George W. Bush – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 2 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q207 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 18:
|birth_date = {{birth date and age|1946|7|6|df=y}}
|birth_place = [[New Haven (Connecticut)|New Haven]], [[Connecticut]]
|nationality = [[SADsjedinjene Američke Države|američko]]
|party = [[Republikanka stranka SAD|Republikanska stranka]]
|spouse = [[Laura Bush]]
Red 52:
}}
 
'''George Walker Bush''' ([[1946]]. - ) je [[SADsjedinjene Američke Države|američki]] političar najpoznatiji kao bivši, četrdesettreći (43.), [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] (u 52. predsjedničkom mandatu) i bivši (46. po redu) [[guverner]] [[TeksasTexas|Teksasa]]a
 
== Životopis ==
[[Media:En-us-George Walker Bush.ogg|George Walker Bush]] rođen je [[6. 7.|6. srpnja]] [[1946]]. godine u mjestu New Haven u saveznoj državi [[Connecticut]]. George Junior najstariji je sin bivšeg američkog predsjednika [[George H. W. Bush|George Herbert Walker Busha]] i Barbare Pierce Bush. Odrastao je u [[Midland]]u i [[Houston]]u u [[TeksasTexas|Teksasu]]u gdje je njegov otac radio u naftnoj industriji.
 
Kao što je ranije spomenuto George Junior nije jedinac. Pored njega tu su još tri brata ([[Jeb Bush|Jeb]] - guverner [[Florida|Floride]], Neil, Marvin) i sestra Dorothy. Obitelj Bush imala je još jedno dijete - kćerku Robin koja je [[1953]] godine (kada joj je bilo samo tri godine) tragično preminula od posljedica [[Leukemija|leukemije]]. Kao i njegov otac mladi je George pohađao prestižnu školu [[Philips Andover Academy]] u saveznoj državi [[Massachusetts]] prije nego se upisao na sveučilušte [[Sveučilište Yale|Yale]]. Diplomirao je [[1968]] godine i nakon toga se vratio u [[Texas|Teksas]] gdje se pridružio [[Nacionalna garda|Nacionalnoj teksaškoj zrakoplovnoj gardi]] (Texas Air National Guard) gdje je naučio pilotirati na mlaznim zrakoplovima, točnije na zrakoplovu F-102. Ranih 1970-ih George se vratio u istočni Teksas gdje je na mahove radio kao menadžer u jednoj teksaškoj poljoprivrednoj tvrtki i u kampanjama za američki [[Senat SAD-a|Senat]] u Floridi i [[Alabama|Alabami]]. Jednom prilikom izložen pitanjima novinara da li je točno da je u to doba koristio droge i odavao se pijanstvu Bush je odgovorio kako bi taj nomadski period svog života najrađe zaboravio. Godine [[1972]]. upisuje se u harvardsku poslovnu školu ([[Harvard Business School]]) koju će završiti [[1975|1975.]] godine. Mladi Bush i dalje je odlučno htio kročiti stopama svoga oca te je tako odlučio okušati se u naftnoj industriji. Stoga se vratio u Midland gdje je osnovao tvrtku za eksploataciju nafte i plina - Arbusto (španjolska riječ za grm, kako glasi njegovo prezime na engleskom).
 
Godine [[1977]] vjenčao se s Laurom Welch, bivšom učiteljicom i knjižničarkom, a [[1981]] postao je otac dvije blizanke imenom - Barbara i Jenna. Bushovi imaju i tri kućna ljubimca - psa imenom Spot i dvije mačke imenom - India i Ernie. Nedugo nakon stupanja u poslovne vode Bush se [[1978]] godine kandidirao za zastupnika u [[Kongres SAD-a|Zastupničkom domu]]. No, izgubio je od [[demokratska stranka|demokratskog]] kandidata i državnog senatora [[Kent Hace|Kenta Hacea]] koji je od Busha dobio tek 6% više glasova. Kada je početkom 1980-ih počela padati cijena nafte Bush je prihvatio spajanje svoje tvrtke (sada preimenovane u Bush Exploration) s naftnim investicijskim fontom Spectrum 7. Nakon spajanje dvije tvrtke Bush je postao predsjednik novostvorene korporacije. Godine [[1986]] nakon ponovnog iznenadnog pada cijena nafte Bush je tvrtku prodao Harken Energy korporaciji za, što bi rekli, sitne novce. Nešto kasnije prodao je i svoj dio dionica, sada već svoje bivše tvrtke, od čega je ostvario značajnu zaradu.
 
Nedugo nakon svog 40-og rođendana u srpnju [[1986]] godine Bush je došao do prijelomne točke u svom životu. Prestao je piti, istovremeno postajući religiozniji, a također je prešao s [[aglikanska vjeroispovjest|anglikanske]] (čijim su pripadnici njegov roditelji) na [[metodistička vjeroispovjest|metodističku]] vjeroispovijest (čija je pripadnica njegova supruga). Istovremeno je postao puno ozbiljniji, a značajno je pridonio i očevoj odluci da se [[1988]] godine, uspješno, kandidira za američkog predsjednika. Povučen političkim izazovom mladi Bush se preselio u američku prijestolnicu [[1987]] godine kako bi pomagao ocu u predizbornoj utrci. Iako George Junior nije imao, zvanično, nikakvu dužnost u okviru predsjedničke utrke on je bio glavni očev oslonac. Za vrijeme kampanje naročito se istakao kao darovit govornik. Nedugo nakon izbora u studenome [[1988]] mlađi Bush se vratio u Teksas, ovaj puta u [[Dallas]], gdje je okupio grupu imovinski dobrostojećih investitora (uključujući i sebe) kako bi zajedno kupili profesionalni [[bejzbol]] tim [[Тексас ренџерси|Texas Rangers]]. Nakon što je momčad [[1998]] prodana Bush je vjerovatno prilično dugo trljao ruke zbog dobro sklopljenog posla. Naime, u klub je uložio 606.000 [[američki dolar|američkih dolara]] (USD), da bi svoj dio vlasništva prodao za 15.000.000 USD.
 
== Politička karijera ==
Kada je [[1994]]. izabran za teksaškog guverenara Bush je iznenadio sve, čak i vlastitu obitelj, jer je uspio pobjediti popularnu demokratsku kandidatkinju [[Ann W. Richards]] sa 350.000 glasova više. Svoju iznenadnu pobjedu Bush je izgradio na propagiranju povećanja mjesnog nadzora škola i reformi socijalne skrbi. U svom prvom mandatu Bush je ostvario većinu svojih ciljeva te je učinio važne korake ka reformi sudstva otežavši državnom tužitelju podizanje optužnica, što se osobito pozitivno odrazilo na interese velikih teksaških tvrtki. Do kraja svog prvog mandata postao je toliko popularan da su ga podržavali čak i pripadnici Demokratske stranke koji su kontrolirali zakonodavnu vlast u Teksasu. Godine [[1997|1997.]] Bush je promovirao plan velike porezne reforme kojom bi se prihodi od poreza smanjili za 3.000.000 USD godišnje. Bio je to velik politički rizik koji nije zadovoljio konzervativce, a ni liberale. Na kraju su njegov plan onemogućili njegove stranačke kolege iz [[Republikanska stranka|Republikanske]] stranke koju su glasali protiv plana. Ipak, na kraju se Bush uspio izboriti za smanjenje prihoda od poreza u visini od 1.000.000 USD godišnje. U studenome [[1988]] Bush je postao prvi teksaški guverner koji je izabran na period od četiri godine dobivši 65 % glasova. Ovaj uspjeh najviše može dobrim dijelom zahvaliti crncima i hispanjolcima koji su ovaj put svoj glas dali republikancima, iako po tradiciji oni glasaju za demokrate. Najnoviji uspjeh mladog Busha privukao je pozornost njegovih stranačkih kolega na saveznoj razini koji su ga smatrali dostojnim kandidature za predsjednika Sjedinjenih Država. U lipnju [[1999]] Bush je zvanično objavio svoju namjeru da se kandidira za predsjednika Sjedinjenih Država opisujući sebe kao samilosnog konzervativca.
 
Svoju predizbornu kampanju započeo je na obećanjima da će Republikanskoj stranci dopustiti više utjecaja na odluke predsjednika te da će obnoviti ono što republikanci nazivaju dostojanstvom [[Bijela kuća|Bijele kuće]] (aluzija na [[Bill Clinton|Clintonovu]] aferu s [[Monica Lewinsky|Monicom Lewinsky]]). Također u svojoj kampanji Bush stavlja oštar naglasak na želju za poboljšanjem školskog sustava (što mu je navodno najveća opsesija), reformu socijalne skrbi, poreznog sustava na saveznoj razini i uvođenje sistema tzv. ograničene vlade. Kritičari mu prebacuju njegovo relativno neiskustvo u politici i preveliku brižnost samo za dobrostojeće osobe i interese velikikog biznisa. Liberali koji ne vjeruju u njegovu "samilost" kritiziraju ga što je kao guverner Texasa podržavao smrtnu kaznu i zalagao se protiv pobačaja. Njegova opozicija istovremeno mu prebacuje spriječavanje donošenja zakona koji bi štitio prava homoseksualaca. Unatoč nekoliko njegovih nevjerovatnih grešaka - spomenimo samo da je na pitanje novinara da imenuje lidere nekih vodećih zemalja Bush nije dao nijedan točan odgovor te da je u okviru svoje kampanje posjetio [[sveučilište Bob Jones]] koje je u Sjedinjenim Državama poznato po rasnoj i vjerskoj nesnošljivosti - uspio je izboriti se za neočekivano veliku podršku u redovima republikanaca pretičući senatora [[John McCain|Johna McCaina]] koji je bio nesumnjivi autoritet unutar stranke. U srpnju [[2000]] Bush je objavio ime kandidata za mjesto [[potpredsjednik]]a - [[RichardDick Cheney|Richarda B. Cheneya]], bivšeg kongresmena iz savezne države [[Wyoming]] koji je za vrijeme Bushovog oca bio ministar obrane, a sada se bavi poslovima vezanim uz naftu u Texasu. Obojica su formalno nominirani za predsjedničku utrku [[2. 8.|2. kolovoza]] [[2000]] na Republikanskoj Nacionalnoj konvenciji u [[Philadelphia|Philadelphiji]].
 
Nakon prebrojavanja glasova koje se odigravalo na Floridi gdje je njegov brat guverner i pobjede u predsjedničkoj trci George Walker Bush je pobjedio svog suparnika ([[Al Gore|Ala Gora]]) iako je dobio manji broj glasova.
 
== Predsjedništvo ==
Sa terorističkim [[napadi 11. rujnaseptembra 2001.|napadima od 11. rujna 2001.]] Bushova politika je odjednom dobila smisao i nazvana je '''borbom protiv [[terorizam|terorizma]]'''. Bush je pod tim imenom, uz podršku europskih država a najviše [[VelikaUjedinjeno BritanijaKraljevstvo|Velike Britanije]] i nekih [[islam]]skih država poveo rat protiv [[Talibani|Talibana]] u [[Afganistan]]u, koji su u tom trenutku davali utočište terorističkoj mreži al-Qaeda i [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]] (više na [[Rat protiv terorizma]]). Broj ubijenih civila u tom ratu se procjenjuje na 18 tisuća.
 
Tijekom slijedećih nekoliko mjeseci [[State Department]] i predsjednik Bush, uz pomoć izvještajne službe [[CIA]] su pronašli vezu između terorista i [[Irak|iračkog]] diktatora [[SaddamSadam Husein|Saddama Huseina]]. Bush je optužio Irak za posjedovanje [[oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]]. Bush je vršio stalni pritisak na Irak i to je rezultiralo trećim [[Zaljevski rat|Zaljevskim ratom]] i upadom američkih i britanskih postrojbi u ožujku [[2003|2003.]] godine u Irak. Napad je izvršen bez suglasnosti [[Organizacija Ujedinjenih Naroda|UN]] i [[VijećeSavet sigurnostibezbednosti UNUjedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] UN, pa je taj napad podijelio svjetske i europske zemlje u političkom smislu. Na stranu SAD-a i Velike Britanije su stali [[Španija|Španjolska]], [[Italija]], [[Poljska]] i druge zemlje, dok su drugu stranu predvodili [[Francuska]], [[Nemačka|Njemačka]] i [[Rusija]], koji nisu pronašli opravdanje za taj rat u izvještaju inspekcije za oružje na čijem čelu se nalazio [[Hans Blix]].
 
Treći Zaljevski rat prouzročio je širom planeta prosvjede protiv rata i SAD-a, pa čak i u zemljama čije su vlade podržavale politiku SAD-a. Većina prosvjednika je prebacivala Bushu da vodi osobni rat protiv Iraka, da je to rat isključivo samo zbog [[nafta|nafte]] itd., i da nije rat protiv terorizma.
Red 79:
Američke i britanske snage su vrlo brzo savladali irački otpor i preuzeli vlast nad zemljom, srušile diktaturu i uhitile Saddama Huseina. Budući da nije bilo jasno razrađenog plana za vrijeme poslije pada Saddama Huseina, Irak i cijeli arapski svijet su postali nemirnim mjestom. Okupacijske snage su pod stalnom opasnosti od napada i terorističkih napada.
 
Osim u Iraku i drugim arapskim zemljama, i u nekim drugim zemljama i gradovima kao u [[Istanbul]]u ili [[11. 3.|11. ožujka]] [[2004]] u [[Madrid]]u došlo je do terorističkih napada terorističke mreže Al kaide i njoj srodnih terorističkih organizacija, što je opet na izravan ili neizravan način vodilo do povlačenja postrojbi nekih zemalja iz Iraka.
 
Na unutarnjo-političkom planu, Bush je dobio svu moguću podršku u borbi protiv terorizma; osnovano je novo [[Ministarstvo za domovinsku sigurnost]], slobodna prava građana su ograničena uredbom '''Patriot Act I''', povećane su sigurnosne kontrole prilikom ulaza u zemlju ...
Red 85:
Sve ove uredbe, prvobitno, nisu uzrokovali nikakve kritike u SAD-u, a tek nešto kasnije, kratko pred predsjedničke izbore 2004. godine se počinju polako javljati kritičari ovih uredbi, a prvenstveno protiv planova za uvođenje uredbe '''Patriot Act II''' (''vidi'': [[w:en:Domestic_Security_Enhancement_Act_of_2003|engleska Wikipedia]]).
 
U međuvremenu na vidjelo su izašli dokumenti kojim su [[FBI]] i [[Nacionalna Sigurnosna Agencija|NSA]] upozoravali predsjednika Busha o mogućim terorističkim napadima na SAD u kolovozu 2001. Ovaj do tada tajni dokument je predat na uvid jednoj posebno osnovanoj komisiji [[Kongres SAD-a|Kongresa]] SAD-a čiji je izvještaj javno objavljen u travnju 2004. godine.
 
Dana 03. studenog 2004.-te godine, Bush je ponovo izabran za predsjednika SAD-a na rok od 4 godine.
Red 92:
* U ožujku [[2001]] godine, SAD bespovratno napušta i odbacuje [[protokol iz Kyota]], koji treba regulirati [[staklenički učinak]] na planetu
* U kolovozu [[2001]] godine, Bush korigira svoj stav prema istraživanju [[gen]]a, pri čemu se izjašnjava za ograničenu podršku istraživanju u toj oblasti [[biogenetika|biogenetike]].
* U ožujku [[2002]] godine, Bush uvodi uvozne [[carinaцарина|carine]] na [[čelik]] i čelične proizvode, kako bi zaštitio američke tvrke od strane konkurencije. Kao odgovor, [[Evropska unija|Europska Unija]] s odobrenjem [[Svjetska trgovinska organizacija (WTO)|Svjetske trgovinske organizacije]] (WTO) uvodi također SAD-u carine.
* U srpnju [[2002]] godine, predsjednik Bush blokira odobrenu pomoć od 34 milijuna dolara Svjetskom fondu UN (UNFPA) pod izgovorom da se tim novcem financira sterilizacija i pobačaji u [[Narodna Republika Kina|Kini]].
* U kolovozu [[2002]] godine, SAD pokušavaju oslabiti novoosnovani [[Međunarodni krivični sud]], pri čemu vode pregovore s pojedinačnim zemljama o neizručenju američkih državljana u [[Hag|Den Haag]], središte međunarodnog krivičnog suda: uredba ''[[Servicemen Protection Act]]'' dopušta predsjedniku SAD-a i nasilno oslobađanje građana SAD-a.
* Svibanj [[2003]] godine, predsjedničkom uredbom se uvode poreske olakšice
* U siječnju [[2004]] godine, predsjednik Bush objavljuje svoju namjeru i namjeru [[NASA]]-i o izgradnji svemirske stanice na [[Mjesec]]u, kao usputne stanice na letu prema [[Mars (planet)|Marsu]]u.
* U svibnju [[2004]] godine u javnost prodiru podaci o mučenjima zarobljenika u vojnim zatvorima u [[Abu Ghraib]]u i u američkoj vojnoj bazi Guantanamo na [[Kuba|Kubi]] koji izrokuju skandal i slabe moralno povjerenje u Bushovu vladu
* Početkom lipnja [[2004]] godine, povodom obilježavanja 60-godišnjeg [[Iskrcavanje saveznika na Normandiju|iskrcavanja saveznika]] na [[Normandija|Normandiju]], predsjednik Bush posjećuje [[EuropaEvropa|Europu]], pri čemu dolazi do velikih prosvjeda protiv njega. Tom prilikom posjećuje i [[papa|papu]] [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] koji kritizira njegovu politiku i zahtijeva promjenu njegove politike
 
=== Unutrašnja politika ===
Red 106:
U Bušovom kabinetu nalazi se najveći broj predstavnika manjina u bilo kojoj saveznoj vladi SAD do sada, uključujući i prva dva ministra azijskog porekla. To je takođe, prema Ginisovoj knjizi rekorda, najimućniji kabinet u istoriji.
 
Samo jedan član nije republikanac. To je načelnik sekretarijata za saobraćaj, [[Norman Mineta]], prvi ministar azijskog porekla, koji je prethodno služio kao načelnik sekretarijata za trgovinu u vladi [[BilBill KlintonClinton|Bila Klintona]].
 
U sastavu ove vlade se nalaze, odnosno nalazili su se važni predstavnici prethodnih republikanskih vlada, kao što su [[Colin Powell|Kolin Pauel]] (savetnik za odbranu u vladi [[Ronald ReganReagan|Ronalda Regana]] i šef osoblja u vladi [[DžordžGeorge BušH. starijiW. Bush|Džordža Buša starijeg]]) i [[Donald Rumsfeld|Donald Ramsfeld]] (bio je sekretar odbrane i u vreme Džeralda Forda.
 
Nakon pobede na izborima 2004. Buš je dozvolio svim članovima kabineta koji ne žele da rade u drugom mandatu da podnesu ostavke; prvi koji su to učinili su [[John Ashcroft|Džon Aškroft]] i [[Donald L. Evans|Donald Evans]]. Aškrofta je zamenio [[Alberto Gonzales|Alberto R. Gonzales]].
 
{| cellspacing="4" style="text-align:left; margin:3px; padding:0 5px 0 5px; border:3px solid #000;"
Red 124:
|-
|''Potpredsednik''
!'''[[Dick Cheney|Dik Čejni]]'''
|2001—
|-
Red 135:
|-
|
![[Condoleezza Rice|Kondoliza Rajs]]
|2004—
|-
Red 148:
|-
|''Sekretar riznice''
![[Paul O'Neill|Pol O'Nil]]
|2001–2003
|-
|
![[John W. Snow|Džon V. Snou]]
|2003—2006
|-
|
![[Henry M. Paulson|Henry Paulson]]
|2006—-
 
Red 170:
|-
|''Unutrašnji poslovi''
![[Gale Norton|Gejl A. Norton]]
|2001—
|-
Red 183:
|-
|''Rad''
![[Elaine Chao|Ilejn Čao]]
|2001—
|-
|''Poljoprivreda''
![[Ann Veneman|En Veneman]]
|2001—2005
|-
Red 196:
|-
|''Zdravlje''
![[Tommy Thompson|Tomi Tompson]]
|2001—2005
|-
Red 205:
|-
|''Obrazovanje''
![[Rod Paige|Rod Peidž]]
|2001—2005
|-
Red 218:
|-
|
![[Alphonso Jackson|Alfonso R. Džekson]]
|2004—
|-
Red 230:
|-
|''Energetika''
![[Spencer Abraham|Spenser Abraham]]
|2001—2005
|-
Red 238:
|-
|''Ratni veterani''
![[Anthony Principi|Entoni Principi]]
|2001—2005
|-
Red 247:
|-
|''Domovinska sigurnost''
![[Tom Ridge|Tom Ridž]]
|2003—2005
|-
Red 258:
 
'''Ostali savetnici i zvaničnici'''
* ''[[CIA]]'' - '''[[George Tenet|Džordž Tenet]]''' (2001-2004), '''[[John E. McLaughlin]]''' (v.d. 2004), '''[[Porter Goss|Porter Gos]]''' (2004-2006), '''[[Michael Hayden]]''' (2006 -)
* ''[[FBI]]'' - '''[[Louis Freeh]]''' (2001-); '''[[Thomas J. Pickard]]''' (v.d. 2001), '''[[Robert Mueller]]''' (2001-)
* ''Savetnik za nacionalnu bezbednost'' - '''Kondoliza Rajs''' (2001-2005), '''[[Stephen Hadley]]''' (2005-)
* ''Direktor nacionalnih obavještajnih službi'' - '''[[John Negroponte|Džon Negroponte]]''' (2005 -)
* ''[[EPA]]'' - '''[[Christine Todd-Whitman|Kristina Tod Vitman]]''' (2001–2003), '''[[Linda J. Fisher]]''' (v.d. 2003), '''[[Marianne L. Horinko]]''' (v.d. 2003); '''Michael O. Leavitt''' (2003—2005); '''[[Stephen L. Johnson]]''' (2005-)
* ''Ambasador pri [[Ujedinjeni narodi|UN]]'' - '''Džon Negroponte''' (2001–2004), '''[[John Danforth|Džon Danfort]]''' (2004—2005), '''[[John R. Bolton|John Bolton]]''' (2005 -)
* ''FCC'' - '''[[Michael K. Powell|Majkl Pauel]]''' (2001-2005), '''[[Kevin Martin (FCC)|Kevin Martin]]''' (2005-)
* ''OMB'' - '''[[Mitch Daniels|Mič Deniels]]''' (2001–2003), '''[[Joshua B. Bolten|Džošua Bolten]]''' (2003—)
* ''Šef osoblja Bele kuće'' - '''[[Andrew Card|Endrju Kard]]'''
* ''Stariji savetnik'' - '''[[Karl Rove|Karl Ruv]]'''
* ''Advokat Bele kuće'' - '''Alberto Gonzales''' (2001-2005), [[Harriet Miers]] (2005-)
* ''Savetnik'' - '''[[Karen Hughes|Keren Hjuz]]'''
* ''Predstavnik za štampu'' - '''[[Ari Fleischer|Ari Flajšer]]''' (2001–2003), '''[[Scott McClellan|Skot Meklelan]]''' (2003—2006), '''[[Tony Snow]]''' (2006 - 2007), '''[[Dana Perino]]''' (2007 - )
 
Među najkritikovanijima su [[John Poindexter|Džon Poindekster]], Džon Negroponte, [[Elliott Abrams|Eliot Abrams]] i [[Otto Reich|Oto Rajh]] zbog svoje uloge u [[Iran-Kontra afera|aferi Iran-Kontra]] i za prikrivanje kršenja ljudskih prava u Srednjoj i Južnoj Americi. Takođe kritike se odnose i na nepotizam, tj. postavljanje rođaka visokih zvaničnika na važne državne funkcije (primer je Majkl Pauel koji je sin Kolina Pauela.
 
== Izvori ==