|
'''Haakon Sigurdarson''' ('''Haakon II, Haakon Jarl''') ({{lang-non|Hákon Sigurðarson}}, {{lang-no|Håkon Sigurdsson}}) (cca. 937 – 995) bio je de facto vladar [[Norveška|Norveške]] od 975. do 995.<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORWEGIAN%20NOBILITY.htm#_Toc189913824 ''Haakon Sigurdsson'' (Norway Nobility)]</ref>
Haakon je bio sin [[Sigurd Haakonsson|Sigurda Haakonssona]], [[Jarl Ladea|jarla Ladea]] i vladara [[Trøndelag]]a i [[Hålogaland]]a. Majka mu je bila Bergljot Toresdatter, kćer [[:no:Tore Ragnvaldsson Mørejarl|Torea Ragnvaldssona]], [[jarl Mørea|jarla Morea]]. [[Adam iz Bremena|Adam Bremenski]] je tvrdio da je bio "rodom od Ivara (možda [[Ivar BeskosniBez Kostiju|Ivara Beskosnog]]) te poticao od rase divova".<ref>Adam of Bremen, ''Gesta Hammaburgensis Ecclesiae Pontificum'' II xxv (§ 22), tr. Francis J. Tschan, ''History of the Archbishops of Hamburg-Bremen''. New York, 1959.</ref> U sagama se navodilo da je Haakon tvrdio da potiče od božanske loze [[Sinovi Odina|Sæminga]], sina [[Odin]]ovog.
Haakon je jarlom postao nakon što su mu oca 961. ubili pristaše norveškog kralja [[Harald SiviII plaštod Norveške|Haralda Sivog plašta]]. Pred njima je Haakon izbjegao u [[Danska|Dansku]] na dvor tamošnjeg kralja [[Harald Plavozubi|Haralda Plavozubog]]. Nakon što je 971. Plavozubi organizirao uspješni atentat na Sivog plašta, Haakon je iskoristio priliku da oružjem protjera njegove sinove iz Norveške te postao danski [[vazal]]. Sa svojim [[sizerensizerenstvo|sizerenom]]om je, međutim, došao u sukob nakon što se Plavozubi [[pokrštavanje|pokrstio]] te naredio da se u Norveškoj uvede [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Haakon se kao [[paganstvopaganizam|paganin]] tome protivio te je protjerao kršćanske misionare. Godine 974. je iskoristio poraz Plavozubog u ratu s [[Sveto Rimsko Carstvo|Nijemcima]] kako bi proglasio [[nezavisnost]] Norveške.
Godine 977. je stupio u savez sa [[Vladimir I od KijevaVeliki|Vladimirom I Kijevskim]] te mu pomogao povratiti odmetnuti [[Novogorod]]. Godine 986. je porazio dansku flotu u velikoj bitci [[Bitka kod Hjörungavágra|bitci kod Hjörungavágra]].
Kada se godine 995. u Norveškoj iskrcao [[Olaf I od Norveške|Olaf Tryggvason]], daleki potomak kralja [[Harald LijepokosiLepokosi|Haralda Lijepokosog]], Haakon je brzo izgubio svoje pristaše. Ubio ga je vlastiti rob. Njegov sinovi [[Eirik Håkonson]] i Sveinn Hákonarson su se sklonili u [[Švedska|Švedsku]] kod kralja [[Olof Skötkonung|Olofa Skötkonunga]].
==Izvori==
|12= 12. [[Rognvald Eysteinsson]]
|13= 13. [[Hild Rolvsdotter]]
|14= 14. [[Harald Lepokosi|Harald I od Norveške]]
|15= 15. [[Gyda Eiriksdottir]]
|16= 16. [[Herlaug Grjotgardsson]]
| 