Goti – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 69 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q42193 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 2:
 
[[Datoteka:Chernyakhov.PNG|right|250px|thumb|thumb|Zelena površina je područje [[Götaland]]a, a ružičastom je označen otok [[Gotland]]. Crveno je područje [[Wielbarkska kultura|Wielbarkske kulture]] ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je [[Rimsko Carstvo]].]]
'''Goti''' ([[Gotski jezik|gotski]]: [[Datoteka:Gothic g.png|14px|g]][[Datoteka:Gothic u.png|14px|u]][[Datoteka:Gothic_t.png|14px|t]][[Datoteka:Gothic a.png|14px|a]][[Datoteka:Gothic n.png|14px|n]][[Datoteka:Gothic s.png|14px|s]], [[latinica|latinično]]: ''Gutans'') su germansko pleme, koje potiče iz [[Skandinavija|Skandinavije]], točnije iz [[Götaland]]a. Nakon seobe na jug uspostavili su kraljevstvo na području skitske zemlje (današnja [[Ukrajina]] i [[Belorusija|Bjelorusija]]). Ulijevali su veliki strah protivnicima svojim običajima žrtvovanja zarobljenika svom bogu rata.
 
== Podjela Gota ==
Napali su teritorij Rimskog Carstva prvi put [[238]]. godine. Godine 267. započeli su prvu veliku barbarsku invaziju Rimskog Carstva. Čitave provincije su skoro opustošene: Makedonija, Pont, Azija. Godinu dana kasnije [[268]]. godine pretrpili su veliki poraz u [[Bitka kod Niša|bitci kod Niša]] i odbačeni su preko [[Dunav]]a. Jedna grupa Gota je uspostavila nezavisno kraljevstvo u [[Dakija|Dakiji]], koju je car [[Aurelijan]] prepustio barbarima. To su Zapadni Goti zvani Vizigoti. Druga grupa Gota (Istočni Goti zvani Ostrogoti) uspostavlja kraljevstvo duž [[Crno more|Crnog mora]]. Tako su u 3. stoljeću podjeljeni na dvije grupe:
* [[Ostrogoti|Istočni Goti]] zvani [[Ostrogoti]]
* [[Zapadni Goti]] zvani [[Zapadni Goti|Vizigoti]]
 
Ostrogoti su time ostali u starom kraljevstvu, a Vizigoti se preselili na područje Dakije, gdje uspostavljaju kraljevstvo.
Red 16:
Od 455. do 489. godine Ostrogoti su živjeli u [[balkan]]skim provincijama, da bi potom, pod vodstvom [[Teodorik Veliki|Teodorika]] krenuli u [[Italija|Italiju]]. Tamo su osnovali svoje kraljevstvo.
 
Što se Vizigota tiče, Huni su ih protjerali preko Dunava [[376]]. godine i oni su 9. kolovoza 378. godine u [[Bitka kod Hadrijanapola|bitci kod Hadrijanopola]] pobjedili Rimljane i ubili cara [[Valens]]a. Zatim su Vizigoti živeli u Donjoj Meziji, da bi 395. godine, pod vođstvom [[AlarikAlarih I|Alarika]]a, opljačkali [[Grčka|Grčku]], zatim prešli u Italiju i 410. godine osvojili [[Rim]]. Prešli su potom u [[Galija (rimska provincija)|Galiju]] i [[ŠpanjolskaŠpanija|Španjolsku]] i oko 418. godine naselili su se između [[Garona|Garone]] i [[Loara|Loire]], sa glavnim gradom [[Toulouse]]om. [[475]]. Vizigoti su proglasili nezavisno kraljevstvo. Poslije poraza koji su pretrpjeli od [[Franci|Franaka]] koje je predvodio [[Klodovik]], 507. godine, Vizigoti su morali napustiti Galiju. Ostala im je Španjolska kojom su vladali dok njihovu državu nisu uništili [[Arapi]] [[711]]. godine.
 
[[Ostrogoti]] i [[Zapadni Goti|Vizigoti]] su bili ujedinjeni u 6. stoljeću pod vodstvom ostrogotskog kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]], junaka germanske epske poezije, jedne od glavnih ličnosti [[EuropaEvropa|Europe]] nakon hunskog rasula.
 
== Kultura i vjera ==