Gotski rat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 10:
|casus=
|teritorija=Italija i Dalmacija pripojene Bizantskom Carstvu
|rezultat=[[
|strana1=[[
|strana2=[[Ostrogotsko Kraljevstvo]],<br /> [[Franačka]]
|komandant1=[[Velizar|Belizar]],<br /> [[
|komandant2=[[Teodahad]],<br /> [[Vitiges]],<br /> [[Ildibad]],<br /> [[Totila]],<br /> [[Teia]]
|snaga1=
Red 24:
[[Datoteka:Erster und Zweiter Gotenkrieg.png|right|thumb|250px|Prikaz ratnih operacija]]
'''Gotski rat (535.—552.)''' nastao je kao rezultat odluke [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] da vrati provincije u [[Italija|Italiji]] koje su pripadale [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] dok ih nisu preuzeli [[Odoakar]] i [[Teodorik Veliki]].
Justinijan I. je kao povod za rat uzeo ubojstvo [[Amalasunta|Amalasunte]] [[535|535.]] godine, nasljednice Teodorika Velikog. Amalasunta je sklopila savez s Justinijanom koji je omogućio carskoj vojsci pod vodstvom [[
Sljedeće godine Belizar je uspješno odolijevao opsadi Rima od strane Gota (od siječnja 537. do ožujka 538.), pritom vodeći i manje bitke izvan Rima. Kad je dobio pojačanje iz [[
[[541|541.]] godine Ostrogoti su ubili jednog svog vođu koji je počeo pregovore s Bizantom. Odmah su izabrali [[Totila|Totilu]] za novog vođu. Totila je započeo silovitu i uspješnu kampanju protiv [[
No, Rim je i dalje bio pod opsadom. Totila ga je zauzeo i ponudio mir Justinijanu, koji ga je odbio. Vođa novog pohoda je bio Justinijanov rođak [[German]], koji je bio oženjen [[Malasvinta|Malasvintom]], Amalasvintinom kćerkom. German je umro [[551|551.]], pa je Narzes preuzeo zapovjedništvo i napao Totilu. U [[Bitka kod Tagine|bitci kod Tagine]] Narzes je pobijedio i ubio Totilu. Goti u Rimu su se predali, a u konačnoj [[Bitka na planini Lattari|bitci na planini Lattari]] u listopadu 553. Narzes je pobijedio i posljednje ostatke gotske vojske u Italiji.
== Posljedice ==
Pobjeda u gotskom ratu za [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizant]] je bila [[Pirova pobjeda]], jer su istrošeni resursi, koji su mogli biti upotrebljeni drugdje, gdje je prijetila veća opasnost.
U Italiji je rat je imao razarajući učinak na gradove. Veliki gradovi kao Rim su dugo bili skoro napušteni, jer je Italija pala u dugo razdoblje nazadovanja. Osiromašena Italija nije sama mogla izdržavati bizantsku administraciju i vojsku, nego je samo postala teret. Ekonomsko razaranje Italije je bilo toliko veliko da je bilo potrebno nekoliko stoljeća oporavka. Samo tri godine nakon Justinijanove smrti veliki dio Italije pao je u ruke [[Langobardi|Langobarda]]. Bizantu je ostao samo [[Ravenski egzarhat|Ravenski Egzarhat]] (dijelovi područja od središnje Italije do [[Tirensko more|Tirenskog mora]] i južno do [[Napulj]]a) i južna Italija. Justinijan I. je uspio osvojiti područja u južnoj [[
== Eksterni linkovi ==
|