Iran – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
početak sređivanja |
||
Red 1:
{{Infookvir zemlja svijeta (HR)
|ime_genitiv = Irana
|eng_ime = Iran
|zastava
|grb
|lokacija
|službeni_jezik = [[perzijski jezik|perzijski]]'''¹'''
|glavni_grad = [[Teheran]]
|predstavnik_države1 = [[Predsjednik Irana|Predsjednik]]
|predstavnik_države_osoba1 = [[Mahmud Ahmadinežad]]
|predstavnik_države_osoba2 = [[Muhamed Reza Rahimi]]
|predstavnik_države3 = Glasnogovornik parlamenta
|predstavnik_države_osoba3 = [[Ali Laridžani]]
|površina_poredak
|površina
|vode
|stanovništvo_poredak = 17
|stanovništvo = 70,495.782<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=2.6. Settled and unsettled population and households of ostans, 1385 census|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98492&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=25. veljače 2011}}</ref>
|godina_popisa
|gustoća_stanovništva = 43,3
|utemeljenje1_datum = [[625. pne.]]<ref>{{cite web|author=Encyclopædia Britannica|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media |title=Media ancient region, Iran|publisher=Britannica.com|year=2011.|accessdate=25. veljače 2011}}</ref>
|utemeljenje2_ime = - [[Safavidska Monarhija]]
|utemeljenje3_ime = '''[[Popis država po datumu državnosti|Dan državnosti]]:'''<br>- [[Iranska revolucija]]
|utemeljenje3_datum = [[1. 4.]] [[1979.]]
|BDP_PKM_godina = 2010.
|BDP_PKM = 858,65 milijardi $
|BDP_PKM_rang = 17.
|BDP_PKM_per_capita = 11.395 USD
|BDP_PKM_per_capita_rang = 61.
|valuta = [[Iranski rijal|rijal]]
|stoti_dio_valute = 100 dinara'''²'''
|vremenska_zona = [[UTC+3:30|+3:30]] ([[IRST]])<br>[[UTC+4:30]] ([[IRST|IRDT]])
|himna = ''[[Sorud-e meli-je džomhuri-je islami]]''
|internetski_nastavak = [[.ir]]
|pozivni_broj = +98
|komentar = <small>(1) Službeno je još desetak regionalnih jezika<br>(2) Izvan upotrebe</small>
|moto = ''Esteglal, azadi, džomhuri-je islami''<br>([[perzijski jezik|perz.]]: ''Neovisnost, sloboda, islamska republika'')
}}
'''Iran''' ([[perzijski]]
Država se proteže na 1,648.195 km² što je čini 18. najvećom u svijetu, a prema posljednjem popisu iz [[2006.]] godine u njoj je živjelo 70,495.782 stanovnika. Iran ima važno geostrateško značenje s obzirom da se nalazi u središnjoj [[Euroazija|Euroaziji]] odnosno na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Zemlja je na sjeveru omeđena [[Armenija|Armenijom]], [[Azerbajdžan]]om i [[Turkmenistan]]om odnosno [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]], na istoku [[Afganistan]]om i [[Pakistan]]om, na zapadu [[Irak]]om i [[Turska|Turskom]], te na jugu [[Omanski zaljev|Omanskim]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]]. Glavni i najveći grad je [[Teheran]] koji predstavlja važno političko, kulturno, gospodarsko i industrijsko središte zemlje. Iran u vojno-političkom smislu ima status regionalne sile, dok se na temelju kolosalnih zaliha [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|zemnog plina]] kao i razvijenog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]] često naziva i energetskom supersilom. Također, Iran je i najrazvijenija [[Poljoprivreda|poljoprivredna]] i [[Industrija|industrijska]] sila u široj [[Bliski istok|regiji]].
Na teritoriju Irana nastale su neke od najstarijih [[civilizacija]] u ljudskoj historiji. Prve države pojavile su se s [[Elam]]itima početkom [[3. milenijum pne.|3. milenijuma pne.]], dok današnji etnojezični oblik poprimaju dolaskom [[Iranski narodi|iranskih naroda]] u [[2. milenijum pne.|2. milenijumu pne.]] Iranska [[nacija]] oblikuje se oko [[625. pne.]] nastankom [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]] koju kasnije na [[Stari vijek|starovjekovnoj]] političkoj sceni nasljeđuju dinastije iranskih [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]], [[Helenizam|helenističkih]] [[Seleukidi|Seleukida]], te iranskih [[Partska Monarhija|Parta]] i [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]]. Sredinom [[7. vijek]]a nastupa [[Muslimansko osvajanje Perzije|arapsko osvajanje Irana]] i se [[islam]] počinje širiti na uštrb [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]. Iransko stanovništvo u konačnici je islamizirano tokom vladavina domaćih dinastija [[Tahiridi|Tahirida]], [[Bujidi|Bujida]], [[Safaridi|Safarida]] i [[Samanidi|Samanida]] koje su povratile iransku nezavinost. [[Srednji vijek]] obilježava procvat iranske književnosti, filozofije, medicine, astronomije, matematike i umjetnosti zbog čega Iran postaje glavnim žarištem islamskog svijeta. Iranski identitet zadržan je i tokom vladavina stranih [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] dinastija [[Seldžuci|Seldžuka]] odnosno [[Ilhanidi|Ilhanida]] i [[Timuridi|Timurida]] koji su preuzeli [[perzijski jezik]] i [[#Kultura|kulturu]]. Prekretnica u [[Historija Irana|iranskoj historiji]] nastupa oko [[1500.]] godine kada je osnovana [[Safavidska Monarhija]] za vrijeme kojeg [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12 imama postaje službenom religijom zemlje. Iranska ustavna revolucija iz [[1906.]] godine urodila je stvaranjem prvog nacionalnog [[parlament]]a u okvirima ustavne monarhije, dok je sadašnji politički sustav [[Islamska republika|islamske republike]] plod [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine. Prema ustavu iz [[1979.]] godine, iranski politički sustav sastoji se od više isprepletenih upravnih tijela poput parlamenta, predsjednika, vijeća stručnjaka i vrhovnog vođe. Iran je jedan od osnivača [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Pokret nesvrstanih|pokreta nesvrstanih]], [[OIK|Organizacije islamske konferencije]] i [[OPEC|Organizacija zemalja izvoznica nafte]].
Iran je od najranije historije [[multietnička država]] sastavljena golemom većinom od [[Iranski narodi|iranskih naroda]] među kojima već tisućljećima dominiraju [[Perzijanci]] koji danas čine oko 60 % današnjeg stanovništva Irana, a slijede ih [[Azeri]] (turkofoni), [[Kurdi]], [[Beludži]], itd. Službena [[religija]] je [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12. imama dok u ostale priznate religije spadaju [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]]. [[Perzijski jezik]] je uz više regionalnih glavnim službenim jezikom u zemlji, odnosno jedan od najstarijih svjetskih [[Službeni jezik|službenih jezika]] u neprekidnoj upotrebi do današnjeg dana. Službeni kalendar u državi je [[iranski kalendar]].
== Etimologija ==
{{glavni|Terminologija Irana i Perzije}}
Za vladavine [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]] ([[550. pne.|550.]] - [[330. pne.]]), [[Perzijanci]] su svoju regiju zvali ''Parsa'' po imenu kraljevstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]] koji je pripadao perzijskom plemenu, a danas se to ime može naći u oblicima [[Fars]] ili Pars, što je ime jedne pokrajine u Iranu. Sveukupno područje države naseljeno [[Iranski narodi|iranskim plemenima]] zvalo se ''Arijanam'', a ta riječ potječe iz [[Indoiranski jezici|arijskog]] izraza koji znači ''plemenit''<ref name="gene">{{eng icon}} [http://www.blackwellpublishing.com/content/BPL_Images/Content_store/Sample_chapter/9781557868602/Garthwaite_sample%20chapter_Persians.pdf « Persia: Place and Idea »], chap. 1 in ''The Persians'', Gene R. Garthwaite, Blackwell Publishing, 2005, ISBN 1-557-86860-3</ref>. U [[Partska Monarhija|partskom periodu]] ([[248. pne.]] - [[224]].) ''Arijanam'' je preoblikovano u ''Arijan'' te se s vremenom razvilo u izraze ''Iranšaher'' i ''Iran'' do [[Sasanidi|sasanidskog]] perioda.
Grci su rabili izraze ''Arijana'' i ''Persis'' u opisivanju područja koje je danas poznato pod nazivom [[Iranska visoravan]]<ref name="keddie">{{eng icon}} [http://meria.idc.ac.il/journal/1998/issue3/keddie.pdf « Iran: Understanding the Enigma: A Historian’s View »], Nikki Keddie, ''Middle East Review of International Affairs'' Vol. 2, No. 3, rujan 1998.</ref>. Ovaj je izraz u [[latinski|latinskom]] dobio oblik ''Persia'' te je pod tim ili sličnim nazivima ušao u većinu europskih jezika. Dana [[21. 3.]] [[1935]]. godine, na [[Novruz]] (iranska [[nova godina]]), [[Reza-šah Pahlavi]] izdao je dekret kojim se zahtijeva da se u svim službenim dokumentima u vanjskim odnosima za ime zemlje koristi naziv Iran<ref name="keddie" />.
== Historija ==
{{glavni|Historija Irana}}
[[Datoteka:Iran's historical extends and capitals (Cro).PNG|mini|desno|400px|<center>[[Geografija Irana|Geografsko]] rasprostiranje Irana kroz [[Historija Irana|historiju]] s pripadajućim [[Popis historijskih iranskih glavnih gradova|političkim žarištima]]]]
Iranska historija jedna je od najstarijih na svijetu uzimajući u obzir sve parametre:
* U dolini [[Kašaf]]a na sjeveroistoku zemlje nađeni su [[Čovjek|ljudski]] ostaci iz ranog [[pleistocen]]a (~800.000 pne.), najstariji takve vrste u široj regiji.
* Na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] i ravnicama [[Huzestan]]a [[civilizacija]] se počela razvijati prije 7000 – 8000 godina, u isto vrijeme kada i najstarije u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].
* Prvo [[pismo]] (još nedešifrirano) javlja se kroz [[proto-elamski period|proto-elamski period]] prije 5200 godina, istodobno kada i [[sumer]]ski [[klinopis]] i [[egipatski hijeroglifi]].
* [[Iranski narodi|Iranski etnički identitet]] javlja se prije 4000 – 4500 godina u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] gdje se plemena nazivaju ''[[Arijci]]ma'' odnosno ''Irancima''.
* Iran se kao ujedinjena država pod današnjim imenom i [[Perzijski jezik|službenim jezikom]] javlja prije oko 2600 godina, u vrijeme vladavine [[Medijska Monarhija|medijske]] i [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidske dinastije]].
Uz sve navedeno, imperijalni status historijskog Irana kroz stari, srednji i novi vijek rezultirao je političkim protezanjem preko većih dijelova današnje [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]], [[Centralna Azija|Centralne]] i [[Južna Azija|Južne Azije]], povremeno i [[Sjeverna Afrika|Sjeverne]] i [[Istočna Afrika|Istočne Afrike]], te [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], ostavljajući pritom snažan kulturni pečat. Za razliku od drugih dijelova [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], Iran je jedina zemlja koja se kroz historiju oduprla helenizaciji, arabizaciji, turkizaciji i evropskoj kolonizaciji.
=== Prahistorija ===
Na području Irana, točnije u [[Veliki Horasan|Horasanu]], nađeni su ostaci ljudskog djelovanja još iz doba [[donji paleolitik|donjeg paleolitika]], od kojih najstariji datiraju i do 800.000 godina. Na sjeverozapadu zemlje, u području [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]], nađeni su ostaci gospodarske aktivnosti iz razdoblja [[mezolitik]]a. [[neolitik|Neolitička]] nalazišta svjedoče o poljoprivrednom djelovanju prije oko 6000 do 7000 godina u dolini [[Gorgan]]a, u [[Tureng-Tape]]u, [[Jarim-Tape]]u i u središtu zemlje, u [[Tape-Sialk|Sialku ''II'']] (blizu [[Kašan]]a)<ref>{{fra icon}} R. Ghirshman, ''Fouilles de Sialk près de Kashan, 1933, 1934, 1937'', Pariz, 1938.</ref>. Predmeti od [[bakar (element)|bakra]] i oslikane keramike iz [[brončano doba|brončanog doba]] (prije 4.000 godina) pronađeni su u [[Suza (Iran)|Suzi]] (pokrajina [[Huzestan]]) i [[Tape-Sialk]]u. Arheološkim istraživanjima tek se sad počinju upoznavati vrlo stare civilizacije koje su ovdje gradile gradove prije 5000 godina.
=== Stari vijek ===
Početkom 3. milenijuma pne., u [[Suza (Iran)|Suzi]] se javlja oblik pisma koji je vjerojatno nastao iz starog sumeranskog pisma. [[Elam]] (prije kojeg je postojala protoelamitska civilizacija) postalo je nova regionalna snaga u jugozapadnom Iranu te svojevrsna konkurencija susjednim državama [[Babilonija|Babilonije]] i [[Asirija|Asirije]]. Tek u drugom milenijumu pne. na iransku visoravan dolaze [[iranski narodi]] iz Centralne Azije. Sredinom 7. vijeka pne. [[Medijci]] okupljeni u plemenima na sjeveru i sjeverozapadu zemlje postaju samostalna regionalna sila i osnivaju [[Medijska Monarhija|Medijsku Monarhiju]]. Krajem istog vijeka Medijci i Babilonci oslobađaju se Asiraca zauzimanjem [[Niniva|Ninive]] [[612. pne.|612. pne.]] U ovom razdoblju izvori spominju [[Kir I.|Kira I.]], kralja [[Anšan]]a i unuka [[Ahemen]]a, po kojem je nazvana prva dinastija [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]].
==== Ahemenidska dinastija ====
[[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|250px|desno|Rekonstrukcija [[Perzepolis]]a, prijestolnice [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskih]] Perzijanaca]]
{{glavni|Ahemenidska Monarhija}}
Ahemenidi su stvorili veliki imperij koji se protezalo od [[Indija|Indije]] do [[Egipat|Egipta]], a koje je bilo organizirano u [[satrapija|satrapije]] povezane velikom mrežom cesta. [[Kirov cilindar]] prvi je pisani trag neke deklaracije o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] iz vremena [[Kir Veliki|Kira II.]]<ref>{{eng icon}} Shapour Suren-Pahlav [http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php ''Cyrus Charter of Human Rights''] Iran Chamber</ref>. Ahemenidska dinastija izgradila je važne gradove kao što su [[Pasargad]], [[Perzepolis]], [[Suza (Iran)|Suza]] i [[Ekbatana]]. Njihova vladavina u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]] najpoznatija je po [[Grčko-perzijski ratovi|ratovima]] protiv [[Stara Grčka|Grka]]. [[Ahemenidska Monarhija]] doživljava pad početkom [[4. vijek pne.|4. vijeka pne.]] te ga [[330. pne.|330. pne.]] osvaja [[Aleksandar Makedonski]].
==== Partska dinastija ====
{{glavni|Partska Monarhija}}
[[Datoteka:Arge Bam Arad edit.jpg|mini|250px|desno|[[Bam]]ska citadela, sagrađena [[500. pne.]]]]
[[Partska Monarhija]] osnovana je [[247. pne.]], a njihovi vladari smatrali su se nasljednicima [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]]. Monarhiju je osnovao [[Arsak I. od Partije|Arsak]], poglavar [[iranski narodi|iranskog]] plemena [[Parni]], nakon što je osvojio tadašnju [[Seleukidi|seleukidsku]] [[satrap]]iju [[Partija (satrapija)|Partiju]]. Parni su se tada stopili s domaćim [[Parti]]ma, a Arsak je također osnovao znamenitu arsakidsku dinastiju, te se njegova država ponekad naziva i ''Arsakidska Monarhija''. Slabljenjem seleukidske moći, Partska Monarhija se nametnula kao vodeća sila [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], te je na vrhuncu moći uz teritoriju današnjeg Irana sadržavalo i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], [[Armenija|Armeniju]], južnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], te velike dijelove [[Centralna Azija|Centralne]] i [[Južna Azija|Južne Azije]]. Partska Monarhija objedinjavala je elemente [[Iranska kultura|iranske]] i [[Helenizam|helenističke]] kulture što se najbolje očituje u političkoj upravi. Partska Monarhija, koja je povremeno vodila ratove s [[Stari Rim|rimskom]] državom na zapadnim granicama, srušena je godine [[226.]] u pobuni vazala na jugozapadu Irana čime se izdiže nova, [[Sasanidska Monarhija]].
==== Sasanidska dinastija ====
{{glavni|Sasanidska Monarhija}}
[[Datoteka:Bas relief nagsh-e-rostam al.jpg|mini|250px|desno|[[Sasanidska Monarhija|Sasanidski]] reljef, prikaz [[Šapur I.|Šapura I.]]]]
Sasanidi su bili prvi koji su vlastitu državu oslovljavali [[endonim]]om koji nepromijenjenim do današnjeg dana - ''Iran-šahr'' ili ''Erān-šahr'' (perzijski: ايرانشهر, ''Iranska domovina''). Oni su vladali jednim od najvažnijih razdoblja iranske historije te su ostvarili brojna dostignuća na svim područjima. Posebno su utjecali na [[Rimsko Carstvo|rimski svijet]], budući da su dva imperija bila neprestano u ratu<ref>A. Grabar, « Le rayonnement de l’art sassanide dans le monde chrétien », ''La Persia nel Medioevo'', Rim, 1971., str. 679.-707.</ref>. Njihov kulturni utjecaj dosegnuo je i [[Zapadna Europa|zapadnu Europu]], [[Afrika|Afriku]], [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]] te se nastavio i u [[islam]]skom razdoblju<ref>{{fas icon}} Abdolhossein Zarinkoub, ''Ruzgaran: tarikh-e Iran az aghz ta saqut saltnat Pahlvi'', Sukhan, 1999. ISBN 964-6961-11-8 - p. 305.</ref><sup>,</sup><ref>M. M. Mango, « Byzantine, Sasanian and Central Asian Silver, Kontakt zwischen Iran, Byzanz und der Steppe » in 6-7. Jh., ed. Cs. Balint, ''Varia Archaeologica Hungarica'', IX, Budimpešta, 2000., str. 267.-284.</ref>.
=== Srednji vijek ===
Vjekovni ratovi s Rimljanima doveli su do iscrpljenja obje starovjekovne supersile što je išlo na ruku [[Arapi|Arapima]] ujedinjenim pod [[islam]]om koji započinju masovne vojne pohode. [[Arapsko-sasanidski rat|Osvajanje]] Irana počelo je [[637.]] godine s [[Abu Bekr]]om. Nakon opsade [[Ktezifont]]a, glavnog grada imperija, muslimani pobjeđuju sasanidsku vojsku kod [[Bitka kod Nihavanda|Nihavanda]] [[642.]] godine. Nakon toga Iranom se počeo širiti islam koji je postao većinskom religijom tri vijeka kasnije odnosno tokom vladavine domaće dinastije [[Samanidska Monarhija|Samanida]]. Iran je islamiziran, ali nikad nije arabiziran, za razliku od drugih krajeva koje je osvojio [[kalifat]]<ref name="lewis">{{eng icon}} [http://www.tau.ac.il/dayancenter/mel/lewis.pdf ''Iran in history''], Bernard Lewis, Moshe Dayan Center for Middle Eastern and African Studies, Sveučilište u Tel Avivu, 2001. godine</ref>. Perzijanci su značajno pridonijeli islamu na kulturnoj, političkoj i religijskoj razini<ref name="lewis" />.
U 8. vijeku, u [[Veliki Horasan|Horasanu]] se prihvaća disidentska [[šijiti|šijitska]] doktrina te se događa odavajanje od arapske dominacije. Pobunom je svrgnuta dinastija [[Omejidi|Omejida]] te ju je u [[Bagdad]]u zamijenila [[Abasidi|Abasidska]] dinastija, [[748]]. godine<ref>{{eng icon}} [http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html "Abbassid Caliphate], C. E. Bosworth, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. Moć kalifâ ubrzano se smanjuje te u Iranu nastaju mnoge jake regionalne dinastije između [[820]]. i [[1005]]., od kojih iznimno [[Samanidi]]. Oni su se sukobljavali s Bagdadom te u mnogočemu obogatili intelektualni život. Osim klasične arapske kulture, podupirali su perzijsku književnost i jamčili zaštitu misliocima. Od [[962]]. dinastija [[Gaznavidi|Gaznavida]] iz [[Gazni]]ja vlada [[Veliki Horasan|Horasanom]], te [[Pandžab]]om. U ovo vrijeme, pod zaštitom Mahmuda Gaznija, [[Firdusi]] piše „[[Šahname|Šahnamu]]” (''Knjiga kraljeva''), epsku pjesmu s pričama iz perzijske mitologije<ref>« Ghaznavids », C.E. Bosworth ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>.
[[Seldžuci]] dolaze u regiju u 11. vijeku<ref name="gene" /> te pobjeđuju [[Gaznavidi|Gaznavide]] pa [[Samanidi|Samanide]], a u Iranu se događa kulturna i znanstvena renesansa. Napravljena je promatračnica u [[Isfahan]]u, gdje je [[Omar Hajam]] stvorio novi, [[perzijski kalendar]] s [[prijestupna godina|prijestupnim godinama]] koji je i danas u uporabi. Ovo je razdoblje također bilo vrlo plodno za mnoga umjetnička dostignuća.
Nakon vladavine Seldžuka, Iranom upravljaju manje lokalne dinastije prije dolaska [[Mongoli|Mongola]] pod vodstvom [[Džingis-kan]]a, [[1219.]] godine. Invazija je poprilično oštetila zemlju i stanovništvo<ref>« Mongols », Peter Jackson, nov. 2002, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. Uništenjem brojnih sustava za navodnjavanje uništena je i mreža nastambi. Uništene gradove zamjenjuju izolirane oaze, a broj stanovnika pada te se stanovništvo tribalizira. Manje lokalne dinastije vladaju područjem nakon kraja prvog mongolskog razdoblja u [[1335.]] godini.
Vrlo brzo zbiva se ponovna invazija, u kojoj [[Timur]] potpuno osvaja Iran te postaje car [[1381.]] godine. [[Timuridska Monarhija]] traje do [[1507.]] godine kada uzbečki [[Šajbanidi]] zauzimaju [[Samarkand]], dok se istovremeno u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] uzdiže domaća dinastija [[Safavidi|Safavida]] koja centralizira iranske teritorije.
===
==== Safavidska i afšaridska dinastija ====
{{glavni|Safavidska Monarhija|Afšaridska Monarhija}}
[[Datoteka:Shah soleiman safavi.jpg|mini|250px|desno|[[Safavidska Monarhija|Safavidski]] vladarski dvor]]
Iransko stanovništvo preobratilo se na [[imamiti|imamitski]] [[šijiti|šijizam]] u 16. vijeku, za vrijeme [[Ismail I.|Ismaila I.]], prvog [[Safavidi|safavidskog]] vladara. Ovo preobraćenje izvršeno je zbog suprostavljanja dominaciji sunitskih [[Otomansko Carstvo|Otomanskih Turaka]], kako bi se stvorio jedinstven religijski identitet. Preobraćenje je bilo obvezno, pod prijetnjom smrću<ref>{{eng icon}} Ehsan Yarshater, [http://www.iranica.com/newsite/articles/v13f3/v13f3001d.html « Iran - The Safavids »], ''[[Encyclopædia Iranica]]'', 2006</ref>.
Vrhunac safavidske vladavine bio je za vrijeme šaha [[Abas I.|Abasa I. Velikog]], za čijeg se vremena dogodila centralizacija i opći napredak zemlje. Ovo je bilo [[zlatno doba]] i za umjetnost i trgovinu. Invazijom afganskih plemena u Iran [[1722]]. godine započela je silazna putanja safavidskog razdoblja. Nakon pada zadnjeg safavidskog vladara [[1735]]., godinu poslije Tahmasp Koli iz plemena Afšar istjeruje Paštunce i preuzima vlast pod imenom [[Nader-šah]]. Za vrijeme njegove vladavine vraćen je cijeli teritorij Irana te su krenuli vojni pohodi u Indiju. Njegova vladavina nije dugo trajala te je [[1747.]] godine ubijen u zavjeri.
==== Zandijska i kadžarska dinastija ====
{{glavni|Zandijska Monarhija|Kadžarska Monarhija}}
Za vlast u zemlji otada se počinju boriti razne lokalne dinastije: [[Afšaridska Monarhija|Afšaridi]], [[Hotakijska Monarhija|Hotakijci]], [[Kadžarska Monarhija|Kadžari]] i [[Zandijska Monarhija|Zandijci]]. [[Karim-han Zand]] uspio je [[1750.]] godine ujediniti skoro cijelu zemlju. Za vrijeme njegova vladanja glavni je grad iz [[Mašhad]]a premješten u [[Širaz]] i započelo je kratko vrijeme mira i napretka. Nakon njegove smrti [[1779.]] godine počinju daljnje borbe za vlast. Na kraju pobjeđuje [[Muhamed-šah Kadžar]] koji preuzima vlast [[1794]]. godine i time osniva dinastiju koja je trajala sve do [[1925]]. godine. Tada glavnim gradom postaje [[Teheran]].
Za vladanja njegovih nasljednika [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateh Ali-šaha]], [[Muhamed-šah Kadžar|Muhamed-šah]] i [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]], u zemlji je obnovljen red, stabilnost i jedinstvo. Trgovci i vjerski vođe postaju važni članovi društva u ovo vrijeme. Zbog slabosti središnje vlasti, velike kolonijalne sile, [[Rusko Carstvo|ruska]] i [[Britanski imperij|britanska]], zahvaljujući vojnoj i tehnološkoj moći, počinju dominirati [[Gospodarstvo Irana|iranskim gospodarstvom]] i miješati se u unutarnje poslove države. Ipak, unatoč [[Velika igra|Velikoj igri]], Iran je sačuvao nezavisnost i nikad nije koloniziran.
===
==== Ustavna revolucija i modernizacija Irana ====
{{glavni|Iranska ustavna revolucija}}
[[Datoteka:TabrizRevolutionaries.JPG|mini|desno|200px|Skupina revolucionara u [[Tabriz]]u]]
Prvi pokušaji modernizacije zemlje dogodili su se za vrijeme [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]]. Reforminan je porezni sustav, pojačana kontrola nad administracijom te razvijena industrija i trgovina. Smanjio se strani utjecaj, kao i utjecaj šijitskog svećenstva. Narodna želja za promjenama dovela je do ustavne revolucije [[1906.]] godine. Iran je postao prva bliskoistočna zemlja koja je revolucijom dobila ustav.
[[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]] povećan je utjecaj Britanaca, koji su već dotad bili zainteresirani za naftu pronađenu [[1908]]. godine u [[Huzestan]]u. Pokušali su nametnuti anglo-perzijski dogovor [[1919.]] godine, koji je parlament odbio.
[[Datoteka:Rezashah.jpg|mini|lijevo|[[Reza-šah]]]]
Nešto poslije državnim udarom smijenjena je vlast u korist časnika Reza-šaha, koji četiri godine poslije postaje [[Reza-šah Pahlavi]]. Uz pomoć snažne i centralizirane vlade počinje modernizacija Irana: razvijanje teške industrije, veliki infrastrukturni projekti, gradnja nacionalne željeznice, stvaranje javnog nacionalnog obrazovnog sustava, reforma pravosuđa (dotad pod kontrolom svećenstva), stvaranje iranskog građanskog zakonika, poboljšanje zdravstvenog sustava, itd. Posebna prava koja su dodjeljena strancima za vrijeme [[Kadžarska Monarhija|Kadžara]] ukinuta su kako bi se smanjila ovisnost i njima, što se posebno odnosilo na Veliku Britaniju i Rusiju. Dana [[21. ožujka]] [[1935.]] međunarodna zajednica na Reza-šahov zahtjev službeno je odlučila prestati rabiti višetisućljetni [[egzonim]] ''Perzija'' odnosno počela je oslovljavati zemlju s ''Iranom'' ([[endonim]]om nepromjenjenim od [[Sasanidska Monarhija|sasanidske epohe]]). Zabrana nošenja marama za žene, kao i obveza oblačenja na „zapadnjački” način za muškarce, uvedena je iste godine.
Zbog zbližavanja s [[Njemačka|Njemačkom]], Britanci prisiljavaju [[Reza-šah]]a na abdikaciju u korist svoga sina [[Mohammad Reza Pahlavi|Muhameda Reze Pahlavija]] [[1941.]] godine. Reza-šah poslan je u egzil gdje je i umro [[1944.]] godine. Okupacija zemlje bila je vrlo važna [[Saveznici|saveznicima]]. Nakon proglašenja rata [[Treći Reich|Njemačkoj]] [[1943.]] godine, Iran se približio zapadnim snagama. Iste godine u [[Teheranska konferencija|Teheranu]] sastali su se [[Churchill]], [[Roosevelt]] i [[Staljin]] čime su ojačali svoju ulogu u Iranu, koji je ubrzo postao član [[UN|Ujedinjenih naroda]].
[[Datoteka:28mordad1332.jpg|mini|desno|200px|Vojnici okupiraju zgradu [[Iranski medžlis|Medžlisa]] u [[Teheran]]u ([[19. kolovoza]] [[1953.]])]]
U prosincu [[1945]]. godine, uz potporu [[SSSR]]-a, [[Narodna Republika Azarbajdžan]] i [[Kurdska Narodna Republika]] proglašavaju svoju nezavisnost u područjima iranskog Azarbajdžana i iranskog Kurdistana. Dijelove [[Horasan (pokrajina)|Horasana]], [[Gorgan]]a, [[Mazandaran]]a i [[Gilan]]a okupirale su sovjetske trupe; [[Iranska kriza 1946.|iransko-sovjetska kriza]], prva u [[Hladni rat|hladnom ratu]], završila je u prosincu [[1946.]] godine nakon što su vlade separatističkih pokreta izgubile potporu [[SSSR]]-a.
Godine [[1953]].
====
{{glavni|Iranska revolucija}}
[[Datoteka:Shah of iran.png|mini|lijevo|170px|[[Mohammad Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] (zbačen [[Iranska revolucija|revolucijom]] 1979.) s [[Farah Pahlavi]], bivšom iranskom kraljicom]]
Nakon mjeseci demonstracija i prosvjeda protiv njegovog režima, Muhamed Reza Pahlavi napustio je Iran [[16. siječnja]] [[1979.]] godine. Dana [[1. veljače]] [[1979.]] [[Ruholah Homeini]] vratio se u zemlju nakon 15 godina egzila. Nakon proglašenja neutralnosti oružanih snaga u revoluciji, Homeini je proglasio kraj monarhije [[11. veljače]], te uspostavio prijelaznu vladu.
Iako je među stanovništvom većinom vladalo pozitivno raspoloženje zbog odlaska šaha, postojalo je mnogo nesuglasica oko budućnosti Irana<ref>Ibrahim, « Jubilation, Anarchy and Sadness Mix as Tehran Erupts in Frenzy », ''New York Times'', 12/02/1979, p. 1</ref>. Iako je Homeini bio najpopularnija politička figura, postojalo je više revolucionarnih skupina, od kojih je svaka imala drugačiji pogled na budućnost zemlje. Grupe su uključivale liberale, marksiste, anarhiste i laike, uz veliki broj vjerskih skupina koje su tražile modeliranje iranske budućnosti<ref name="keddie" />.
Linija 118 ⟶ 155:
Teolozi su bili prvi koji su uspostavili red u zemlji uz pomoć lokalnih odbora. Poznati pod imenom [[Branitelji revolucije]] od svibnja [[1979]]., ove skupine su brzo dobile moć na lokalnoj razini po cijelom Iranu, te time i najveći dio moći na sveukupnoj razini. Uz pomoć revolucionarnih sudova koji su uspostavljeni, eliminirane su ključne ličnosti iz starog režima, kao i protivnici iz drugih skupina. Krajem 1979. organiziran je [[referendum]], na kojem je uspostavljena [[islamska republika]] po Homeinijevom nacrtu, s [[Rahbar|vrhovnim vođom]] na čelu.
[[Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|mini|desno|200px|Povratak [[Ruholah Homeini|Homeinija]] u [[Teheran]] (veljača, [[1979.]])]]
Zbog [[Iranska talačka kriza|iranske talačke krize]] (opsada američkog veleposlanstva u [[Teheran]]u između [[4. studenog]] [[1979.]] i [[20. siječnja]] [[1981.]] i uzimanje osoblja kao talce) [[Jimmy Carter|Carterova]] administracija je prekinula diplomatske veze s Iranom, te nametnula [[7. travnja]] [[1980.]] gospodarske sankcije. Dana [[22. rujna]] [[1980.]], iskorištavajući slabost iranskih oružanih snaga pod novim političkim sustavom<ref>{{eng icon}} [http://www.cmc.sandia.gov/links/cmc-papers/mcnair48.pdf « Khomeini’s Incorporation of the Iranian Military »], Mark Roberts, ''McNair Paper 48'', Institute for National Strategic Studies, siječanj 1996.</ref>, [[Iračko-iranski rat|Irak napada Iran]]. Službena politika [[SAD]]-a tražila je izolaciju Irana. SAD i njezini saveznici pružili su oružje i tehnologiju režimu [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] koji je htio osvojiti naftna polja u [[Huzestan]]u<ref>{{eng icon}} [http://www.twq.com/07winter/docs/07winter_bradley.pdf « Iran’s Ethnic Tinderbox »], John R. Bradley, ''The Washington Quarterly'', hiver 2006-2007</ref>. Članovi Reganove administracije potajno su prodavali oružje i dijelove Iranu, što je poznato pod nazivom [[Iran-Contra afera]]. Iran je pristao na poštovanje prekida vatre kojeg je zahtijevala 598 rezolucija [[Vijeće Sigurnosti|Vijeća sigurnosti UN-a]] [[20. srpnja]] [[1987]]. godine. [[15. kolovoza]] [[1990]]. Sadam Husein je pristao vratiti se na dogovore iz Alžira iz 1975., tj. ''[[status quo ante bellum]]''.
Nakon Homeinijeve smrti [[3. lipnja]] [[1989.]], [[Vijeće stručnjaka]] prihvatilo je [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]] kao [[Rahbar|vođu revolucije]]. Njegovim dolaskom na vlast ustav je promijenjen.
Tokom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] [[1991.]] godine, Iran je ostao neutralan (dopustio je jedino prisutnost iračkog zrakoplovstva i ulazak iračkih izbjeglica na svoj teritorij).
Revolucija, nakon koje je slijedio rat s Irakom ostavili su velike posljedice na gospodarstvo zemlje koje su vodili pragmatičari kao Hašemi Rafsandžani, koji je izabran kao predsjednik [[1987.]], te [[1991.]] godine. Krah gospodarske politike i modernizacije iranske države doveo je do izbora umjerenjaka [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]] na mjesto predsjednika [[1997]]. godine. Njegovu vladavinu obilježile su nesuglasice između društva koje je zahtijevalo promjene i svećenstva koje je željelo zadržati svoju moć. Ova situacija doseže svoj vrhunac u srpnju [[1999.]], kada su na ulicama Teherana i drugih većih gradova izbili masovni protesti protiv vlasti. Hatami je ponovno izabran [[2001.]] godine, ali konzervativne struje u iranskom parlamentu destabilizirale su njegov reformatorski pokret.
Godine [[2005.]] godine, na mjesto predsjednika države izabran je [[Mahmud Ahmadinežad]], konzervativni gradonačelnik [[Teheran]]a. Njegov mandat obilježava spor sa [[SAD]]-om oko [[Iranska nuklearna kriza|nuklearnog programa]] i tvrda vanjska politika. Iran je trenutačno izvrgnut [[CIA|američkim specijalnim operacijama]] s ciljem destabiliziranja političkog sustava, rušenja vlade i sprečavanja Irana od razvoja nuklearnog programa<ref>[http://www.newyorker.com/archive/2006/11/27/061127fa_fact?currentPage=all Is a damaged Administration less likely to attack Iran, or more?]</ref>.
== Geografija ==
[[Datoteka:Iran_topo_hr.svg|300px|desno|Karta Irana]]
{{glavni|Geografija Irana}}
Iran je većinom planinska zemlja s površinom od 1 648 000 km². Na sjeveru ima granice s [[Armenija|Armenijom]] (35 km), [[Azerbajdžan]]om (611 km), [[Turkmenistan]]om (992 km), te ima 740 km obale na [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Zapadne granice dijeli s [[Turska|Turskom]] na sjeveru i [[Irak]]om na jugu, završavajući na [[Šat al-Arab]]u (na perzijskom: ''Arvand Rūd''). Na jugu zemlja ima izlaz na [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]] u dužini od 1770 km. Iran od [[1970-ih]] ima granični spor s [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] zbog [[Abu Musa|Abu Muse]], [[Veliki Tunb|Velikog]] i [[Mali Tunb|Malog Tunba]], otokâ koje je Iran zauzeo nakon povlačenja britanskih trupa. Istočnu granicu dijeli s [[Afganistan]]om na sjeveru i [[Pakistan]]om na jugu. Udaljenost između [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] na sjeverozapadu i [[Sistan i Beludžistan|Sistana i Beludžistana]] na jugoistoku je oko 2330 km.
Iranskim krajolikom prevladavaju planinski lanci između kojih se nalaze mnoge doline i prema istoku i jugoistoku pustinjske visoravni. U istočnom dijelu zemlje prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje [[Dašt-e Lut]] („Prazna pustinja”) i [[Dašt-e Kavir]] („Velika slana pustinja”) s povremenim slanim jezerima, koje se nastavljaju istočnije u zapadnom [[Pakistan]]u i južnom [[Afganistan]]u.
Sjeverozapadni dio zemlje koji je plodniji i najnapučeniji je ujedno i najbrdovitiji. Ovdje se nalazi na sjeveru visoki planinski lanac [[Alborz]] (''Elburz'') s najvišom točkom Irana, 5621 [[metar|m]] visokim [[Damavand]]om. Na jugozapadu od [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] sve do slanog jezera [[Urmija (jezero)|Urmije]], proteže se drugi veliki vapnenački lanac [[Zagros]] (ili ''Kuhaje-Dinarun'' - „Dinarsko gorje”) s najvišim kraškim vrhovima ''Dinar-Kuh'' („Dinarski vrh” 4976 m), ''Oštran-Kuh'' („Oštri vrh” 4328 m) i ''Kukalar-Kuh'' („Kukasti vrh”, 4298 m). [[Iranska visoravan]] pruža se između spomenutih planinskih lanaca u središtu i na istoku zemlje.
U širokom području između planina nalaze se velika poljoprivredna i urbana središta kao [[Isfahan]] ili [[Širaz]]. Sve do 20. vijeka, kada su izgrađene glavne ceste i željezničke pruge kroz planinske lance, ova područja bila su relativno izolirana jedna od drugih. Obično je jedan veliki grad dominirao jednim ovakvim područjem, te su postojali složeni gospodarski odnosi između grada i sela na periferiji. U višim područjima planinskih lanaca, živjele su praktički plemenske skupine koje su se selile zajedno sa stadima ovaca i koza između tradicionalnih ljetnih i zimskih [[pašnjak]]a.
[[Datoteka:Map iran biotopes simplified-fr.png|mini|300px|desno|[[Stanište|Staništa]] i [[vegetacija]] Irana:
{{legenda|#32cd32|Šume i šumska područja}}
{{legenda|#aeff2f|Šumostepe s rjeđim drvećem}}
Linija 147 ⟶ 186:
{{legenda|#ffffff|Aluvijske poluslane močvare}}]]
U zemlji ne postoje veći riječni sustavi, a promet se
U Iranu vlada uglavnom [[
Iran se nalazi u sezmički vrlo aktivnom dijelu svijeta kojeg često pogađaju [[
=== Flora, fauna i okoliš ===
[[Datoteka:Two cheetahs together.jpg|
Biljni i životinjski svijet u Iranu je zbog velikog broja [[biom]]a i [[stanište|staništa]] vrlo raznolik, te ovdje živi veliki broj životinja i biljaka. U biljnom pokrovu postoji izraziti klimatski gradijent, od polupustinjskih ljetopadnih grmljaka uz južne obale, do bujnih vlažnih šuma oceanskog tipa na sjeveru uz Kaspijsko more. Na istoku su gole pustinje s rijetkim travnatim oazama, a u središtu zemlje na prostranoj nutarnjoj visoravni prevladavaju za Iran osobiti kuglasto-ježinasti trnjaci (''tragantidi'') otporni na ovdašnju sušno-hladnu klimu s mrazovima i žarkim ljetom.
Linija 161 ⟶ 200:
O očuvanju okoliša država je počela voditi brigu od [[1950-ih]], nakon degradacije okoliša i prevelikog izrabljivanja prirodnih resursa. Iran je osnovao [[1956]]. društvo za zaštitu divljih životinja, pa [[1967]]. organizaciju za lov i ribolov, te na kraju [[1971]]. ministarstvo za zaštitu okoliša. Cilj svih ovih organizacija bila je zaštita okoliša.
Od početka 21.
* [[onečišćavanje zraka]], posebno u urbanim sredinama. Ovo zagađivanje događa se zbog ljudskog djelovanja, posebno zbog emisija štetnih plinova iz vozila, te iz rafinerija i industrije.
* [[krčenje šuma]]
Linija 169 ⟶ 209:
* [[onečišćavanje vode]] zbog industrijskog otpada i nekontrolirane upotrebe.
Vjerojatno najveći ekološki problem je onaj kvalitete zraka, ponajviše u glavnom gradu [[Teheran]]u. [[Ugljični monoksid]] ima vrlo veliki udio u 1,5 milijuna tona štetnih plinova koji su zabilježeni u Teheranu [[2002.]] godine.
=== Politička podjela ===
{{glavni|Iranske pokrajine|Iranski okruzi|l2=okruzi}}
Pokrajinama ili provincijama ([[Perzijski jezik|perz.]] استان; ''ostān'', mn. استانھا; ''ostānhā'') upravlja se iz lokalnog središta, obično najvećeg grada ([[Perzijski jezik|perz.]] مرکز; ''markaz'', dosl. „središte”). Pokrajinom upravlja upravitelj ([[Perzijski jezik|perz.]] استاندار; ''ostāndār''), kojeg postavlja Ministarstvo unutarnjih poslova, a odobrava vlada.
Do [[2004.]] godine Iran je imao 28 [[Iranske pokrajine|pokrajina]]. Nakon donešenog zakona, pokrajina [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] podjeljena je na tri dijela, dok je [[2010.]] godine stvorena i nova [[Alborška pokrajina]].
Svaka pokrajina podjeljena je na [[Iranski okruzi|okruge]] ([[Perzijski jezik|perz.]] شهرستان, ''šaherestān'') koji se nadalje dijele na kotare zvane ''bahš'' (perz. بخش).
{| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center"
|
# [[
# [[
# [[Markazi]]
# [[
# [[Gilan]]
# [[
# [[
# [[Istočni
# [[Zapadni
# [[
# [[
# [[
# [[
# [[
# [[Huzestan]]
# [[Čahar-Mahal i Bahtijari]]
||
<ol start=
<li>[[
<li>[[
<li>[[Fars]]
<li>[[
<li>[[Sistan i Beludžistan]]
<li>[[
<li>[[
<li>[[
<li>[[
<li>[[Mazandaran]]
<li>[[Golestan]]
Linija 214 ⟶ 253:
<li>[[Razavi Horasan]]
<li>[[Južni Horasan]]
<li>[[Alborška pokrajina]]
||[[Datoteka:IranNumbered.png|mini|300px]]
|}
Administrativna struktura u Iranu vrlo često se mijenja. [[2005]]. godine, u Iranu je postojalo 324 šahrestana, 865 bahša, 982 grada i 2378 sela<ref>{{
''Pogledajte i: [[Popis gradova u Iranu]]''
Linija 223 ⟶ 263:
== Država i politika ==
{{glavni|Politika Irana}}
=== Raspodjela vlasti ===
[[Datoteka:Schema gvt iran.png|
Stvaranjem [[islamska republika|islamske republike]] u Iranu, stvoren je i jedinstven sustav vlasti u svijetu. Iran je jedina službeno [[šijiti|šijitska]] država u muslimanskom svijetu. Islamska republika Iran je praktički i jedina [[teokracija]] u svijetu, tj. smatrajući da vlast dolazi od [[Bog]]a, moć leži u rukama svećenstva. Ovaj oblik teokracije počiva na načelu ''[[velayat-e faqih]]'' (ولایت فقیه) kojeg je u 1960-ima teorizirao [[ajatolah]] [[Ruholah Homeini]], prvi [[Rahbar|Vođa Revolucije]]. Također u ovom sustavu postoji i predstavnička dimenzija, budući da je priznata i vladavina naroda, te se putem izbora izabire predsjednik republike, zastupnici i članovi [[vijeće stručnjaka|vijeća stručnjaka]]
Politički sustav islamske republike baziran je na temelju ustava iz 1979. koji se naziva ''Qānun-e Asasi'' („Osnovni zakon”). U sustavu se nalazi više državnih tijela koja su usko povezana, a većinu članova izabire vođa, dok se predsjednik republike, zastupnici u parlamentu i članovi vijeća stručnjaka izabiru sveopćim izborima. Minimalna dob za glasovanje određena je na 15 godina.
Linija 231 ⟶ 272:
==== Izvršna vlast ====
{{glavni|Rahbar}}
[[Rahbar|Vođa revolucije]] (zvan i „Vrhovni vođa”) odgovoran je za nadgledanje opće politike Islamske republike Irana<ref name="iran constit">{{
{{glavni|Predsjednik Irana}}
Ustav definira predsjednika kao najveći državni autoritet nakon vođe revolucije<ref name="iran constit" />. Predsjednik se izabire na sveopćim izborima na mandat od četiri godine, kojeg je moguće još jednom obnoviti. Predsjedničke kandidate mora odobriti [[Vijeće čuvara]]. Predsjednik je odgovoran za izvršavanje izvršne vlasti, osim onih koje su vezane uz vrhovnog vođu.
Predsjednik odabire i nadgleda [[Vijeće ministara Irana|Vijeće ministara]], koordinira odlukama vlade i odabire vladinu politiku koju predstavlja parlamentu. Deset potpredsjednika pomaže predsjedniku, kao i kabinet od 22 ministra čije imenovanje mora odobriti parlament<ref>{{
Trenutni predsjednik republike je [[Mahmud
==== Zakonodavna vlast ====
{{glavni|Iranski medžlis}}
Medžlis, službenog naziva „Savjetodavna islamska skupština” ([[perzijski]] : مجلس شورای اسلامى, ''Madžles-e Šora-je Eslami'') je jednodomski iranski parlament. Broji 290 zastupnika koji su izabrani na mandat od četiri godine. Medžlis izglasava zakone, ratificira međunarodne sporazume i odobrava državni proračun. Svi zakonodavni zastupnici moraju biti predstavljeni Vijeću čuvara. Od [[2006]]. godine, šest zastupničkih mjesta u [[medžlis]]u rezervirana su za zastupnike vjerskih manjina.
{{glavni|Vijeće stručnjaka}}
Linija 252 ⟶ 292:
==== Sudbena vlast ====
Vođa revolucije imenuje šefa [[sudbena vlast|sudbene vlasti]] koji imenuje članove vrhovnog suda i glavnog tužioca. Postoji više vrsta sudova, od javnih sudova koji se bave građanskim i kriminalnim slučajevima do revolucionarnih sudova koji se bave zločinima protiv državne sigurnosti. Odluke revolucionarnih sudova su zaključne, te je na njih nemoguća žalba. Poseban svećenski sud odgovoran je za suđenje zločina koje su počinili pripadnici svećenstva, a također može biti primijenjen i u slučajevima kad su optuženi laici. Posebni svećenski sud ne nalazi se u regularnom pravosudnom sustavu, te ti sudovi odgovaraju samo vođi revolucije.
==== Lokalna vlast ====
Članovi lokalnih vijeća izabiru se lokalnim izborima na mandat od četiri godine u svim selima i gradovima u Iranu. Po članku 7 iranskog ustava, lokalna vijeća zajedno s parlamentom čine upravne i odlučne organe države<ref name="iran constit" />. Ovaj dio ustava nije primjenjivan do [[1999]]. kad su održani prvi lokalni izbori za lokalna vijeća u državi. Ova vijeća imaju mnoge odgovornosti, kao: izbor gradonačelnika ili načelnika, nadzor lokalnih aktivnosti, te briga za društvenim, zdravstvenim, gospodarskim, kulturnim i obrazovnim potrebama svojih građana.
=== Unutarnja politika ===
Iranska država, osim institucionalne strukture, ima i mnoge druge posebnosti u pogledu politike. Mnoge strukture državnog aparata su udvostručene. Te strukture koje se nazivaju revolucionarne strukture (''nahadha ye enqelāb'') odgovorne su izravno vođi revolucije. Iranska vojska u ovom pogledu udvostručena je Braniteljima islamske revolucije, a sudovi s revolucionarnim sudovima. U svakom ministarstvu i svakoj pokrajini imenovan je predstavnik vođe.
Linija 265 ⟶ 306:
==== Mediji ====
Mediji u zemlji postoje još od pojave prvih novina 1835.<ref>{{eng icon}} Patrick Clawson. ''Eternal Iran''. Palgrave. 2005. Suautor: Michael Rubin. ISBN 1-4039-6276-6 p.43</ref>Medije čine brojne službene novinske agencije, veliki broj dnevnih novina i časopisa, službeni televizijski kanali i privatni (koji emitiraju iz inozemstva), te radijske stanice. Zabilježen je i snažan trend [[blog]]ova, zbog mogućnosti slobodnog i anonimnog izražavanja.
Iranski ustav dopušta slobodu medija sve dok se poštuju islamska načela. Svaki izdavač novina ili časopisa mora imati odgovarajući dozvolu za rad.<ref name="CSI">{{eng icon}} [http://countrystudies.us/iran/98.htm « The Mass Media »], ''in'' ''Country Studies'', Kongresna knjižnica, Washington, 1988.</ref>Sva izdanja koja su ocjenjena kao protuislamska ne mogu dobiti ovu dozvolu. U praksi ovu dozvolu ne dobivaju ni mediji za koje se smatra da šire raspoloženje protiv vlade.<ref name="CSI" /> [[1987]]. godine, sve novine i časopisi podržavali su institucije islamske republike. Nakon Hatamijevog izbora [[1997]]. i relativne liberalizacije medija, neka papirnata izdanja postala su kritičnija prema vlasti.
Televizijske i radio postaje postoje u [[Teheran]]u i svim većim pokrajinskim gradovima. Postaje u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] mogu emitirati programe na [[Azerski jezik|azerskom]] i [[Kurdski jezik|kurdskom jeziku]]. Neke opozicijske skupine emitiraju programe iz [[Irak]]a ili iz [[Kavkaz|kavkaskih]] zemalja.
=== Vanjska politika ===
[[Datoteka:Bagh-melli.jpg|mini|''Darvāzeh-je Bāg-e Meli'' - ulazna vrata u ministarstvo vanjskih poslova u [[Teheran]]u]]
Revolucionarna vlast u Iranu kojeg je započeo ajatolah [[Homeini]] radikalno je promijenio vanjsku politiku te zemlje u odnosu na onu koju je provodio [[Šah (vladar)|šah]], to se posebno odnosi na dotadašnju prozapadnjačku politiku. Nakon teške postrevolucionarne vanjske politike i [[Iračko-iranski rat|iračko-iranskog rata]], Iran je racionalizirao svoju vanjsku politiku i usredotočio se na njezine gospodarske ciljeve.<ref>{{eng icon}} [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/MR1320.ch6.pdf Poglavlje 6, Impact on Foreign Policy], Daniel Byman, Shahram Chubin, Anoushiravan Ehteshami, Jerrold D. Green, str. 82.-92. ISBN 0-8330-2971-1 [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/ kompletna knjiga (poveznica)]</ref> Ipak, ova politika je daleko od normalizacije.
Općenito se može reći da su osnovna načela iranske vanjske politike: djelovanje protiv [[SAD]]-a i [[Izrael]]a u smislu ukidanja njihove vojne dominacije u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i potpora stvaranju palestinske države<ref>{{eng icon}} [http://countrystudies.us/iran/103.htm « Relations with regional powers »] ''in Country Studies Iran'', Kongresna knjižnica</ref>, smanjenje utjecaja vanjskih sila (kao [[SAD]] i [[UK]]) u zaljevu i povećanje svoje regionalne uloge, te razvoj diplomatskih odnosa s zemljama u razvoju.
==== Izvoz revolucije ====
Termin „izvoza islamske revolucije” proizlazi iz posebnog pogleda na svijet, koji gleda na islamsku revoluciju kao na način kojim se muslimani i nemuslimani mogu osloboditi od ugnjetavanja tirana koji služe interesima međunarodnog [[Imperijalizam|imperijalizma]].
Postoji puno struja misli o provođenju izvoza islamske revolucije, od onih koji se zalažu samo za djelovanje putem obrazovanja, pa do onih koji žele aktivno pomoći revolucionarnim skupinama u provođenju revolucije. Iako se iransko ministarstvo vanjskih poslova zalaže samo za obrazovno djelovanje, mnogi zagovornici aktivističkog pristupa nalaze se na visokim političkim položajima, te mogu bitno utjecati na iransku vanjsku politiku. Ovo se posebno može vidjeti u politici prema [[Libanon]]u.<ref>{{fra icon}} [http://www.monde-diplomatique.fr/2004/02/HOURCADE/11001 Le réveil de l'Iran], Bernard Hourcade, veljača 2004., Le Monde diplomatique str. 12.-13.</ref>. Godine [[1982.]] Iran je poslao 1500 [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] u [[Baalbek]] u Libanonu kako bi organizirali, opremili i obučili [[Hezbolah]]<ref>{{eng icon}} Augustus Richard Norton, « Walking Between Raindrops: Hizballah in Lebanon », ''Mediterranean Politics'', vol. 3, no. 1, ljeto 1998., str. 86.</ref>. Iako je Iran smanjio svoju potporu libanonskom pokretu, i dalje nastavlja pomagati i podržavati Hezbolah.<ref name="In the Party of God">{{cite news | url =http://www.newyorker.com/archive/2002/10/14/021014fa_fact4?currentPage=4 | title = IN THE PARTY OF GOD Are terrorists in Lebanon preparing for a larger war? by Jeffrey Goldberg | publisher=[[The New Yorker]] | date = October 14, 2002 | accessdate = March 3, 2007 }}</ref><ref>OFFICE OF THE COORDINATOR FOR COUNTERTERRORISM, 8-10-1999 [http://www.state.gov/s/ct/rls/rpt/fto/2801.htm Background Information on Foreign Terrorist Organizations]</ref> Prema nekim procjenama, Hezbollah je u veljači 2010. primio 400 milijuna [[USD]] od Irana. <ref name="fund">American Chronicle, 28-03-2010 [http://www.americanchronicle.com/articles/view/148262 Iran Massively Rearming Hezbollah in Violation of UN Security Council Resolution]</ref><ref name="irinnews52494">
{{cite web
|url=http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=52494&SelectRegion=Middle_East
|title=LEBANON: The many hands and faces of Hezbollah
|author=UN Office for the Coordination of Humanitarian Affairs
|date=March 29, 2006
|accessdate=August 17, 2006}}
</ref><ref name="Haaretz 746631">[http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=746631 Iranian official admits Tehran supplied missiles to Hezbollah]</ref> Teheran također podupire i šijitske pokrete u [[Irak]]u, [[Bahrein]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Afganistan]]u.
Ipak, neki autori misle da se izvoz revolucije ne slaže s željama za otvaranjem Irana prema svijetu, te smatraju da je koncept izvoza revolucije nestao u prvim godinama nove vladajuće strukture<ref>{{fra icon}} [http://www.diploweb.com/forum/dufour06101.htm L'influence de l'Iran au travers du chiisme. Mode opératoire, succès et limites de la politique pro-chiite iranienne.], Thierry Dufour, listopad 2006.</ref>.
==== Iranski nuklearni program ====
[[Datoteka:Foreign Ministers of Germany, the US, Great Britain, France, Russia and China in Berlin discussing Iran nuclear program March 2006.jpg|mini|Ministarstva vanjskih poslova Francuske, Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Rusije i Kine tokom sastanka o iranskom nuklearnom programu u ožujku 2006.]]
{{glavni|Iranski nuklearni program}}
Iranski nuklearni program postao je predmet velike rasprave između Irana i zapadnih zemalja. Uzrok je bio veliki jaz u političkim pogledima na program između Irana i zapadnih zemalja. Iranska javnost gleda na nuklearni program kao na način kojim bi se uvela raznolikost u iranske izvore energije, te kao način kojim bi se pojačala iranska međunarodna uloga<ref name="Barzin" />. Iranska javnost, praktički svi političari i vlada ujedinjeni su u tome da Iran mora razviti svoju nuklearnu industriju, jer ne može prihvatiti činjenicu da druge zemlje, kao [[Izrael]], [[Indija]] ili [[Pakistan]] imaju atomsku energiju, a Iran je ne može imati<ref>{{fra icon}} [http://www.caucaz.com/home/breve_contenu.php?id=221 Les dessous du programme nucléaire iranien, Dossier Iran 9/10], Thierry Coville i François Gremy</ref>. Vlade zapadnih zemalja imaju mišljenje da ovaj nuklearni program u civilne svrhe ima skrivene namjere, te da će možda biti iskorišten za proizvodnju nuklearnog oružja<ref name="Barzin">{{fra icon}} [http://www.payre.com/iran/theses/Political_Economy_of_the_Iranian_Nuclear_Industry.pdf L'économie politique de développement de l'énergie nucléaire en Iran], Nader Barzin, 2004. [[EHESS]] socio-ekonomska teza o razvoju, str.216.-218.</ref><sup>,</sup><ref>[http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/iran_420/question-nucleaire_4050/index.html Nucléaire iranien : réunion des directeurs politiques des ministères des Affaires étrangères des Six] 05/09/2006. Francusko ministarstvo vanjskih poslova</ref>. Iran je ratificirao sporazum o neširenju nuklearnog oružja [[1970]]. godine, prema kojim je obvezan ne proizvoditi i ne pokušavati nabaviti nuklearno oružje. Ipak, [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] vjeruje da je zbog iranske nesuradnje nemoguće provesti inspekcije tehnologije i ustvrditi rabi li se tehnologija u vojne svrhe, što stoji u izvještaju direktora agencije od 31. kolovoza 2006.<ref>{{eng icon}} [http://www.iaea.org/Publications/Documents/Board/2006/gov2006-53.pdf Izvještaj glavnog direktora IAEA-e o provođenu sporazuma o nuklearnom naoružanju u Iranu], [Međunarodna agencija za atomsku energiju, str. 5.</ref>.
=== Vojska ===
{{glavni|Oružane snage Irana}}
[[Datoteka:Iranian kilo class submarine.jpg|mini|Jedna od šest [[podmornice klase Kilo|podmornica klase Kilo]] u iranskoj mornarici]]
Iranske oružane snage modernizirane su i reorganizirane nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon što je [[1921.]] vlast preuzeo [[Reza-šah]]. Za vrijeme vladavine posljednjeg iranskog šaha, [[Mohammad Reza Pahlavi|Muhameda Reze Pahlavija]], oružane snage su obučene i opremljene uz pomoć stranih vojska. Prodaja američkog oružja Iranu narasla je na 11,2 milijarde dolara u razdoblju od [[1950.]] do [[1979.]]<ref name="globalsecurity intro">{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/intro.htm Iran: Uvod] na globalsecurity.org</ref>. Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iranske oružane snage izgubile su oko 60 % ljudstva (zbog čistki i dezerterstva)<ref name="global security army">{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/army.htm Iranska vojska], na stranici globalsecurity.org</ref>, dok je istovremeno ajatolah Homeini dekretom [[5. svibnja]] [[1979.]] stvorio korpus [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] (''pasdaran'') čiji je cilj obrana interesa revolucije.
[[Oružane snage Irana]] podijeljene su na sljedeći način:
* regularna vojska, podjeljena je na tri grane:
** kopnena vojska (''arteš''), broji oko 350 000 pripadnika (od kojih oko 200 000 ročnika) 2004. godine<ref name="global security army" />
** ratno zrakoplovstvo (''Niru Havaji'') broji oko 18 000 pripadnika 2001. godine<ref>{{
** ratna mornarica (''Niru Darjāi''), broji oko 18 000 pripadnika 2001. godine<ref>{{
* [[Iranska revolucionarna garda|Korpus branitelja islamske revolucije]] (''Sepah-e Pasdaran-e Enghelāb-e Islami'') koji obuhvaća sve tri vojne grane broji više od 125 000 pripadnika<ref>{{
Poslije Islamske revolucije, Iran se našao u izolacijskom i oskudnom stanju u pogledu vojne tehnologije. Zbog ekonomskih sankcija i embarga na oružje kojeg su uveli Amerikanci, Iran je bio prisiljen okrenuti se domaćoj vojnoj industriji te trgovini s malobrojnim zemljama koje su bile spremne poslovati s Iranom<ref>http://www.strategypage.com/htmw/htproc/articles/20041103.aspx</ref>. Revolucionarna garda je postala odgovornom za stvaranje današnje iranske vojne industrije. Od njihova preuzimanja kontrole nad proizvodnjom, vojna industrija se značajno proširila i zbog velikog ulaganja u raketnu tehnologiju, Iran je ubrzo stvorio golemi arsenal balističkih raketa.<ref>http://english.daralhayat.com/opinion/commentators/06-2006/Article-20060616-dcfab30e-c0a8-10ed-00c7-f1a5dbdb0907/story.html</ref>
Od [[1992.]] godine, Iran također proizvodi i vlastite [[tenk]]ove, [[Oklopni transporter|oklopne transportere]], navođene projektile, [[podmornica|podmornice]] i borbene [[zrakoplov]]e.<ref>http://www.foxnews.com/story/0,2933,156160,00.html</ref> Posljednjih godina iranska izvješća su otkrila razvoj mnogih soficticiranih oružja poput projektila i balističkih raketa [[
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:IranProvPopDen.PNG|
[[Datoteka:Distribution ethnoreligieuse Iran 2004.png|mini|desno|250px|Etničko-vjerski raspored u Iranu]]
Broj stanovništva Irana značajno je narastao tokom 20. vijeka. Početkom tog vijeka na području Irana živjelo je oko 10 milijuna stanovnika, a procjenjeni broj stanovnika za [[2006]]. godinu je oko 70 milijuna. Zadnjih desetljeća ovako veliki rast stanovništva smanjen je obiteljskim planiranjem. [[1970]]. godine, prosječni broj djece fertilne žene bio je 5, dok je danas smanjen na 1,82.<ref>{{eng icon}} [http://www.un.org/Depts/escap/pop/journal/v10n1a1.htm « A New Direction in Population Policy and Family Planning in the Islamic Republic of Iran »], Akbar Aghajanian, ''Asia-Pacific Population Journal'', Vol. 10, No. 1 (1995), pp. 3-20 </ref>Istraživanja pokazuju da će, ako se nastavi ovakav trend opadanja rasta stanovništva, Iran [[2050]]. godine imati 90 milijuna stanovnika.<ref>{{eng icon}}[http://www.census.gov/cgi-bin/ipc/idbsum.pl?cty=IR IDB Summary Demographic Data for Iran"]</ref><ref>{{eng icon}}[http://www.payvand.com/news/04/aug/1017.html Iran's population growth rate falls to 1.5 percent: UNFP"]</ref> Državu karakterizira vrlo mlado stanovništvo, od kojeg više od dvije trećine ima ispod 30 godina. Samo 5 % stanovništva starije je od 65 godina.
Stopa pismenosti iznosi 92,7 %<ref>http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu</ref> kod stanovništva starijeg od 15 godina. Prosječno trajanje školovanja iznosi 12 godina<ref>{{eng icon}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/socind/education.htm Indicators on education], UN (2001./2002.)</ref>.
=== Etničke skupine ===
{{glavni|Etničke grupe Irana}}
U Iranu žive pripadnici oko 100 različitih etničkih skupina. Postoje dva glavna porijekla ovih skupina, [[
Glavne etničke skupine su [[Perzijanci]] (
=== Jezici ===
Službeni jezik Irana je [[perzijski jezik]] (lokalno zvan: فارسی, ''farsi''), koji pripada [[Iranski jezici|iranskoj]] podskupini [[Indoiranski jezici|indoiranskih jezika]]. Ovaj jezik je materinji većini Iranaca i jedini je službeni administrativni jezik u internacionalnim odnosima. Osim perzijskog, lokalno se koristi još 15 regionalnih službenih jezika.
Glavne jezične skupine su:
* [[
* [[turkijski jezici]] (18 %): [[
* drugi (4 %): [[arapski]] (2 %), [[armenski]] i dr.
=== Religija ===
[[Datoteka:Yazd-jame.jpg|
Službena religija Irana je [[šiiti|šijitski]] [[Imamiti|imamitski]]
Osim islama, ustavom su službeno priznate još tri religije: [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]] koji imaju svoje predstavnike u parlamentu ([[Iranski madžlis|Madžlis]]). Prema posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u zemlji živi 74,682.938 [[Šijiti|šijita]], [[Suniti|sunita]] i pripadnika drugih islamskih struja, 117.704 [[Kršćanstvo|kršćana]], 25.271 [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]], 8756 [[Židovi|Židova]], a ostatak čine 49.101 pripadnik drugih religija odnosno 265.899 neizjašnjenih<ref name="SCISelFind2011.26">{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCISelFind2011|autor=SCI|naslov=Selected Findings of National Population and Housing Census|izdavač=Statistical Centre of Iran|lokacija=Tehran|stranica=str. 26.|url=http://www.amar.org.ir/Portals/1/Iran/90.pdf|datum=2011.|isbn=978-964-365-848-9}}</ref>. Prema stranim procjenama, među potonje dvije statističke skupine spadaju i grupe poput [[Mandaizam|mandaista]], [[Jesidi|jesida]] ili [[Bahá'í|bahaista]] koji se u Iranu službeno klasificiraju pripadnicima [[Sljedba|sljedbi]] a ne [[Religija|religija]]. Najveći broj među njima čine bahaisti koji su progonjeni pod svim iranskim političkim sustavima 20. vijeka, a prema podacima [[FIDH]]-e (''Međunarodna federacija za ljudska prava'') iz 2003. godine i dan danas su izloženi oblicima diskriminacije<ref name="fidh">{{eng icon}} [http://www.fidh.org/IMG/pdf/ir0108a.pdf Discrimination against religious minorities], FIDH, kolovoz 2003.</ref>. Po članku 14 iranskog ustava, vlada mora poštivati prava nemuslimana sve dok njihovo djelovanje nije usmjereno protiv islama i Islamske republike Iran<ref name="constitution chapitre 3">{{fra icon}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_chap03.htm#_Toc96573761 ''Principe 19''] Iranski ustav, Juripolis.com</ref><sup>,</sup><ref name="Leclerc ULaval">{{fra icon}} [http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/asie/iran.htm ''L’aménagement linguistique dans le monde''], Jacques Leclerc, CIRAL (Centre international de recherche en aménagement linguistique), Sveučilište Laval</ref>.
{| class="wikitable" style="text-align: right; font-size:90%;"
|+
'''Iransko stanovništvo prema religiji (1956.−2011.)
|-bgcolor="#e0e0e0"
! rowspan="2" | [[Religija]]
! colspan="2" | Popis [[1956.]]<ref name="iranicaUNstats">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{citat knjiga|prezime=Hourcade|ime=Bernard|koautori=Balland, Daniel|naslov=Demography|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/demography|datum=15. prosinca 1994.}}<br>• {{eng icon}}{{fra icon}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm#2001 UN Demographic Yearbooks]</ref>
! colspan="3" | Popis [[1966.]]<ref name="iranicaUNstats"/>
! colspan="3" | Popis [[1976.]]<ref name="SCISelRel1986">{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCISelRel1986|autor=SCI|naslov=6. Followers of Selected Religions in the 1976 & 1986 Censuses|izdavač=Statistical Centre of Iran|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=95486&S=GW|datum=1986.}}</ref>
! colspan="3" | Popis [[1986.]]<ref name="SCISelRel1986"/>
! colspan="3" | Popis [[1996.]]<ref>{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCIPopRegOst1996|autor=SCI|naslov=2. 17. Population, by Religion and Ostan: The 1375 Census|izdavač=Statistical Centre of Iran|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91751&S=GW|datum=1996.}}</ref>
! colspan="3" | Popis [[2006.]]<ref>{{eng icon}} {{citat knjiga|ref=SCIPopRel2006|autor=SCI|naslov=11. Population by Sex and Religion: 1385 Census|izdavač=Statistical Centre of Iran|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP|datum=2006.}}</ref>
! colspan="3" | Popis [[2011.]]<ref name="SCISelFind2011.26"/>
|-bgcolor="#e0e0e0"
! Broj
! %
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
|-
|align=left| [[Islam|Muslimani]] || <tt>18,654.127</tt> || <tt>98,4</tt> || <tt>24,771.922</tt> || <tt>98,8</tt> || ▲ <tt>32,8</tt> || <tt>33,396.908</tt> || <tt>99,0</tt> || ▲ <tt>34,8</tt> || <tt>49,198.228</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>47,3</tt> || <tt>59,788.791</tt> || <tt>99,6</tt> || ▲ <tt>21,5</tt> || <tt>70,097.741</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>17,2</tt> || <tt>74,682.938</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>6,5</tt>
|-
|align=left| [[Kršćanstvo|Kršćani]] || <tt>114.528</tt> || <tt>0,6</tt> || <tt>149.427</tt> || <tt>0,6</tt> || ▲ <tt>30,5</tt> || <tt>168.593</tt> || <tt>0,5</tt> || ▲ <tt>12,8</tt> || <tt>97.557</tt> || <tt>0,2</tt> || ▼ <tt>42,1</tt> || <tt>78.745</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>19,3</tt> || <tt>109.415</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>38,9</tt> || <tt>117.704</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>7,6</tt>
|-
|align=left| [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]] || <tt>15.723</tt> || <tt>0,1</tt> || <tt>19.816</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>26,0</tt> || <tt>21.400</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>8,0</tt> || <tt>32.589</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>52,3</tt> || <tt>27.920</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>14,3</tt> || <tt>19.823</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>29,0</tt> || <tt>25.271</tt> || <tt>0,0</tt> || ▲ <tt>27,5</tt>
|-
|align=left| [[Judaizam|Židovi]] || <tt>65.232</tt> || <tt>0,4</tt> || <tt>60.683</tt> || <tt>0,2</tt> || ▼ <tt>7,0</tt> || <tt>62.258</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>2,6</tt> || <tt>26.354</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>57,7</tt> || <tt>12.737</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>51,7</tt> || <tt>9252</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>27,4</tt> || <tt>8756</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>5,4</tt>
|-
|align=left| Ostali vjernici || <tt>59.256</tt> || <tt>0,3</tt> ||rowspan="2"| <tt>77.075</tt> ||rowspan="2"| <tt>0,3</tt> ||rowspan="2"| ▼ <tt>26,7</tt> ||rowspan="2"| <tt>59.585</tt> ||rowspan="2"| <tt>0,2</tt> ||rowspan="2"| ▼ <tt>22,7</tt> || <tt>50.529</tt> || <tt>0,1</tt> ||rowspan="2"| ▲ <tt>51,5</tt> || <tt>57.579</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>14,0</tt> || <tt>54.234</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>5,8</tt> || <tt>49.101</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>9,5</tt>
|-
|align=left| Neizjašnjeni || <tt>45.838</tt> || <tt>0,2</tt> || <tt>39.753</tt> || <tt>0,1</tt> || <tt>89.716</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>225,7</tt> || <tt>205.317</tt> || <tt>0,3</tt> || ▲ <tt>228,9</tt> || <tt>265.899</tt> || <tt>0,3</tt> || ▲ <tt>29,5</tt>
|-
|align=left| '''Ukupno''' || <tt>'''18,954.704'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || <tt>'''25,785.210'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>36,0</tt> || <tt>'''33,708.744'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>30,7</tt> || <tt>'''49,445.010'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>46,7</tt> || <tt>'''60,055.488'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>21,5</tt> || <tt>'''70,495.782'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>17,4</tt> || <tt>'''75,149.669'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>6,6</tt>
|}
=== Migracije ===
Geografijski položaj države, te gospodarska i demografska situacija čine Iran zemljom izvorišta, tranzita i odrediša migranata<ref>{{eng icon}} [http://www.iom.int/jahia/Jahia/cache/offonce/pid/493;jsessionid=972064AD7D102D8CC41D8F1A5E374E0D.worker02 Iran - Facts & Figures], Međunarodna organizacija za migracije</ref>. Iako u zemlji trenutno živi veliki broj izbjeglica, ovo je zemlja i emigracije i imigracije.
Najveći broj izbjeglica u Iranu su iz [[Afganistan]]a i [[Irak]]a. [[2001.]]
Službena politika iranske vlade je povratak ovih izbjeglica, od kojih je oko 2 milijuna vraćeno, od kojih određeni dio uz pomoć [[UNHCR]]-a.<ref>{{
[[Iranska dijaspora]] procjenjuje se na oko 4 milijuna ljudi koji su emigrirali većinom u Sjevernu Ameriku, Zapadnu Europu, te Južnu Ameriku<ref>{{
== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Irana}}
[[Iransko gospodarstvo]] mješavina je [[Plansko gospodarstvo|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]<ref name="TDS2011">{{eng icon}} {{cite web|last=TDS|title=Iran: Economy|url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm|publisher=Travel Document Systems|location=Washington DC, New York, San Francisco|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iransko [[gospodarstvo]] bilo je 18. najveće u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: GDP at purchasing power parity|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Gross domestic product 2009, PPP|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to be world's 12th economy in 2015|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/156979.html|date=24. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Iran u internacionalnim statistikama: [[Iran u internacionalnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Iran u internacionalnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Iran u internacionalnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Iran u internacionalnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{cite web|last=Hodaej|first=Mohsen Šarif|title=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije|url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste|publisher=Iranski Kulturni Centar|location=Zagreb|date=18. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{cite web|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=veljača 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7 % odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70 % [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> ali ujedno manje od 10 % ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 15.</ref>.
Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[znanost]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Geografija Irana|prirodnih]] i [[Historija Irana|historijskih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. rujna 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine Iran je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444§ionid=351020102|date=29. studenog 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. srpanj 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
Gospodarstvo Irana u [[2010.]] godini procjenjeno je između 858.66<ref name="IMFIran2010">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=ožujak 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=14. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Glavni gospodarski problemi tokom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6 %<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8 %<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 17.</ref>.
Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33 %<ref name="Payvand10022009">{{eng icon}} {{cite web|last=Moghadam|first=Valentine M.|title=Where Are Iran's Working Women?|url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|publisher=The Middle East Institute|work=Payvand Iran News|location=Washington D.C.|date=10. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 28,4 % u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country |url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|publisher=World Development Indicators database|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=CNN|title=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|publisher=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|date=6. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
== Kultura ==
[[Datoteka:Human figurine Iran Louvre AO29141.jpg|100px|
Iranska kultura je dugo vremena bila dominantna kultura na prostoru [[Bliski
Iransku kulturu karakterizira mnoštvo običaja i tradicija, islam u [[Šijitizam|šijitskom]] obliku, [[Iranski jezici|jezik]], bogata [[Iranska mitologija|mitologija]], veze sa [[Zoroastrizam|zoroastrizmom]], bogata umjetnost, te poezija i [[Perzijska književnost|perzijska]], [[Kurdska književnost|kurdska]], [[Azerska književnost|azerska]] i
Vrlo važna karakteristika kulture je i
=== Književnost ===
{{glavni|Perzijska književnost}}
Najstarija djela na perzijskim jezicima ([[staroperzijski]] ili [[srednjeperzijski]]) su iz
Perzijska književnost je posebno prepoznatljiva po epskoj,
Od modernih pisaca, vjerojatno su najpoznatiji: [[Sadek Hedadžat]], [[Ali Šarijati]], [[Ferejdun Moširi]], [[Foruk Farohzad]].
=== Umjetnost ===
[[Datoteka:Mehmooni2.jpg|
Vjerojatno u svijetu najpoznatije područje iranske umjetnosti je izrada [[Perzijski tepih|tepiha]]
Još jedno poznato područje perzijske umjetnosti su minijature. Ove minijature obično ukrašavaju knjige ili su rađene posebno za album [[minijatura]]. Perzijske minijature karakterizira izuzetna složenost, a obično prikazuju teme iz perzijske mitologije i pjesništva.
Linija 407 ⟶ 488:
=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Esfahan-shah-sq.jpg|
Glavni tipovi građevina klasične iranske arhitekture su [[palača|palače]], [[džamija|džamije]] i [[bazar]]i. Iransku arhitekturu karakteriziraju velike kupole koje se često mogu vidjeti na bazarima i džamijama. Ove kupole su obično uređene mozaicima. Perzijanci su poznati po upotrebi [[matematika|matematike]], [[geometrija|geometrije]] i [[astronomija|astronomije]] u arhitekturi.
Iranska arhitektura iz raznih razdoblja može se naći u područjima od [[Sirija|Sirije]] do sjeverne [[Indija|Indije]] i kineske granice, te od [[Kavkaz]]a do [[Zanzibar]]a. Iran se nalazi na 7. mjestu [[UNESCO]]-vog popisa zemalja po broju arheoloških ruševina. Petnaest UNESCO-vih spomenika [[Svjetska baština|svjetske baštine]] djela su iranske arhitekture, a [[Mauzolej u Halikarnasu]] označen je kao jedno od [[Sedam svjetskih čuda|sedam drevnih svjetskih čuda]].
=== Film ===
[[Kinematografija]] je bila stara samo nekoliko godina kad se pojavila u Iranu početkom 20. vijeka. Prvi iranski režiser zasigurno je bio [[Mirza Ibrahim-han Akas Baši]], službeni fotograf tadašnjeg iranskog vladara [[Mozafaradin-šah Kadžar|Mozafaradin-šaha Kadžara]]. Nakon posjeta [[Pariz]]u [[1900.]] godine, Baši je nabavio kameru, te snimio posjet šaha [[Belgija|Belgiji]].
Iranska kinematografija nakon revolucije je dosegla značajan uspjeh na međunarodnoj razini zbog istaknutog stila i posebnosti temi i autora. Iz iranske kinematografije pojavili su se brojni režiseri svjetske klase, kao [[Abas Kijarostami]] i [[Asgar Farhadi]]. Stalna prisutnost iranskih filmova na brojnim prestižnim internacionalnim festivalima kao [[Filmski festival u Cannesu|Canneski festival]], [[Venecijanski filmski festival|Venecijanska mostra]] ili [[Berlinski filmski festival|Berlinale]] privukli su pozornost publike na ova djela<ref>{{fra icon}}{{eng icon}} [http://www.festival-cannes.fr/aide/search_film.php?langue=6001&titre_film=&realisateur=&acteur=&anneefilm=&paysfilm=IRN Popis iranskih filmova prikazanih u Cannesu]</ref>.
=== Glazba ===
[[Datoteka:Navazandegan musiqi.jpg|
[[Glazba]] na području današnjeg Irana ima historiju staru nekoliko tisuća godina, još iz doba [[neolitik]]a. Ovo potvrđuju arheološka istraživanja [[Elam|elamitske kulture]] na jugozapadu Irana. Potrebno je razlikovati [[Muzikologija|muzikologiju]] (''Elm-e Musiki'') tj. znanost o glazbi, od glazbenog izvođenja (''Tarab, Navahte, Tasnef, Tarane'' ili u novije vrijeme ''Muzik'').
Iranska klasična glazba (''Musiki Asil'') snažno je utemeljena na teorijama estetike. Ovaj glazbeni žanr sačuvao je elemente još iz [[Sasanidska Monarhija|sasanidiskog perioda]]. Popularna i folkflorna glazba igra važnu ulogu u svakodnevnom životu Iranaca, pogotovo u ruralnim područjima, kao npr. folklorne pjesme u [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] i [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]].
Iranska pop glazba je razvijena [[1970-ih]], a koristila je autohtone oblike i glazbala uz dodatak [[Električna gitara|električne gitare]] i nekih drugih karakteristika. Vjerojatno najpoznatija glazbenica tog razdoblja je pjevačica [[Guguš]]. Nakon revolucije
=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Kababi alborz.jpg|
Kulinarstvo je vrlo raznoliko u Iranu, svaka pokrajina ima svoja vlastita jela, kao i način priprave i gastronomsku tradiciju. Hrana nije ljuta, a pripravlja se obično uz puno bilja i voća. Koriste se [[šljive]], [[nar]], [[grožđe]], [[dunje]] i dr. Veliki broj iranskih jela kombinacija su [[riža|riže]] s [[meso]]m (piletina, janjetina) ili s ribom, s puno češnjaka, luka, povrća i drugih dodataka.
Linija 438 ⟶ 514:
== Znanost i tehnologija ==
[[Datoteka:Astrolabe-Persian-18C.jpg|
Iranci su još tokom [[Stari vijek|starog vijeka]] gradili [[kanat]]e da osiguraju pristup svježoj vodi. Prva [[vjetrenjača]] pojavila se u Iranu u [[9. vijek|9. vijeku]]. Iranci su značajno doprinijeli razumijevanju mnogih znanstvenih područja poput [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]], [[Astronomija|astronomije]], [[Medicina|medicine]], [[Matematika|matematike]] i [[Filozofija|filozofije]]. [[Al-Hvarizmi]] se smatra ocem [[Algebra|algebre]]. Isti se znanstvenik služio [[Pascalov trokut|Pascalovim trokutom]] gotovo sedamsto godina prije [[Blaise Pascal|Pascalovog]] rođenja. [[Omar Hajam]] je definirao [[iranski kalendar]] koji je i dan danas u uporabi i precizniji je od šest vijeka mlađeg [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]. Otkriće etanola ([[alkohol]]a) pripisuje se iranskom alkemičaru [[Razi]]ju. Teorije [[Heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]] i [[Historija evolucijske misli|evolucije]] bile su poznate iranskim znanstvenicima vjekovima prije rođenja [[Nikola Kopernik|Kopernika]] odnosno [[Charles Darwin|Darwina]]. Za vrijeme Srednjeg vijeka osnove filozofije i matematike iz antičke Perzije i Grčke očuvane su u perzijskim znanstvenim krugovima. Akademija u [[Gondišapur]]u bila je najpoznatije znanstveno učilište tog vremena i smatra ga se prvim [[sveučilište]]m na svijetu, značajno prvenstveno po medicinskim otkrićima u čemu su bili vodeći tokom [[6. vijek|6.]] i [[7. vijek]]a. U ovo doba Iran je postao i svjetski centar proizvodnje [[Mjerni instrument|mjernih instrumenata]], a tu su reputaciju zadržali sve do [[19. vijek]]a.
Iran nastoji vratiti status koji je imao u zlatno doba Perzijske znanosti. Od [[1996.]] do [[2004.]] broj objave znanstvenih radova se gotovo udeseterostručio, što predstavlja najveći rast u svijetu poslije [[Kina|Kine]]. Unatoč raznim vrstama [[sankcija]], iranski znanstvenici postižu respektabilne uspjehe na područjima [[Farmacija|farmacije]], [[Farmaceutska kemija|farmaceutske]], [[Organska kemija|organske]] i [[Kemija polimera|kemije polimera]]. Iranski znanstvenici i inženjeri također pomažu u konstruiranju [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača (LHC)]], najmoćnijeg [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]] ikad izgrađenog.
U biomedicinskim znanostima, Iranski institut biokemije i biofizike predsjeda [[UNESCO]]-ovim sektorom za biologiju. Potkraj [[2006.]] godine, iranski znanstvenici u istraživačkom centru ''Rujan'' u [[Teheran]]u uspješno su [[Kloniranje|klonirali]] embrij [[ovce]] pomoću nuklearnog trasfera somatskih stanica.
[[Iranski nuklearni program]] je pokrenut [[1950-ih]] godina. Današnja iranska nuklearna postrojenja uključuju nekoliko istraživačkih reaktora, rudnike urana, komercijalni nuklearni reaktor, postrojenja za obogaćivanje urana i za tešku vodu. Iranska svemirska agencija (ISA) je nakon tri uspješna suborbitalna leta vlastitom tehnologijom lansirala prvi iranski satelit [[Omid]] u orbitu u veljači [[2009.]] godine, kada je obilježavana 30. obljetnica [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]].
Iranski znanstvenici izvan Irana su također mnogo pridonijeli znanosti. Godine [[1960.]], [[Ali Džavan]] je izumio prvi [[plinski laser]], a [[Teorija sustava neizrazite logike|teoriju sustava neizrazite logike]] postavio je [[Lotfi Zade]]. Iranski kardiolog [[Tofi Musivand]] izumio je prvu [[srčana pumpa|srčanu pumpu]], preteču umjetnom srcu. Prilikom istraživanja [[dijabetes]]a, [[Samuel Rahbar]] otkrio je HbA1c. Iranski fizičari izuzetno su uspješni na području [[teorija struna|teorije struna]], o kojoj se mnogo radova objavljuje u samom Iranu. Iransko-američki znanstvenik [[Cumrun Vafa]] uspostavio je [[Vafa-Wittenov poučak]] zajedno s [[Edward Witten|Edwardom Wittenom]].
== Sport ==
{{glavni|Sport u Iranu}}
[[Datoteka:ورزشگاه آزادی در سایه.JPG|mini|250px|desno|[[Nogomet]]ni [[stadion Azadi]] u [[Teheran]]u]]
[[Datoteka:Dizin.jpg|mini|250px|lijevo|Skijalište [[Dizin]] na [[Alborz]]u]]
Budući da oko dvije trećine iranskog stanovništva ima ispod 35 godina, [[sport]] je vrlo jaka društvena aktivnost u zemlji. Na području današnjeg Irana stvoreni su mnogi sportovi i igre kao [[polo]]<ref>{{eng icon}}[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4272210.stm news.bb.co.uk]</ref>, [[šah]] i [[backgammon]]<ref>{{eng icon}}[http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/2/4743 "Iran's Burnt City Throws up World’s Oldest Backgammon"], ''Persian Journal'', [[4. prosinca]], 2004.</ref>. Tradicionalni iranski sport je [[varzeš-e pahlavani]] koji je sličan hrvanju. Danas je najpopularniji sport u Iranu [[nogomet]]. [[Iranska nogometna reprezentacija]] dosad je sudjelovala tri puta na [[Svjetska prvenstva u nogometu|svjetskim prvenstvima]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Argentina 1978.|1978. u Argentini]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|1998. u Francuskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|2006. u Njemačkoj]]. Reprezentacija je dosad i tri puta pobjedila na [[Azijsko prvenstvo u nogometu|azijskom prvenstvu]] ([[1968.]], [[1972.]] i [[1976.]]).
Prvu olimpijsku medalju za Iran je osvojio hrvač [[Golamreza Tahti]] u [[XV. Olimpijske igre - Helsinki 1952.|Helsinkiju 1952.]] godine. Nakon te srebrne medalje osvojio je i zlatnu u [[XVI. Olimpijske igre - Melbourne 1956.|Melbourneu 1956.]], te ponovno srebrnu u [[XVII. Olimpijske igre - Rim 1960.|Rimu 1960.]] godine. Zemlja je u sportskom smislu na međunarodnom nivou istaknuta u [[hrvanje|hrvanju]] i [[dizanje utega|dizanju utega]]. [[Hosein Reza Zade]] je trenutni svjetski rekorder u dizanju utega u kategoriji za teže od 105 kg, te je prvi Iranac koji je osvojio dvije zlatne olimpijske medalje.
[[Skijanje]] je također popularno među određenim društvenim klasama. Iran ima brojna uređena skijališta, od kojih su najpopularnija ona na [[Alborz]]u. Budući da je veliki dio teritorija države brdovito, popularno je i planinarenje i penjanje.
[[2002]]. godine, najprakticiraniji sportovi među stanovništvom bili su [[nogomet]], [[body building]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[plivanje]], planinski sportovi ([[alpinizam]], [[skijanje]], [[trekking]]) i [[hrvanje]]. [[Tenis]], [[golf]], [[košarka]], [[gimnastika]] i [[varzeš-e pahlavani]] su manje prakticirani<ref>{{fra icon}} [http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Tableaux-pdf/Tab50.pdf Istraživanje o socioekonomskim karakteristikama iranskih kućanstava (2002.)], Iranski centar za statistiku, CNRS, Université Paris III , INaLCO, EPHE, 2003.</ref> <ref>[http://www.iran.hr/Gallery/Gallery_show.asp?GllID=4&T=Iz+irana+s+ljubavlju&P=1 Iranski kulturni centar u Zagrebu]</ref>.
== Veze ==
* [[Veliki Iran|Iranska kulturna regija]]
* [[Iran u internacionalnim statistikama]]
* [[Popis iranskih članaka|Indeks iranskih članaka]]
== Izvori ==
===
{{izvori|3}}
=== Literatura ===
* {{
* {{fra icon}} Yves Porter, ''Les Iraniens'', Armand Colin, rujan 2006., ISBN 2-200-26825-4.
* {{
* {{
* {{eng icon}} ''The Cambridge History of Iran'', J. A. Boyle, Cambridge University Press, 1968., 778 str. ISBN 052106936X
* {{
* {{
* {{fra icon}} Jean-Pierre Digard, Bernard Hourcade, Yann Richard, ''L'Iran au XXe siècle'', Pariz, Fayard 2007.
* {{fra icon}} ''Iran, l’islamisme dans l’impasse'', Ramine Kamrane, Buchet-Chastel, Pariz, 2003., 159 str. ISBN 2-283-01976-1
* {{fra icon}} ''Être moderne en Iran'', Fariba Abdelkah, CERI - KARTHALA, Pariz, 2006., ISBN 2-84586-782-4
* {{fra icon}} ''Cent et un quatrains de libre pensée (Robāiat)'', [[Omar Hajam]], prijevod i izdanje napravili G. Lazard, Gallimard, Pariz, 2002, dvojezično izdanje, 98 str. ISBN 2-07-076720-5
=== Dokumentacija ===
* {{
* {{
* {{
* {{
==
; Vlada
* {{
* {{
* {{
* {{
* {{fas icon}}{{eng icon}} [http://www.
* {{
; Ostalo
* {{
* {{
* {{
* {{
* {{
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons = ایران
|commonshr = Iran
|commonscat = Iran
|wječnik = Iran
}}
{{Azija}}
[[Kategorija:Iran| ]]
{{Link FA|fr}}
| |||