Rana historija Irske – razlika između verzija

Ono malo što se zna o pred[[hrišćanstvo|kršćanskoj]] [[Irska|Irskoj]] dolazi od par zapažanja u [[Rimsko Carstvo|rimskim]] kronikama, [[Irska poezija|irske poezije]] i [[Irska mitologija|mitova]] te [[arheologija|arheologije]]. Za vrijeme [[pleistocen]]skog [[ledeno doba|ledenog doba]], Irska je bila pod širokim ledenim pokrovom. Ledeni pokrov preko 300 m debeo je pritiskao zemlju, uništavao tlo i kosti, te tako brisao sve tragove eventualnih ranih ljudskih naseobina. Nešto slično se dogodilo i u [[Britanija|Britaniji]], gdje su ljudski ostaci stariji od posljednje [[glacijacija|glacijacije]] pronađeni jedino na krajnjem jugu zemlje, koji je uglavnom izbjegao prodor ledenog pokrova. Za vrijeme [[Posljednji glacijalni maksimum|posljednjeg glacijalnog maksimuma]] (''oko'' [[paleolit|16 000 godina pne.]]), Irska je bila arktička pustoš ili [[tundra]]. [[Midlandska opća glacijacija]] je pokrivala dvije trećine zemlje s pokretnim pokrovom leda. Malo je vjerojatno da je u to vrijeme na otoku bilo ikakvih [[čovjek|ljudi]], iako se ta vjerojatnost ne može u potpunosti isključiti.

 

 

Lovci-skupljači mezolitske ere su živjeli od školjaka, ptica, divljih veprova i kestenja. Lovili su kopljima, strijelama i harpunima s malim kremenim vrhovima zvanim [[mikrolit]]i, dok su kao dodatnu hranu skupljali orahe, voće i bobice. Živjeli su u sezonskim skloništima, koja su podizali razapinjući životinjske kože preko jednostavnih drvenih okvira. Imali su vanjska ognjišta za kuhanje hrane, i zna se da su pravili kanue od oborenih stabala drveća.