Izidor Kršnjavi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q12633384 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka:Kršnjavi.gif|frame|[[Vlaho Bukovac|Bukovčev]] portret '''Izidora Kršnjavog''']]
'''Isidor Kršnjavi''' ([[Našice]], [[22. 4.|22. travnja]] [[1845]]. - [[Zagreb]], [[3. 2.|3. veljače]] [[1927]].), [[Hrvatska|hrvatski]] slikar, povjesničar umjetnosti i političar.
 
Prvu likovnu poduku dobija u [[Osijek]]u, a potom u [[Beč]]u studira [[historija|povijest]] i [[historija umjetnosti|povijest umjetnosti]]. Već u vrijeme studija piše u hrvatskim časopisima filozofsko-estetičke članke. Kao stipendist studirao je slikarstvo na akademiji u [[MünchenMinhen|Münchenu]]u, a potom od [[1872]]. do [[1877]]. boravi u [[Italija|Italiji]] studirajući i kopirajući stare majstore.
 
Posredovanjem [[Josip Juraj StrossmayerŠtrosmajer|Strossmayera]] postaje profesor povijesti umjetnosti i arheologije na zagrebačkom Sveučilištu. Već slijedeće godine daje poticaj za osnivanje ''Društva umjetnosti'' kojemu je niz godina tajnik i ideolog, a bio je prvi ravnatelj ''Strossmayerove galerije'' slika. Pod upravom Društva, u suradnji s Bolleom, osniva ''Obrtnu školu'' i ''Obrtni muzej'' (Muzej za umjetnost i obrt). Zaslužan je i za hrvatsku izložbu u Budimpešti. Postavio je i Strossmayerovu zbirku u palači Akademije znanosti i umjetnosti te je postao ravnatelj galerije.
 
Godine [[1884]]. dolazi u sukob sa Strossmayerom i njegovim pristašama, te ulazi u mađaronsku ''Narodnu stranku'' putem koje je izabran za narodnog zastupnika. Od [[1887]]. do [[1891]]. studira pravo, postaje predstojnik Odjela za bogoštovlje u [[Grof Khuen-Hedervary|Khuenovoj]] vladi, a [[1897]]. vraća se na Sveučilište. Živo je sudjelovao u izgradnji [[Zagreb]]a - njegovom su inicijativom izgražene mnoge bolnice, knjižnice, škole i spomenici te osnovana brojna društva. Isto tako, financirao je tiskanje udžbenika i modernizirao školstvo.
 
Slikarstvom se bavio u ranoj mladosti i nakon [[1.Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]]. Kao likovni kritičar Kršnjavi je aprioričan s jakim sklonostima prema estetiziranju, historicizmu i tradicionalnosti. 1925. godine objavio je roman [[Božji vitez]], a 1926. i njegov nastavak, [[Božji sirotan]]. Preveo je i [[Dante Alighieri|Danteovu]]ovu [[BožanstvenaDivina komedijaCommedia|Božanstvenu komediju]], a taj je prijevod i sam ilustrirao. Također je pisao i pjesme, koje su bile objavljivane u suvremenim časopisima, putopise te memoare.
 
== Izvori ==