Razlike između izmjena na stranici "Glodavci"

Dodano 13 bajtova ,  prije 7 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: migracija 92 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q10850 na Wikidati)
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[SisavciSisavac|Mammalia]]
| subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]
| superordo = [[Euarchontoglires]]
<!-- porodice: vidi tekst -->
}}
'''Glodavci''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Rodentia'') zvani i ''dvozupci'' su najveći [[Red (taksonomija)|red]] [[sisavci|sisavacasisavac]]a, od oko 4 000 [[Vrsta (biologija)|vrsta]], što predstavlja oko 42% svih vrsta [[sisavci|sisavacasisavac]]a. Žive širom svijeta po svim [[kontinent]]ima osim po [[Antarktik]]u, i po svim mogućim terenima. Veličina tijela im se razlikuje od vrste do vrste, od oko 5 [[centimetar|cm]] koliko ima [[afrički]] patuljasti miš pa do oko 120 [[centimetar|cm]] dugog vodenog prasca - [[kapibara|kapibare]]<ref name=rod/>, no većina vrsta je velika između 8 i 35 cm.
 
== Karakteristike ==
* '''Sciuromorpha''' ili vjeveroliki glodavci, među kojima su razne vrste [[Vjeverice|vjeverica]], tamijasa, [[Svisci|svizaca]], mrmota, prerijskih pasa (Cynomys gunnisoni), stobolaca, džepnih miševa, klokanskih štakora i [[Dabrovi|dabrova]]. <ref name=rod/>
 
* '''Myomorpha''' ili mišoliki glodavci, među kojima su razne vrste [[miš]]eva i [[štakorpacov|štakora]]a, [[Hrčci|hrčaka]], [[leminzi|leminga]] i [[voluharica]], [[mošusni štakor|mošusnih štakora]] i [[skočci|skočaca]], [[puh]]ova i [[skočimiš]]a. To je najveće porodica glodavaca. <ref name=rod/>
 
* '''Hystricomorpha''' ili [[dikobraz]]ni glodavci, među kojima su razne vrste; [[jež]]eva, [[kapibara]], [[nutrija]] (ili [[Bara|barskih]] [[Dabrovi|dabrova]]), [[aguti]]ja, [[zamorac]]a, marija (patagonskih zečeva) i [[Činčile|činčila]], kao i mnoge vrste u čijem imenu se nalazi pojam štakor (npr.južnoamerički poljski štakor). <ref name=rod>{{cite web
Zubi glodavaca u pravilu nemaju korijen, na mjestu gdje izrastaju postoji zubna šupljina, te oni rastu tokom cijelog života, ali njihovi [[kutnjaci]] imaju ograničen rast. I tu su - ''Cavioidea'', iznimke, jer oni imaju sve zube bez korijena, pa im njihovi vlasnici trebaju redovno kontrolirati i kutnjake. Lijeva i desna strana zubala su simetrične, kao i kod svih drugih sisavaca.
=== Način života ===
Većina glodavaca, zbog straha od predatora, ide u potragu za hranom noću ili u sumrak, ali ih se može sresti i danju. Neke vrste žive pojedinačno a neke u grupama koje ponekad mogu imati i više od 100 jedinki. Glodavci žive u svim sredinama, pa čak i po visokim [[krošnja|krošnjama]], gdje živi [[leteća vjeverica]]. Nema ih jedino na [[AntarktikaAntarktik|Antarktici]] i po nekim manjim [[otokostrvo|otocima]] kao ni u [[more|moru]].
 
Glodavci i [[Zec|zečevi]] (Leporidae) su razvili poseban oblik teško [[Probava|probavljive]] [[Bilje|biljne]] hrane koju jedu - ''caecotrofiju''. Uz bilje, ponovo jedu i određeni dio vlastitog [[izmet]]a, pa na taj način hrana dvaput prolazi kroz [[probavni sistem]].
64.473

izmjene