Razlike između izmjena na stranici "Habsburška Monarhija"

Dodano 78 bajtova ,  prije 7 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: migracija 35 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q153136 na Wikidati)
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|thumb|right|200px|Zastava Habsburške Monarhije koja se uglavnom koristila do [[1867|1867.]] godine]]
 
'''Habsburška Monarhija''' naziv je koji se odnosi na područja kojima je vladala [[Austrija|austrijska]] grana dinastije [[Habsburg]], a potom, od [[1745|1745.]] do [[1918|1918.]], i nasljednici iz dinastije [[Habsburg-Lothringen]]. Glavni grad bio je [[Beč]] (od [[1583|1583.]] do [[1611|1611.]] [[Prag]]). Monarhija se od [[1804|1804.]] do [[1867|1867.]] nazivala [[Austrijsko Carstvo]], a od 1867. do 1918. [[Austro-Ugarska]]. U prethodnim razdobljima nije imala službenog zajedničkog naziva, nego je bila riječ o većem broju zemalja koje je ujedinjavala osoba vladara.
 
Habsburška Monarhija svoje početke nalazila je oko dvorca Habsburg u današnjoj [[ŠvicarskaŠvajcarska|Švicarskoj]], a kasnije se razvila oko [[habsburške nasljedne zemlje|habsburških nasljednih zemalja]] (uglavnom današnja [[Austrija]] i [[Slovenija]]), koje su Habsburzi stekli od [[1278|1278.]] Monarhija je narasla uz pomoć ženidbi i ratova, a osobito je polet doživjela nakon [[Maksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I]], [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]] i [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I]] koji je izabran i kraljem [[Češka Republika|Češke]] i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva]]. Od tog trenutka vladari Habsburške Monarhije ponekad su izravno vladali i polovicom [[EuropaEvropa|Europe]].
 
==Značajke==
Različiti habsburški posjedi nikad nisu činili jedinstvenu zemlju, nego se svakom pojedinom zemljom vladalo prema njezinim vlastitim običajima. Do sredine [[17. stoljećevijek|17. stoljeća]] nisu svim tim zemljama uvijek vladale ni iste osobe, nego su mlađi članovi obitelji vladali nekim od nasljednih zemalja. Ozbiljna nastojanja oko [[centralizacija|centralizacije]] započela su u vrijeme [[Marija Terezija|Marije Terezije]] i posebice za njezina sina [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] od sredine do konca [[18. stoljećevijek|18. stoljeća]], no mnoga su napuštena zbog snažna otpora Josipovim pokušajima reforme. Ipak, obzirnija nastojanja oko centralizacije nastavljena su i u doba [[revolucija 1848.-1849.|revolucije 1848.-1849.]] kao i u dugačkom razdoblju [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Metternichova]] snažna utjecaja.
 
Nakon [[1849|1849.]] središnja je uprava pokušala preoblikovati Monarhiju u centraliziranu birokratsku državu kojom se vlada iz [[Beč]]a. Prestalo je postojati Ugarsko Kraljevstvo kao posebna jedinica, a pojedinim se njegovim zemljama, kasnije poznatim kao [[Zemlje Krune sv. Stjepana]], vladalo izravno iz Beča. Nakon austrijskih ratnih poraza [[1859|1859.]] i [[1866|1866.]] ova je politika napuštena, a pregovori su konačno doveli do [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] [[1867|1867.]], što je Habsburšku Monarhiju pretvorilo u dvojnu monarhiju pod nazivom [[Austro-Ugarska]]. Ugarsko Kraljevstvo dobilo je [[suverenitet]] s vladom i saborom, dok su zajedničke ostala vanjska politika, vojska i financije. Ostale zemlje Monarhije, odnosno [[nasljedne zemlje]], imale su zajedničko [[Carevinsko vijeće]] (''Reichsrat''). Kad je [[Bosna i Hercegovina]] priključena Monarhiji, ona nije priključena [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojednoj kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji]], kako je to tražio [[hrvatski sabor|hrvatski Sabor]], niti ugarskom dijelu Monarhije, već je ostala pod zajedničkom upravom ministarstva financija.
 
Habsburška Monarhija raspala se pod pritiskom neriješenih nacionalnih pitanja i kao posljedica poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Na njezinu teritoriju nastalo je više novih zemalja, a u središnjem dijelu [[Austrija|Republika Austrija]].
64.473

izmjene