće bilo je masovno ubojstvo svih stanovnika [[Veliki Novgorod|Novgoroda]]a po Ivanovom naređenju. Puno brojčano manje, ali za Rusiju mnogo važnije postaje likvidacija cijele obitelji Vladimira od Staritse [[1569]]. godine pošto je ta dinastija trebala naslijediti Ivanovu u trenutku njenog nestanka. Uz toga princa u 7 godini dugom krvoproliću pada također i veliki broj boljara s kojima je car imao puno neraščišćenih računa zbog smrti unutar svoje obitelji. Ta okrutna ubojstva boljara su na kraju ipak rijetko kada bila toliko potpuna da bi završila s eliminacijom boljarske familije. Konkretni primjer toga je dinastija Šujski čije glavne predstavnike Andreja i Aleksandra Ivan pogubljuje 1543 i 1565 godine. Bez obzira na to posljednji Rurjikovič će biti unuk pogubljenog Andreja Šujskog car [[Vasilije IV., car Rusije|Vasilije Šujski]] .
 
Kao i svaki koljači tako su i opričnici bili najobičnije nesposobne kukavice kada bi se našli u sukobu s naoružanim protivnikom. Taj neprijatelj su bili [[Krimski Tatari]] čija vojska [[1571]]. godine pobjeđuju "vojsku" opričnika i pale Moskvu.
 
S tim događajem '''Ivan Grozni''' zaključuje kako je pokušaj s "opričnicima" propao. Njegov cilj u doba osnivanja je bio povećanje državnih poreznih prihoda i stvaranje vojske neovisne o boljarima. Vojska je u ratu s Tatarima bila neuspješna, a s druge strane porezna primanja su radi pljačke pripadnika ove "specijalne vojske" propala. Nemajući drugog izbora [[1573]]. godine '''Ivan Grozni''' ukida opričnikr i zabranjuje spominjanje njihova imena. Možda zbog grižnje savjesti ovoga bez obzira na krvoprolića veoma vjerski nastrojenog čovjeka on abdicira [[1574]]. godine prepuštajući dobrovoljno vlast [[Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve|Simeonu Bekbulatoviču]] .
 
== Zadnje godine ==
[[Datoteka:REPIN Ivan Terrible&Ivan.jpg|thumb|300px|''Ivan IV Grozni nakon ubojstva sina'' od [[Ilja Repin]]]]
 
Tu šaradu s abdikacijom '''Ivan Grozni''' završava [[1576]]. godine kada mu [[Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve|Simeon Bekbulatovič]] vraća vlast koju je navodno imao. Rat s Litvom [[1558]] godine napokon završava mirovnim sporazumom [[1583]]. godine kojim [[Moskva]] nije dobila ništa. Jedina teritorijalna ekspanzija Ruske države ovoga razdoblja je osvajanje [[Sibir]]a što Ivan financijski podržava.
 
Posljednja tragedija ovoga cara bilo je ubojstvo vlastitog sina i prijestolonasljednika Ivana. Hodajući po dvoru [[1581]]. godine '''Ivan Grozni''' je primjetio sinovu ženu koja se po njegovom mišljenju šetala neprilično obučena. Kako bi dokazao što misli o njenoj modi '''Ivan Grozni''' ju udara što gotovo automatski dovodi do pobačaja. Čuvši za taj događaj princ Ivan koji je jedini bio slobodno razgovarao s ocem, posvađao se s njim, a car ga je u napadu bijesa udario štapom u glavu. Nekoliko dana potom princ Ivan je umro, a tijekom sprovoda zbog tuge '''Ivan Grozni''' udara svojom glavom o sinov lijes.
 
Posljednje godine života '''Ivan Grozni''' svima naočigled propada i izgleda kao da ima minimalno dvadeset godina viška. Bez obzira na to propadanje on pokušava po svaku cijenu dobiti još jednog sina znajući kako sudbina njegove dinastije visi o tankoj niti. Jedan od tih pokušaja se dogodio navodno [[15. 3.|15. ožujka]] [[1584]]. kada ga savjetnici Bogdan Belski i [[Boris Godunov, car Rusije|Boris Godunov]] spriječavaju da siluje ženu ( i Godunovu kćer ) svog nesposobnog sina [[Fjodor I., car Rusije|Fjodora I.]]. Stvarni razlog za ovaj zločin se može naći u testiranju (?) na dvoru i da među boljarima rašire teorije kako je ona sterilna. Tri dana poslije '''Ivan IV. Grozni''' umire od posljedica trovanja dok igra šah s Bogdanom Belskim.
 
Ti njegovi pokušaji da dobije drugog sina na kraju su se pokazali uspješni pošto mu se je [[1582]]. godine rodio sin Dimitrije koji će kasnije navodno umrijeti od vlastite ruke.
* Marija ( po mišljenju Ivana IV otrovali su je boljari [[1569]]. )
sin: Vasilije ( umro [[1563]] )
* Marfa ( po mišljenju Ivana IV otrovali su je boljari [[13. 11.|13. studenog]] [[1571]]. )
* Ana ( umrla [[1627]]. ) brak trajao od [[1572]]. - [[1575]] godine. Do rastave dolazi zbog Anine sterilnosti.
* Ana ( [[1575]]. ) pretpostavlja se da je ovo bio nevjenčani brak
* Marija ( vjenčanje [[1579]] ? ) tijekom bračne noći Ivan Grozni je otkrio da nije djevica. Sljedeći dan je zatvorena u samostan.
* Marija Nagaja ( umrla [[1610]]. ). Brak je sklopljen[[1580]]. godine.
sin: [[princ Dimitrije Ivanovič|Dimitrije]] ( [[19. 10.|19. listopad]] [[1582]]. - [[15. 5.|15. svibanj]] [[1591]] ) navodno pao na vlastiti nož.
 
{{Redoslijed|
|prethodnik =[[Vasilije III., veliki knez Moskve|Vasilije III.]]
|gl_članak_funkcija=[[Popispopis vladararuskih Rusijevladara|veliki knez Moskve]]
|nasljednik =[[Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve|Simeon Bekbulatovič]]
}}{{Redoslijed|
|prethodnik =[[Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve|Simeon Bekbulatovič]]
|gl_članak_funkcija=[[Popispopis vladararuskih Rusijevladara|car Rusije]]
|nasljednik =[[Fjodor I., car Rusije|Fjodor I.]]
}}
64.473

izmjene