Razlike između izmjena na stranici "Italija"

Dodano 469 bajtova ,  prije 7 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
godina_popisa = 2003 |
gustoća_stanovništva = 198 |
neovisnost = ujedinjenjem <br />[[17. 3.|17. ožujka]] [[1861]].|
valuta = [[euro]] <b><sup>2)</sup></b> |
stoti_dio_valute = 100 centa |
internetski_nastavak = .it |
pozivni_broj = 39 |
komentar = <b><sup>1)</sup></b> Uz talijanski, službeni jezici su [[njemačkinemački jezik|njemački]] u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] i [[francuski jezik|francuski]] u [[Valle d'Aosta]] <br />
&nbsp;'''<sup>2)</sup>''' Do [[1999]]. talijanska lira |
moto = nema
}}
 
'''Republika Italija''' je [[država]] na jugu [[EuropaEvropa|Europe]]. Sastoji se od [[poluotok]]a i dva velika otoka
na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], [[Sicilija|Sicilije]] i [[Sardinija|Sardinije]].
Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na [[Alpe|Alpama]], gdje graniči s [[Francuska|Francuskom]], [[ŠvicarskaŠvajcarska|Švicarskom]], [[Austrija|Austrijom]] i [[Slovenija|Slovenijom]].
Neovisne države [[San Marino]] i [[Vatikan]] nalaze se unutar teritorija Italije.
 
''Glavni članak: [[Povijest Italije]]''
 
Prapovijesna nalazišta se mogu naći na više mjesta, posebno u regijama Lazio, [[Toskana]], [[Umbrija|Umbria]] i [[Basilicata]].
U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" ([[Magna Graecia]]), a na sjeveru su vladali [[Etrurci|Etruščani]]. Rim je postao centar [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.
 
Nakon [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], Italija je bila glavno središte [[humanizam|humanizma]] i [[renesansa|renesanse]],
koji su preporodili europsku [[filozofija|filozofiju]] i [[umetnost|umjetnost]]. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do [[17. 3.|17. ožujka]] [[1861]]., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu.
Grad Rim se pridružio tek [[20. 9.|20. rujna]] [[1870]]., što je konačni datum [[ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]].
 
[[Fašizam|Fašisti]] su uveli diktaturu [[1922]]., borili se na strani Njemačke u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]] i izgubili. [[Referendum]] o monarhiji od [[2. 6.|2. lipnja]] [[1946]]. stvorio je Republiku Italiju.
Italija je otpočetka članica saveza [[NATO]] i [[EuropskaEvropska Unijaunija|Europske Unije]].
 
== Politika ==
* [[Abruzzo]]
* [[Basilicata]]
* [[Kalabrija|Calabria]]
* [[Kampanija|Campania]]
* [[Emilia-Romagna]]
* [[Furlanija-Julijska krajina|Friuli-Venezia Giulia]]*
* [[Lacij|Lazio]]
* [[Ligurija|Liguria]]
* [[Lombardia]]
* [[Marche]]
* [[Molise]]
* [[Piemonte]]
* [[Apulija|Puglia]]
* [[Sardinija]] (Sardegna)*
* [[Sicilija]] (Sicilia)*
* [[Toskana]] (Toscana)
* [[Trentino-Južni Tirol]]*
* [[Umbrija|Umbria]]
* [[Valle d'Aosta]]*
* [[Veneto]]
 
Regije se dalje dijele na [[Pokrajineprovincije Italije|pokrajine]].
 
== Zemljopis ==
''Glavni članak: [[Geografija Italije|Zemljopis Italije]]''
Najveći dio Italije je velik [[poluotok]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]],
gdje zajedno s dva otoka - [[Sicilija|Sicilijom]] i [[Sardinija|Sardinijom]] - stvara zasebna mora,
koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke [[Po]] i njezinih pritoka,
koji se spuštaju s Alpa, Apenina i [[Dolomiti|Dolomita]].
Ostale važne rijeke su [[Tibar|Tiber]], [[Adige]] i [[Arno]].
 
Najviši vrh je [[Mont Blanc]] (''Monte Bianco''), koji ima 4,810 m. Italija ima dva slavna [[vulkan]]a: ugasli [[Vezuv]] kod [[Napulj]]a i aktivnu [[Etna|Etnu]] na Siciliji.
 
Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike
ista kao u [[Francuska|Francuskoj]] i [[VelikaUjedinjeno BritanijaKraljevstvo|Velikoj Britaniji]].
[[Kapitalizam|Kapitalistička]] ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke,
i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća ([[SME]]).
Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika.
Peta je u Europi po gustoći stanovništva (198 stanovnika po četvornom kilometru).
Nema velike manjine, a najveća je [[nemačka|njemačka]] manjina u [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]] (1991: 287,503 Nijemaca i 116,914 Talijana),
te [[Slovenija|slovenska]] manjina oko [[Trst]]a.
 
[[sardski]] na [[Sardinija|Sardiniji]]);
[[ladin]] u [[Dolomiti]]ma;
[[furlanski]] u regiji [[Furlanija-Julijska krajina|Friuli-Venezia Giulia]], što su sve [[romanski jezici]].
Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su
[[hrvatski jezik|hrvatski]] u tri sela u regiji [[Molise]];
[[okcitanski]] u južnim dolinama [[Piemonte]]a;
[[katalonski jezik|katalonski]] u gradu [[Alghero]] na [[Sardinija|Sardiniji]];
[[albanski jezik|albanski]] u selima regije [[Kalabrija|Calabria]] i na [[Sicilija|Siciliji]];
stari [[grčki jezik|grčki]] dijalekti u selima regije [[Kalabrija|Calabria]].
 
Iako je glavna vjera [[katoličanstvo]] (85% građana su nominalno katolici), postoje stare [[protestantizam|protestantske]] i [[Židovijevreji|židovske]] zajednice,
kao i sve veća useljenička zajednica [[islam|muslimana]].
 
''Glavni članak: [[Kultura Italije]]''
 
Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji [[krivi toranj u Pisi|kosi toranj u Pisi]] i [[Koloseum]] u Rimu,
a poznata je i po dobroj hrani ([[pizza]], [[špageti]] itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome.
 
Italija je začela europsku [[renesansa|renesansu]] tijekom [[14. stoljećevijek|14.]] i [[15. stoljećevijek|15. stoljeća]].
Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici [[Dante Alighieri|Dante]] i [[Francesco Petrarca|Petrarca]], pisci [[Giovanni Boccaccio|Boccaccio]],
[[Niccolo Machiavelli|Machiavelli]] i [[Baldassare Castiglione|Castiglione]], slikari [[Leonardo Da Vinci|Leonardo da Vinci]], [[Raffaello SantiRafael|Raffaello]] i [[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo]],
arhitekti [[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]] i [[Andrea Palladio|Palladio]], skladatelji [[Antonio Vivaldi|Vivaldi]], [[Niccolo Paganini|Paganini]], [[Giacomo Puccini|Puccini]], [[Giacomo Rossini|Rossini]] i [[Giuseppe Verdi|Verdi]], filmski redatelji [[Michelangelo Antonioni|Antonioni]] i [[Federico Fellini|Fellini]], filozof [[Giordano Bruno]]. Ne zaboravimo i [[Casanova|Casanovu]].
 
</tr>
<tr>
<td>[[1. 1.|1. siječnja]]</td>
<td>[[Nova godina]]</td>
<td>''Capodanno''</td>
</tr>
<tr>
<td>[[6. 1.|6. siječnja]]</td>
<td>[[Biblijski magi|Sveta tri kralja]]</td>
<td>''Epifania''</td>
<td>&nbsp;</td>
</tr>
<tr>
<td>[[25. 4.|25. travnja]]</td>
<td>[[Dan oslobođenja]]</td>
<td>''Liberazione''</td>
</tr>
<tr>
<td>[[1. 5.|1. svibnja]]</td>
<td>[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]</td>
<td>''Festa del Lavoro''</td>
<td>&nbsp;</td>
</tr>
<tr>
<td>[[2. 6.|2. lipnja]]</td>
<td>[[Praznik Republike]]</td>
<td>''Festa della Repubblica''</td>
</tr>
<tr>
<td>[[15. 8.|15. kolovoza]]</td>
<td>[[Velika Gospa]]</td>
<td>''Assunzione''</td>
</tr>
<tr>
<td>[[1. 11.|1. studenog]]</td>
<td>[[Svi sveti]]</td>
<td>''Tutti i Santi''</td>
</tr>
<tr>
<td>[[8. 12.|8. prosinca]]</td>
<td>[[Bezgrešno začeće]]</td>
<td>''Immacolata''</td>
</tr>
<tr>
<td>[[25. 12.|25. prosinca]]</td>
<td>[[Božić]]</td>
<td>''Natale''</td>
</tr>
<tr>
<td>[[26. 12.|26. prosinca]]</td>
<td>[[Sveti Stefan|Sveti Stjepan]]</td>
<td>''Santo Stefano''</td>
<td>&nbsp;</td>
</tr>
<tr>
<td>[[31. 12.|31. prosinca]]</td>
<td>[[Silvestrovo]]</td>
<td>''San Silvestro''</td>
64.473

izmjene