Guillaume I od Normandije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 22 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q313017 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 20:
'''Vilim I Dugi Mač''' ({{lang-fr|Guillaume Longue-Épée}}, {{lang-la|Willermus Longa Spata}}, {{lang-on|Vilhjálmr Langaspjót}}; {{lang-en|William Longsword}}; cca. 900 &ndash; 942) bio je drugi po redu "[[vojvoda Normandije]]", koji je vladao [[Vojvodstvo Normandija|Normandijom]] od 927. do smrti.<ref name="ESII72">Detlev Schwennicke, ''Europäische Stammtafeln: Stammtafeln zur Geschichte der Europäischen Staaten'', Neue Folge, Band III Teilband 1, Herzogs und Grafenhäuser des Heiligen Römischen Reiches Andere Europäiche Fürstenhäuser (Marburg, Germany: Verlag von J. A. Stargardt, 1984), Tafel 79</ref> Titulu vojvode (''dux'') je dobio posthumno, odnosno retroaktivno se koristila za rane normandijske (normanske) vladare.<ref>David C. Douglas, 'The Earliest Norman Counts', ''The English Historical Review'', Vol. 61, No. 240 (May, 1946), p. 130</ref><ref>David Crouch, ''The Normans: The History of a Dynasty'', (Hambledon Continuum, 2007), p. 14</ref> U svoje vrijeme se za njega koristila titula grof (''comes'') Rouena<ref>''The Normans in Europe'', ed. & trans. Elisabeth van Houts (Manchester University Press, 2000),pp. 31, 41, 182</ref> iako je [[Flodoard]], poznat po brizi za detalje, za njega i oca [[Rollo|Rolloa]] koristio izraz ''princeps'' (kneževi) Nordijaca.<ref>Eleanor Searle, ''Predatory Kinship and the Creation of Norman Power, 840-1066'' (University of California Press, Berkeley, 1988), p. 45</ref>
 
Guillaume se rodio izvan Normandije, u vrijeme dok mu je otac Rollo još uvijek bio [[paganstvopaganizam|poganski]] [[Vikinzi|vikinški]] vođa. Majka mu je, pak, bila [[kršćanstvohrišćanstvo|kršćanka]] po imenu [[Poppa od Bayeuxa]], za koju se vjeruje da je bila [[Franci|franačka]] plemkinja ili kćerka jedno od normandijskih velmoža. Pokrstio se istovremeno s ocem, najvjerojatnije oko 912.
 
Oca je naslijedio 927. dok je on još uvijek bio živ. Početak vladavine mu je, prema [[Orderic Vitalis|Ordericu Vitalisu]], označila pobuna normanskih podanika, koji su smatrali da se [[galicizacija|galicizirao]], odnosno postao previše "mekan" da bi bio [[Normani|normanski]] vođa: pobunu je vodio izvjesni Riouf od Evreauxa.
 
Pobuna je bila ugušena, a Guillaume je nakon toga dovoljno ojačao da bi se miješao u ratove među zapadnofranačkim (francuskim) kraljevima i plemstvom. Godine 933. je kao kralja priznao [[Rudolf, odkralj Francuske|Rudolfa]], koji je, pak, imao poteškoća u uspostavljanju autoriteta na sjeveru Francuske. U znak zahvalnosti je Guillaumeu predao dotadašnje [[Bretonci|bretonske]] zemlje kod [[Avranches]]a i na poluotoku [[Cotentin]]. Otpor Bretonaca pod vojvodom [[Alan II, vojvoda od Bretanje|Alanom II]] i grofom [[Juhel Berengar|Berengarom]] od Rennesa je uspješno slomljen; Alan je morao bježati u Englesku, a Berengar je Guillaumea priznao za sizerena.
 
Godine 939. je poduzeo pljačkaški pohod na [[Flandrija|Flandriju]]. Zbog toga su na Normandiju poduzeli kaznenu ekspediciju grof [[Arnulf I od Flandrije]] i francuski kralj [[LouisLuj IV., odkralj Francuske|Louis IV]]. Borbe su se vodile s promjenjivim ishodom, a Guillaume je ekskomuniciran zbog pljačke crkvenih posjeda.
 
Godine 940. se pomirio sa Louisem IV, koji mu je potvrdio vlast nad očevim zemljama. Međutim, kada je išao na mirovnu konferenciju kod Arnulfa, upao je u zasjedu Arnulfovih sljedbenika u kojoj je ubijen.
 
Sa svojom suprugom [[Liutgarde od Vermandoisa]] (koja se kasnije udala za ([[TheobaldThibaud I od Bloisa|Theobalda I od Bloisa]]) nije imao djece. Sa svojom priležnicom [[Sprota|Sprotom]], Bretonkom koju je silom ugrabio za ženu (''[[more danico]]''), imao je sina po imenu [[Richard I od Normandije|Richard]]. On ga je naslijedio kao vojvoda Richard I.
 
==Napomene==