Ivan III., moskovski veliki knez – razlika između verzija

'''Ivan III., Veliki''' ( [[22. 1.|22. siječanj]] [[1440]] . - [[27. 10.|27. listopad]] [[1505]] . ) je bio veliki knez Moskve od [[1462]] . godine.

Prva žrtva ovog ambicioznog vladara nakon smrti [[Vasilije II., veliki knez Moskve|Vasilija II., Slijepog]] [[1462]] . godine postaje rat s Novgorodom koji je do samoga kraja bio podržava očevog uzurpatora [[Dimitrije (II)., veliki knez Moskve|Dimitrija]] . Formalni razlog za objavu rata '''Ivan''' nalazi u vojnom savezu [[Veliki Novgorod|Novgoroda]]a s Poljskom što on u pravoslavnoj Rusiji predstavlja kao izdaju. Odluka ovoga prvog velikog rata novoga kneza pada [[1470]] . godine kada Moskovska vojska u dvije bitke pobjeđuje neprijateljsku. U mirovnom sporazumu iz [[1471]] . godine [[Veliki Novgorod|Novgorod]] priznaje vlastiti totalni poraz ostajući samo s još djeličkom svoje nekdašnje nezavisnosti. Završna čin ove drame nastupa [[1477]]. godine kada [[Moskva]] ponovno objavljuje rat i već sljedeće godine u potpunosti okupira Novgorodsku republiku. Bez obzira na tamošnje pobune koje će trajati još desetak godina potpuna pobjeda '''Ivana III.''' nikada nije bila upitna. Zahvaljujući njoj [[Moskva]] se odjedanput proširila od malenog, ali moćnog kneževsta u sjeverno carstvo koje se prostire od Finske do [[Ural (gorje)|Urala]]a.

Tom pobjedom posao velikog kneza je bio daleko od gotovog. Njegova ambicija skupljanja ruskih zemalja u zajedničku državu nije bila niti započeta niti završena [[Veliki Novgorod|Novgorodom]]om. Prva njegova žrtva u stvarnosti postaje [[Jaroslav]] koji je anektiran već [[1463]]. godine, a njega tijekom primirja na drugoj fronti slijedi [[Rostov]]. [[1475]]. godine, a potom i veliko kneževstvo [[Tver]]a [[1486]]. godine čijim uništenjem umire posljednji veliki povijesni protivnik Moskve.

Od početka svoje vladavine '''Ivan III Veliki''' je kao i svoj otac bio vazal tatarskog kana. Osnovu toga statusa je sačinjavalo plaćanje godišnje svotu novca svome gospodaru. Ohrabren totalnom pobedom protiv [[Veliki Novgorod|Novgoroda]]a veliki knez [[1480]]. godine donosi odluku o prestanku plaćanja što rezultira invazijom. Iako su obe vojske bile mobilizovane do bitke na kraju ne dolazi pošto su se protivničke vojske samo promatrale s suprotnih strana reke Ugre. Dugo čekanje je završilo [[11. 12.|11. decembra]] [[1480]]. kada se protivnička vojska vratila u svoju bazu. Kako su tatari sljedeću godinu bili razbijeni u iznenadnom napadu Nogaj Horde [[Moskva]] je dobila svoju potpunu samostalnost. To ipak njenog kneza nije zadovoljilo pa koristeći tamošnje neprilike prisiljava [[1487]]. godine Tatarski kanat da prizna vrhovnu vlast Moskve i počinju njoj plaćati danak.

Prvi rat između Poljsko-Litvanske unije i Moskve je onaj iz [[1470]]. godine kada biva potučen [[Veliki Novgorod|Novgorod]]. Nakon toga slijedi mir od dva desetljeća kada se svaka od ovih država bavi svojim poslovima. Do promjene dolazi [[1492]]. godine kada se raspada Poljsko-Litvanska unija u čemu '''Ivan III.''' vidi svoju priliku. Ratne provokacije Moskve koje tada počinju rezultiraju [[1494 godine osvajanjem Vjazme koja se do tada nalazila u rukama Litve. Bez obzira na to do otvorenog rata ne dolazi još 5 godina. Ovaj rat koji traje od [[1499]]. - [[1503]]. godine rezultira potpunom pobjedom '''Ivana''' koji putem mirovnog sporazuma anektira [[Starodub]], [[Gomel]], [[Brajansk]], [[Toropec]], [[Mcensk]], [[Černigiv|Černigov]] i [[Dorobuž]].

'''Ivan III., Veliki''' umire prirodnom smrću [[27. 10.|27. listopada]] [[1505]]. godine. Svom sinu Vasiliju on ostavlja državu uvećanu za 400 posto radi čega mu se osim nadimka Veliki veoma često dodijeljuje i titula skupljača ruskih zemalja. Osim te ostavštine on sinu ostavlja i građanski rat koji je posljedice odluke o promjeni reda naslijeđivanja.

|gl_članak_funkcija=[[Popispopis vladararuskih Rusijevladara|veliki knez Moskve]]