Gornji Vakuf-Uskoplje – razlika između verzija

županija = [[SrednjobosanskaSrednjobosanski županijakanton|Srednjobosanski]]|

'''Gornji Vakuf-Uskoplje''' je službeni naziv za [[grad]] i sjedište istoimene [[općinaopština|općine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naziv je kompromis kojeg su međunarodne vlasti [[2001]]. nametnule lokalnim [[Bošnjaci]]ma koji su inzistirali na dotadašnjem nazivu '''Gornji Vakuf''', te [[Hrvati]]ma koji su inzistirali na ratnom nazivu '''Uskoplje''' za dijelove općine pod hrvatskom kontrolom. Naziv je nametnut s ciljem ubrzavanja procesa reintegracije hrvatskih područja prijeratne općine, koja su tokom rata u BiH bila izvan ustavnog poretka Republike BiH odnosno dio samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], koja je Vašingtonskim sporazumom 1994. formalno, ali ne i stvarno ugašena.

Na općinskim izborima 2004. zabilježeni su sljedeći rezultati za Općinsko vijeće Gornji Vakuf - Uskoplje, koje broji 23 mandata: [[Stranka demokratske akcije|SDA]] 9 mandata, [[HDZ (BiH)|HDZ]] 8 mandata, [[SBIH]] 4 mandata, [[BPS]] 1 mandat i [[SDP (BiH)|SDP]] 1 mandat.

Ovaj kraj, odnosno šire uzevši [[župa Uskoplje]]u Ljetopisu Popa Dukljanina, u dijelu u kojem se opisuje regnum sklavorum (Sklavinija), koji je nastao početkom XI stoljeća, nalazi se prvi historijski spomen Uskoplja (Uscople). Navodi se kako je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II. opustošio župe Uskoplje, Luku i Plevu. Bosanski ban vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne ugarskom kralju. Kako navodi ljetopisac, Krešimir zauzima cijelu Bosnu i vladaše njome. Ovog Krešimira identificiraju sa hrvatskim kraljem Mihajlom Krešimirom II (949.-oko 969.).U povelji [[Bela IV|Bele IV]] ([[20. 7.|20. srpanj]] [[1244]].) spomen ove župe je u vezi biskupskog posjeda ,,in supa Wzcople’’ kod [[Crkvahrišćanska crkva|crkve]] [[Sv. Ivan|sv. Ivana]] koja se prema navodu [[Biskupepiskopos|biskupa]] Delivića nalazila u neposrednoj blizini danasnjeg Gornjeg Vakufa - Uskoplja (selo Dobrošin). Mjesto i uloga ovog kraja ogleda se i u zastupljenosti srednjovjekovnih utvrda.

Postanak Gornjeg Vakufa je u najužoj vezi sa vakufom [[Mehmed-beg Stočanin|Mehmed-bega Stočanina]], a to znači da je njegova džamija bila od fundamentalnog značaja za osnutak grada. Prema raspoloživim podacima (natpisna ploča o izgradnji džamije) Mehmed-beg je svoju džamiju završio 1001. [[Hidžretski kalendar|hidžretske]] godine što odgovara [[1592]] ili [[1593]] godini. Nije poznato kako je upočetku izgledala džamija. Sudeći po raspoloživim podacima (kamenitoj [[Munaraminaret|munari]], natpisnoj ploči i dr.) pretpostavlja se da se radilo o monumentalnom zdanju. Džamija je više puta stradavala, a [[1969]] godine na istom mjestu započela je izgradnja moderne džamije.