Razlike između izmjena na stranici "Seleukija"

Dodana 2.652 bajta ,  prije 9 godina
nema sažetka uređivanja
m (Bot: migracija 16 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1136681 na Wikidati)
No edit summary
{{dz}}
{{coord|33|805|1440|N|44|31|220|E|region:IQ_scale:5000|display=title}}
{{locationLokacijska mapkarta|IraqIrak|float=desno|width=225|label=Seleukija|lat=33.1309|long=44.52|caption=<center>Položaj Seleukije u suvremenomna [[IrakTigris]]u|float=right}}
[[Datoteka:Karte Seleucia Ktesiphon.png|mini|desno|225px|<center>{{deu icon}} Karta [[Arheologija|arheoloških]] nalazišta Seleukije i [[Ktezifont]]a uz prikaz promijenjenog toka [[Tigris]]a]]
'''Seleukija''' ([[Grčki jezik|grč.]] Σελεύκεια), [[Stari vijek|starovjekovni]] grad u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] na rijeci [[Tigris]], za vrijeme vladavine [[Helenizam|helenističkih]] [[Seleukidi|Seleukida]] i [[iran]]skih [[Partska Monarhija|Arsakida]] jedan od najvećih gradova [[svijet]]a.
 
== Etimologija ==
:''Za sirijsku luku koju je pohodio Sv. Pavle, v. [[Seleukija Pijerija]].''
{{otheruses}}
{{location map|Iraq|label=Seleukija|lat=33.13|long=44.52|caption=Položaj Seleukije u suvremenom [[Irak]]u|float=right}}
 
Seleukija je imenovana prema [[Seleuk I Nikator|Seleuku I Nikatoru]] (vl. [[305. pne.|305.]] – [[281. pne.]]), utemeljitelju grada i [[Seleukidi|seleukidske dinastije]]. Drevni je makedonski vladar slijedio ranije primjere [[Kir Veliki|Kira]] i [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra]] pa je po sebi izmenovao [[Seleukija (razvrstavanje)|niz gradova]] od [[Jordan]]a i [[Turska|Turske]] do [[Iran]]a, zbog čega se ova [[prijestolnica]] zbog razlikovanja ponekad naziva i ''Seleukijom na Tigrisu''. U negrčkim [[Primarna literatura|primarnim izvorima]] pojavljuje se i pod nazivima ''Selik'', ''Selika'' i ''Selikos'' u [[Židovi|židovskom]] [[Talmud]]u, ''Salwaḳia'' ili ''Salwaḳya'' u [[Aramejski jezik|aramejskim]] [[targum]]ima, te kao ''Zochasia'', ''Coche'' i ''Mahoza'' na ostalim [[Jezik|jezicima]]. [[Latinski jezik|Latinski]] prijevod izvornog grčkog imena jest ''Seleucia'', na temelju čega se grad u [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoj]] literaturi ponekad oslovljava i kao Seleucija. U [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] pojavljuje se pod imenom ''Madain'' kao zajednički naziv za Seleukiju i [[Ktezifont]].
'''Seleukija''' ({{lang-el|Σελεύκεια}}) bio je jedan od velikih [[Bliski Istok|bliskoistočnih]] gradova u [[helenizam|helenističkom]] i [[Rimsko Carstvo|rimskom]] periodu. Nalazio se u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], na zapadnoj obali [[Tigris]]a, nasuprot manjeg grada [[Opis (Tigris)|Opis]] (kasnije poznatog kao [[Ktesifon]]).<ref>Da bi se razlikovao od manjih mjesta također nazvanih Seleukija, nekad se naziva Seleukija na Tigrisu. U [[Talmud]]u se koriste izrazi ''Selik'', ''Selika'' i ''Selikos''; u [[aramejski jezik|aremejskom]] [[Targum]]u ''Salwak&#803;ia'' ili ''Salwak&#803;ya''; na drugim jezicima ''Zochasia'', ''Coche'' i ''Mahoza''.</ref>
 
== Historija ==
Osnovao ju je godine [[305. pne.]] [[Seleuk I Nikator|Seleuk]], bivši general [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] te od nje učinio prijestolnicu svog novog [[Seleukidsko Carstvo|Seleukidskog Carstva]]. Iako je Seleuk ubrzo nakon toga prijestolnicu premjestio u [[Antiohija|Antiohiju]] u sjevernoj Siriji, Seleukija se nastavila razvijati kao veliko trgovačko, ali i kulturno središte. Većinu stanovništva su činili [[Grci]], [[Makedonci]], [[Sirijci]] i [[Jevreji]]. U 3. i 2. vijeku pne. bila je veća od Antiohije, te ozbiljan takmac [[Aleksandrija|Aleksandriji]] kao najveći i najvažniji grad helenističkog svijeta. Antički izvori navode da je u njoj živjelo čak 600.000 ljudi.
{{glavni|Seleukidska Monarhija|Partska Monarhija|Sasanidska Monarhija}}
 
Seleukija je osnovana [[305. pne.]] godine na [[zapad]]noj obali [[Tigris]]a, nasuprot gradića [[Opis (Mezopotamija)|Opisa]] na čijim će temeljima kasnije biti podignut [[Ktezifont]]. Novi je grad bio prijestolnicom [[Seleukidi|Seleukidske Monarhije]], no nakon svega desetak godina [[Seleuk I Nikator|Seleuk I]] odlučio se premjestiti u sirijsku [[Antiohija|Antiohija]] (današnja [[Turska]]). Seleukija se ipak nastavila razvijati kao važno trgovačko, kulturno i religijsko čvorište na [[Put svile|Putu svile]]. Godine [[141. pne.]] Seleukiju osvajaju [[Partska Monarhija|iranski Parti]] predvođenih [[Mitridat I od Partije|Mitridatom I]], ali grad je prema [[Tacit]]u još desetljećima kasnije zadržao svoj [[Helenizam|helenistički]] karakter. [[Antika|Antički]] izvori također spominju da je tijekom [[3. vijek pne.|3.]] i [[2. vijek pne.|2. vijeka pne.]] u njoj živjelo oko 600.000 ljudi što je stavlja uz bok [[Rim]]u i [[Aleksandrija|Aleksandriji]], a među stanovništvom bili su i brojni [[Grci]], [[Perzijanci]] i [[Židovi]].
Godine [[141. pne.]] su ga osvojili [[Parti]] pod [[Mitridat I od Partije|Mitridatom]], ali je grad dugo godina nakon toga zadržao svoj helenistički karakter. Godine [[117]]. ga je uništio rimski car [[Trajan]], da bi potom bio obnovljen i konačno uništen 165. U 3. vijeku su ga obnovili [[Sasandisko Carstvo|Sasanidi]] te je postao važno [[kršćanstvo|kršćansko]] središte u njihovom carstvu. Međutim, skretanje toka Tigrisa je dovelo do opadanja ekonomske važnosti grada koga je s vremenom progutala pustinja.
 
Od sredine [[1. vijek pne.|1. vijeka pne.]] Seleukija i sjeverna [[Mezopotamija]] postaju poprištem [[Rimsko-perzijski ratovi|vjekovnih sukoba]] između [[Stari Rim|Rimljana]] i iranskih dinastija [[Partska Monarhija|Parta]] i [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]]. Grad je djelomično spaljen [[117.]] godine prilikom [[Trajan]]ove invazije, nakon čega je obnovljen u potpuno [[Iranska arhitektura|iranskom stilu]]. Teška razaranja grad je pretrpio i [[165.]] godine prilikom prodora [[Avidije Kasije|Avidija Kasija]]. Nešto više od pola vijeka kasnije, utemeljitelj sasanidske dinastije [[Ardašir I]] kod Seleukije je dao podići novi grad Veh-Ardašir. Dugo vremena [[historičar]]i su vjerovali da je podignut nad temeljima Seleukije, no najnovija [[italija]]nska [[Arheologija|arheološka]] istraživanja pokazuju da se radi o odvojenoj lokaciji između Seleukije i [[Ktezifont]]a. Sljedećih 300 godina grad je bio [[Kršćanstvo|kršćanskim]] žarištem u [[Sasanidska Monarhija|Sasanidskoj Perzijskoj Monarhiji]]. Međutim, skretanje toka [[Tigris]]a dovelo je do opadanja ekonomske važnosti grada i vremenom ga je progutala [[pustinja]].
== Reference ==
{{reflist}}
 
== Eksterni linkoviVeze ==
* [[Opis (Mezopotamija)|Opis]]
*[http://www.umich.edu/~kelseydb/Excavation/Seleucia.html Seleucia on the Tigris, Iraq]
* [[Ktezifont]]
*[http://www.ancientlibrary.com/gazetteer/0314.html Hazlitt's Classical Gazetteer "Seleucia"]
*[http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=451&letter=S Jewish Encyclopedia "Seleucia"]
 
== Literatura ==
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Iraku]]
* {{ita icon}} {{citat knjiga|prezime=Invernizzi|ime=Antonio|koautori=Messina, Vito|naslov=Seleucia al Tigri|izdavač=Centro Ricerche Archeologiche e Scavi di Torino per il Medio Oriente e l'Asia|lokacija=Firenca|datum=2006.|isbn=9788860870315|oclc=496636796}}
* {{eng icon}} {{citat knjiga|prezime=Kröger|ime=Jens|naslov=Ctesiphon|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/ctesiphon|datum=15. prosinca 1993.}}
* {{sh icon}} {{citat knjiga|prezime=Vujić|ime=Antun|autorlink=Antun Vujić|naslov=Seleukija|serija=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]|svezak=XVIII|izdavač=Pro Leksis|lokacija=Zagreb|url=http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=45549|godina=2007.|isbn=9789537224189|oclc=555153703}}
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat = Ctesiphon
|commonscathr = Seleukija
}}
 
[[Kategorija:Seleukidsko Carstvo]]
[[Kategorija:Partska Monarhija]]
[[Kategorija:Drevni grčki gradovi]]
[[Kategorija:Helenističke kolonije]]
[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
[[Kategorija:Gradovi na Putu svile]]
[[Kategorija:HistorijaArheološka Irakanalazišta u Iraku]]
 
[[pt:Selêucia]]