Izidor Seviljski – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 49 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q166876 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
'''Isidor Seviljski''' ({{jez-es|San Isidro ili San Isidoro de Sevilla}}; {{jez-lat|Isidorus Hispalensis}}) je bio seviljski nadbiskup tokom više od tri decenije i smatra se jednim od najučenijih ljudi [[Srednji vijek|srednjeg veka]]. Rođen je [[560]]. godine, a umro je [[4.
U vreme desintegracije klasične kulture, aristokratskog nasilja i nepismenosti, učestvovao je u konverziji vizigotskih kraljeva arijanaca u ortodoksno hrišćanstvo<ref>Ovde se ne misli na "[[pravoslavlje]]" u današnjem smislu reči, zapravo do [[1054]]. i [[Velika
== Život ==
=== Detinjstvo i obrazovanje ===
Isidor je rođen u [[
* [[Leandar Seviljski|Leandar]], Isidrov stariji brat, bio je njegov direktni prethodnik na funkciji seviljskog nadbiskupa, protivnik vizigotskog kralja, [[Leovigild]]a.
* '''Fulgencije''', Isidrov mlađi brat, dobio je na upravu biskupiju u Esihi ({{jez-es|Écija}}; {{jez-lat|Astigi}}) na samom početku vladavine pokatoličenog [[Rekared I|Rekareda]]
* '''Florentina''', Isidrova mlađa sestra, kaluđerica, kaže se da je vodila preko 40 manastira.
Kao veoma mlad, Isidor je ostao bez roditelja, te je brigu o njemu preuzeo njegov stariji brat, Leandar. Osnovno obrazovanje Isidor je primio u školi katedrale u [[
Da li je Isidor ikada prihvatio monaški život ili nije, još uvek je otvoreno pitanje, ali iako on sam nikada nije pripadao ni jednom religioznom redu, imao je veoma visoko mišljenje o njima i veoma ih je cenio. Nakon smrti svog brata, Leandra ([[600]]), postao je seviljski nadbiskup.
Red 16:
=== Seviljski nadbiskup ===
[[Datoteka:Biblioteca Madrid.jpg|thumb|150px|Spomenik Isidoru Seviljskom ispred Narodne biblioteke u Madridu]]
Nakon Leandrove smrti, Isidor ga je nasledio na mestu nadbiskupa Sevilje. Vreme u kom je Isidor bio nadbiskup bilo je vreme desintegracije i tranzicije. Stare institucije klasičnog obrazovanja [[Rimsko
=== Sabori u Toledu i Sevilji ===
Veliki posao u preobraćenju Vizigota započeo je Isidorov brat Leandar na ''Trećem saboru u Toledu'' [[589]]. godine. Kralj [[Rekared I|Rekared]] je na tom saboru zvanično prihvatio hrišćansku ortodoksiju, i anatemisao [[Arije|Arija]] i njegovu doktrinu. Mada je kraljevo odbacivanje arijanstva u početku bilo praćeno pobunama u Septimaniji i Luzitaniji, ubrzo su mnogi arijanski biskupi i plemići su sledili Rekaredov primer.
Sam Isidor je predsedavao ''Drugom saboru u Sevilji'' (619) u vreme kada se na vizigotskom prestolu nalazio [[Sisebut]]. Ovom saboru nisu prisustvovali samo hispanski prelati, već i prelati iz [[Narbon]]a i [[Galija|Galije]]. Akti ovog sabora su potvrdili ortodoksnu koncepciju Hristovog odnosa prema Ocu nasuprot arijanstvu.
Red 52:
# Hrana, oruđa za domaćinstvo i poljoprivredu, kočije, uzde, itd. u 16 poglavlja
'''Istorija Gota, Vandala i Sveva''' ({{jez-lat|Historia de regibus Gothorum, Vandalorum et Suevorum}}). Od svih Isidorovih dela, istoriografska dela imaju najveću praktičnu vrednost<ref name="Ist.Hriš." />. Ovo delo je jedan od glavnih izvora o životu Vizigota. Na osnovu njegove Istorije baziralo se svo kasnije pisanje istorijskih dela u srednjovekovnoj Španiji<ref name="Ist.Hriš." />. Iako prema dr Hugu Hercbergu ({{jez-nem|Hugo Hertzberg}}) Isidor nije ni posedovao veliki materijal, niti ono što je imao, koristio na pravilan način jer je njegov izbor i raspored podataka često loš, a hronološki red događaja često zanemarivan. Međutim, i pored svih ovih zamerki, pojedini delovi istorije Gota su od neprocenjive vrednosti. Počev od [[Eurih]]ove vladavine pa tokom prilično dugog perioda, Isidor je jedini izvor o životu Vizigota. Samo zahvaljujući njemu, danas znamo za Eurihov zakonik, kao i o vladavini [[
=== Druga dela ===
Slede neka od ostalih Isidrovih dela:
* '''Hronika''' ({{jez-lat|Chronicon}}) je kratak pregled istorije od nastanka sveta do vladavine cara [[
* '''O prirodi stvari''' ({{jez-lat|De Natura Rerum Liber}}) je jedan od najpoznatjih Isidorovih traktata, posvećen vizigotskom kralju Sisebutu<ref name="Ist.Hriš." />. Ovde Isidor raspravlja o prirodi — suncu, mesecu, zvezdama, godišnjim dobima, ravnodnevnici, planetama, vodi i dr.
* '''O crkvenim dužnostima''' ({{jez-lat|De Ecclesiasticis Officiis}}) govori o dužnostima crkvenih lica i crkve, o crkvenim pravilima, zaređenju, dužnostima vikara, prezbitera, vratara, isterivača đavola, devica, udovica, udatih i oženjenih, krđtenju, veri, pričešću i dr<ref name="Ist.Hriš." />.
Red 67:
Isidor je bio među poslednjim hrišćanskim učenjacima latinskog Zapada koji je poznavao antičku filozofiju. Njegove Etimologije su sačuvale brojne reference i izvode iz raznih danas izgubljenih antičkih dela. Sa druge strane, popularnost i ugled Isidorove enciklopedije su bili toliki da su neka dela, upravo zbog dostupnosti ''Etimologija'', verovatno zanemarena i zaboravljena. Njegov savremenik i prijatelj, [[Braulion Saragoski]] smatrao ga je za čoveka koga je Bog poslao kako bi sačuvao iberijske narode od varvarskih plima koje su pretile da izbrišu ostatke antičke učenosti. Osmi sabor u Toledu ([[653]]) je Isidora opisao ovim rečima: "''Taj neverovatni doktor, poslednji ukras Pravoverne crkve, najučeniji čovek nedavne prošlosti, uvek neka se oslovljava sa poštovanjem.''"
Isidorove Etimologije bile su najpopularnija srednjovekovna kompilacija i do [[12.
== Vidi još ==
* [[Arijanstvo|Arijanizam]]
* [[Zapadni Goti|Vizigoti]]
* [[Hrišćanstvo]]
Red 83:
[http://www.cesg.unifr.ch/cesg-cgi/kleioc/g0010/exec/pagesmaframe/%22csg-0228_001.jpg%22/segment/%22body%22 Kodeks Sangalenses. Stranica knjige ''Sententiae libri tres'' iz 9. veka]
* [http://www.st-isidore.org Red sv. Isidra Seviljskog]
* Jones, Peter. [http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2006/08/27/bobar20.xml "Patron saint of the internet"].[[27. 8.|27. avgust]], [[2006]]
* Shachtman, Noah. [http://www.wired.com/news/culture/1,49995-0.html "Searchin' for the Surfer's Saint"].[[25. 1.|25. januar]], [[2002]]
{{DEFAULTSORT:Seviljski, Isidor}}
|