Razlike između izmjena na stranici "Izborni cenzus"

Obrisan 1 bajt ,  prije 7 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: migracija 26 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q217032 na Wikidati)
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
'''Izborni cenzus''' je izraz kojim u najširem smislu označava skup uvjeta i kriterija koja neki kandidat ili kandidatska lista na [[izbori]]ma mora ispuniti da bi se mogla natjecati, biti izabrana ili ostvarivati određene zakonske privilegije na temelju izbornih rezultata. U prošlosti su se, tako, pod izbornim cenzusom podrazumijevali ekonomski kriteriji kao što su nekretnine i novac potencijalnog kandidata nužnih za pasivno biračko pravo; danas se pod time može podrazumijevati broj potpisa potencijalnih birača nužan za prihvaćanje kandidature za ostvarivanje vlasti, odnosno novčana svota koja se prilaže kao [[kaucija]] (a što za svrhu ima obeshrabrivanje lažnih i neozbiljnih kandidatura).
 
U svom užem, odnosno uobičajenom, smislu izborni cenzus, često navođen i kao '''izborni prag''', se odnosi na biranje kandidatskih lista u [[proporcionalni izborni sistem|proporcionalnom izbornom sistemu]], odnosno označava minimalni broj glasova, odnosno njihov postotak u odnosu na ukupan broj glasova, na temelju kojih ta lista može ući u predstavničko tijelo i sudjelovati u raspodjeli mandata. Najpoznatiji primjer takvog izbornog cenzusa jest izborni sistem za [[Njemačkanemačka|njemački]] federalni i pokrajinske parlamente, koji dozvoljava raspodjelu mandata samo onim strankama i kandidatskim listama koji osvoje 5 % glasova. U Njemačkoj, a i drugim zemljama, se njegovo uvođenje tumačilo potrebom da se stabilizira politička scena, odnosno pristup vlasti ograniči na [[umjerenost (politika)|umjerene]], a zapriječi [[ekstremizam|ekstremističkim]] opcijama s ruba političke scene.
 
S druge strane, izborni cenzus, pogotovo kada je postavljen visoko - za što se kao najekstremniji primjer navodi [[Turska]] sa 10 % - je čest predmet kritika s obzirom da svojim postojanjem kompromitira glavnu svrhu proporcionalnog sistema, odnosno iskrivljuje volju biračkog tijela isto onako, a nekada čak i više od [[većinski izborni sistem|većinskog sistema]]; tako je, na primjer, u Rusiji 1995. godine je čak 45 % glasova "propalo" jer su dani strankama između cenzusa.
64.473

izmjene