Raj (Iran) – razlika između verzija

'''Raj''' ([[perzijski jezik|perz.]] ری; ili ''Rej'', [[grčki jezik|grč.]] Ῥάγαι; ''Rhágai'', [[latinski jezik|lat.]] ''Rhagae'') je najstariji [[grad]] u [[Teheranska pokrajina|Teheranskoj pokrajini]], odnosno sastavni dio glavnog [[iran]]skog grada [[Teheran]]a<ref name="Livius">[http://www.livius.org/ra-rn/rhagae/rhagae.html Raj (Rhagae), Livius.org, Jona Lendering]</ref>. Grad je kroz [[Historija Irana|historiju]] imao veliki značaj budući kako se nalazio na [[Put svile|Svilenom putu]].

Procjenjuje se kako je Raj star preko 5000 godina, a najznačajniji status imao je kao religijski centar [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]]<ref name="Livius"/>. U [[Stari vijek|starom vijeku]] bio je poznat pod nazivom ''Rhagae''. Spominje se nekoliko puta u [[Stari zavjet|starozavjetskim]] [[ApokrifiАпокриф|Apokrifima]]ma ([[Judita (knjiga)|Judita]] 1:5, 15; [[Tobija (knjiga)|Tobija]] 1:14, 5:5, 6:10). Naziv ''Raj'' datira prije [[Medijska Monarhija|medijskog doba]]; neki [[povjesničarhistoričar|povjesničari]]i pripisuju njegove građevine starovjekovnim [[Mitologija|mitološkim]] monarsima, dok ostali vjeruju kako je Raj bio središte dinastije [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] vladara.

U Raju se nalazi i slavna grobnica [[Šijitišijitizam|šijitskog]] sveca [[Abdol Azim-šah]]a, kao i [[Togrulov toranj]] iz [[12. vijek]]a. Iz ranijeg perioda datira i grobnica posvećena princezi [[Šarbanu]], najstarijoj kćeri posljednjeg vladara [[Sasanidska Monarhija|Sasanidske Monarhije]]. Ona se udala za [[Muhamed]]ovog unuka [[Husajn ibn Ali]]ja, kojem je rodila [[Zajn al-Abidin]]a, četvrtog svetog imama u [[Šijitišijitizam|šijitskom]] [[islam]]u. Prema navedenoj princezi nazvan je i obližnji brežuljak. Ipak, neki izvori tvrde kako je grobnica prvotno bila posvećena [[Zoroastrizam|zoroastrijskoj]] božici [[Anahita|Anahiti]], te kako je preimenovana nakon dolaska [[islam]]a. U neposrednoj blizini grada Raja [[satrap]] [[Bes (satrap)|Bes]] ubio je [[Darije III.|Darija III.]], posljednjeg vladara [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Perzijske Monarhije]]<ref name="Livius"/>.

[[Češme-Ali (Raj)|Češme-Ali]] je nalazište nazvano prema prirodnom izvoru čije ime podrazumijeva „[[AliAlija|Alijevu]]jevu [[česmu]]”. Od [[1933|1933.]] do [[1936|1936.]] godine [[Arheologija|arheolog]] Erich Schmidt u suradnji Sveučilišnog muzeja Pennsylvania i Bostonskog muzeja finih umjetnosti vodio je istraživanja koja su rezultirala pronalaskom 7000 godina starih artefakata. Neki od njih izloženi su u [[muzej]]ima diljem [[Iran]]a, te u [[Chicago|Chicagu]] i [[Philadelphia, Pennsylvania|Philadelphiji]].

Brežuljak je nakon provedenih [[Arheologija|arheoloških]] istraživanja raskopan zbog urbanističkog proširenja [[1980-e|1980-ih]] i [[1990-e|1990-ih]] godina. Procijenjuje se kako je brdo bilo naseljeno oko 6000 godina. Budući kako je Raj zbog prekrasnog okoliša bio rekreacijski centar tijekom dinastije [[Kadžarska Monarhija|Kadžara]], vladar [[Fateh Ali-šah]] često je boravio u gradu. Godine [[1831|1831.]] [[portret]]i njega i nekih kadžarskih princeza urezani su u stijene brežuljka Češme Ali, a ukrašeni su ornamentima poezije.

[[Datoteka:Borj-toghrul.jpg|mini|desno|250px|[[Togrulov toranj]] iz [[12. stoljećevijek|12. stoljeća]] nazvan prema [[Seldžuci|seldžučkom]] vladaru [[Togrul]]u]]

Ovaj [[spomenik]] izgrađen je [[1140|1140.]] godine i nazvan je prema [[Seldžuci|seldžučkom]] vladaru [[Togrul]]u, koji je premjestio [[glavni grad]] iz [[Nišapur]]a u Raj. Toranj je visine 20 metara a fasada mu je potpornjima podijeljena u 22 dijela što neki tumače kao simboliziranje 24-satnog trajanja [[dan]]a.

Rajski [[bazar]] (tržnica) smješten je sjeverno od grobnice [[Abdol Azim-šah]]a koja obuhvaća dvije četvrti i raskrižje na njihovom sjecištu. Dugo vremena tržnica je služila kao centar trgovine začinima, tradicionalnim biljem te ostalim dobrima koje su trgovci prenosili [[Put svile|Putem svile]]. Bazar je građen od opeke, gline i žbuke, a datira iz [[Safavidisafavidska Monarhija|safavidskog]] razdoblja ([[16. vijek|16. stoljeće]]).

Budući kako je Raj od drevnih vremena bio naseljen sljedbenicima [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], sačuvano je njihovo groblje. Zoroastrijski običaj bio je ostavljanje mrtvih na otvorenom zraku, a nakon raspadanja tijela preostale kosti bile bi pokapane u posebne grobnice. Naime, zoroastristi se nisu slagali s pokapanjem mrtvih u zemlju ili kremiranjem pokojnika. Grobnica Gebri sastoji se od visoke kružne strukture od 6 metara visine, sagrađene od [[kamen]]a i [[mortmalter|morta]]a. Datira iz [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeća pr. Kr.]] (oko 3000 godina), a kroz historiju je nazivana raznim imenima: Hamušan, Ostvaran, Osthan-ran, ''Toranj smrti'' (Marg), ''Toranj tišine'' (Sokout).

Današnji Raj apsorbiran je u šire područje [[iran]]skog glavnog grada [[Teheran]]a, a povezan je sa ostatkom metropole [[Teheranski metro|teheranskom podzemnom željeznicom]]. Područje modernog Raja uglavnom je [[Industrija|industrijska]] zona u kojoj se nalaze brojne [[Tvornica|tvornice]]. Ograničena [[Arheologija|arheološka]] istraživanja počela su [[1997|1997.]] godine u suradnji sa Iranske organizacije za nasljeđe i turizam, Odjelom za arheološke znanosti Univerziteta u Bradfordu, te Odijelom za arheologiju [[Univerzitet u Teheranu|teheranskog univerziteta]].