Geološka kronologija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 67 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q43521 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''Geološka kronologija''' je [[kronologija]] koju koriste [[Geologija|geolozi]] i drugi naučnici kako bi se opisalo vrijeme i odnosi između događaja koji su se dogodili u [[historija|historiji]] [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. Tablica geoloških perioda koja je ovdje opisana je u skladu s datumima i nomenklaturom predložene od strane [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|Međunarodne komisije za stratigrafiju]] i koristi standardne kodove [[Geološka služba SAD|Geološke službe SAD]].
 
Geološki [[dokaz]]i ukazuju kako je Zemlja stara oko 4570 miliona godina. Geološko ili "duboko" vrijeme Zemljine prošlosti je organizirano u različite jedinice prema događajima koji se dogodili u svakom periodu. Različiti opsezi vremena su obično podijeljeni po većim geološkim i [[Paleontologija|paleontološkim]] događajima kao što su [[masovna izumiranja]]. Na primjer, međa između peridoa [[Kreda (period)|krede]] i [[paleogen]]a je definirana u skladu s događajem masovnog izumiranja koji je označio kraj [[dinosaurdinosauri|dinosaura]]a i mnogih morskih vrsta.
 
== Terminologija ==
Najveća definirana vremenska jedinica je [[eon (geologija)|eon]]. Eoni su podijeljeni u ere, koje se pak dijele u [[period]]e, [[epoha|epohe]] i [[Faza|faze]]. U isto vrijeme paleontolozi definiraju sistem [[Faunalne faze|faunalnih stadija]] koje imaju različito trajanje i baziraju se na promjenama u sastavu fosila. U mnogim slučajevima su takve faunalne faze prihvaćene kao dio geološke nomenklature, iako postoji više priznatih faunalnih faza nego geoloških vremenskih jedinica.
 
Geolozi često vole govoriti o gornjim/kasnim, donjim/ranim i srednjim dijelovima nekih perioda ili jedinica - npr. "Gornja [[Jura]]" i "Srednji [[kambrij]]". Zbog toga što se geološke jedinice odvijaju u isto vrijeme, ali u različitim dijelovima mogu izgledati drukčije te sadržavati drukčije fosile, postoje mnogi primjeri kada je jedan te isti period dobio različita imena na različitim lokacijama. Na primjer, u [[SjevernaSeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] se za rani kambrij koristi naziv [[Waucoban]]ska serija koja je razdvojena u zone bazirane na [[trilobit]]ima. Isti vremenski raspon je podijeljen na [[Tomotijan]]sku, [[Atdabanijan]]sku i [[Botomijan]]sku fazu u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] i [[Sibir]]u. Ključno polje rada Međunarodne komisije za stratigrafiju je upravo standadiziranje te često proturječne terminologije te stvaranje univerzalnih naziva koji se mogu koristiti širom svijeta.
 
== Historija kronologije ==
Red 17:
Britanski geolozi su dominirali tim procesom pa se to očituje i u periodima. Periodi zvani kao "kambrij," "ordovicij" i "Silur" su nazvani po drevnim britanskim plemenima (i definirani na osnovu stratigrafskih nizova iz Walesa). "Devon" je nazvan po britanskoj grofoviji [[Devon]], dok je "Karbonifer" jednostavna adaptacija "ugljenih mjera" starog britanskog geološkog termina za istovjetni niz strata. "Permij", iako definiran na osnovu strata iz Rusije, bio je označen i imenovan od strane britanskog geologa [[Roderick Murchison|Rodericka Murchisona]]. Britanski geolozi su također odgovorni za grupiranje perioda u ere i podjelu tercijarnog i kvartarnog perioda u epohe.
 
Kada su [[William Smith (geolog)|William Smith]] i [[Sir Charles Lyell]] prvi otkrili da [[naslage stijena]] predstavljaju različite vremenske perioda, nije postojao način da se otkrije vrijeme koje predstavljaju. [[Kreacionizam|Kreacionist]]i su predložili datume od samo nekoliko tisuća godina, dok su drugi predlagali veća (i čak beskonačna) doba. Oko stotinu godina je starost [[Zemlja (planet)|Zemlje]] i naslaga stijenja predstavlja temu oštrih rasprava sve dok u drugoj polovici 20. vijeka napredak na polju [[Radioaktivno datiranje|radioaktivnog datiranja]] nije dao relativno čvrste okvire za geološka vremena. U prethodnom vijeku i pol, geolozi i paleontolozi su stvarali kronologiju jedino na osnovu različitih strata i fosila.
 
Godine 1977. Globala komisija za stratigrafiju (danas Međunarodna komisija) započela je napore za definiciju globalnih referenci ([[Globalni stratotipska granice i točke|Globalnih stratotipskih granica i točki]]) za geološke periode i faunalne faze. Njen najnoviji rad je opisan u geološkoj kronologiji Gradsteina et al. (ISBN 0521786738) i korišten kao izvor za stranicu za originalnu stranicu na engleskoj Wikipediji.
Red 39:
|-
| style="background:#FFFF62" | [[Pleistocen]]
| Bujanje a potom izumiranje velikog broja krupnih [[sisavci|sisavacasisavac]]a ([[Pleistocenska megafauna]]); Evolucija modernog [[čovjek]]a
| style="background:#FFFF62" | 1.806 ± 0.005 <sup>*</sup>
|-
Red 47:
|-
| style="background:#FFDE00" | [[Miocen]]
| Umjerena klima; [[Orogeneza|Stvaranje planina]] u [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]]; Moderne porodice [[sisavci|sisavacasisavac]]a i [[ptice|ptica]] postaju prepoznatljive. [[Equidae|Konji]] i [[mastodont]]i postaju raznoliki. [[Trava]] postaje sveprisutna. Prvi [[hominoid]]i se pojavljuju. <!-- for reference see the article: "Sahelanthropus tchadensis" -->
| style="background:#FFDE00" | 23.03 ± 0.05 <sup>*</sup>
|-
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#FFB300" | [[Paleogen]]<br><sup>3</sup>
| style="background:#EAC672" | [[Oligocen]]
| Topla klima; Brza [[evolucija]] i diversifikacija faune, pogotovo [[sisavci|sisavacasisavac]]a. Velika evolucija i širenje modernih tipova [[kritosjemenjačeskrivenosemenice|kritosjemenjači]].
| style="background:#EAC672" | 33.9±0.1 <sup>*</sup>
|-
| style="background:#EAAD43" | [[Eocen]]
| Arhajski [[sisavcisisavac|sisavcis]]s (npr. [[kreodont]]i, [[Condylarth]]i, [[Uintatheriidae|Uintatheri]] itd.) napreduju i nastavljaju se razvijati kroz epohu. Pojava nekoliko "modernih" familija sisavaca. Primitivni [[Cetacea|kitovi]] se diversificiraju. Prva trava. Reglacijacizacija [[Antarktika|AntarktikeAntarktik]]e; početak trenutnog ledenog doba.
| style="background:#EAAD43" | 55.8±0.2 <sup>*</sup>
|-
| style="background:#EB9301" | [[Paleocen]]
| Tropska klima. Moderne [[biljka|biljke]]; [[Sisavac|Sisavci]] se nakon izumiranja dinosaura granaju u niz primitivnih razredas. Pojavljuju se prvi veći sisavci (do veličine medvjeda ili manjeg nilskog konja)
| style="background:#EB9301" | 65.5±0.3 <sup>*</sup>
|-
| rowspan="8" style="background:#7FAD51" | [[Mezozoik]]
| rowspan="2" colspan="2" style="background:#7FC31C" | [[Kreda (period)|Kreda]]
| style="background:#DEF197" | [[KasnaGornja kreda|Gornja/kasna]]
| rowspan="2" | [[Skrivenosemenice|Cvjetnjače]] se pojavljuju, zajedno s novim tipovima insekata. Više [[moderne ribe|modernih riba]] se počinje pojavljivati. [[Ammoniti]], [[Belemnoidea|belemniti]], [[rudist]]i, [[Echinoidea|ehinoid]]i i [[Porifera|spužve]] su česte. Mnogi novi tipovi [[dinosaurdinosauri|dinosaura]]a (npr. [[Tyrannosauridae|tirannosauri]], [[Titanosauridae|titanosauri]], [[Hadrosauridaehadrosauridi|hadrosauri]] i [[Ceratopsidae|rogati dinosauri]]) evoluiraju na kopnu, isto kao i [[Eusuchia|moderni krokodili]]; [[mosasaur]]i i moderni morski psi se pojavljuju u miru. Primitivne [[Avesptica|ptice]] postepeno zamjenjuju pterosaure. [[Kljunaši]], [[torbari]] i [[placentni]] sisavci se pojavljuju. Raspad [[GondwanaGondvana|Gondwane]].
| style="background:#DEF197" | 99.6±0.9 <sup>*</sup>
|-
| style="background:#B3DF7F" | [[RanaDonja kreda|Donja/rana]]
| style="background:#B3DF7F" | 145.5 ± 4.0
|-
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#4DB47E" | [[Jura (period)|Jura]]
| style="background:#CCEBC5" | [[KasnaGornja jura|Gornja/kasna]]
| rowspan="3" | Gimnosperme (posebno [[crnogoricačetinarske šume umerenih predela|crnogorice]], [[Bennettitales]] i [[cikada|cikade]]) te [[papratnjače]] su česte. Mnogi tipovi [[dinosaurdinosauri|dinosaura]]a, kao što su [[sauropodsauropodi]]i, [[karnosaur]]i i [[stegosaurstegosaurus|stegosauri]]i. Sisavci su česti ali maleni. Prve [[ptica|ptice]] i [[Squamata|gušteri]]. [[Ihthiosaur]]i and [[pleziosaur]]i su raznoliki. [[Dvokrilne školjke]], [[amoniti]] i [[Belemnoidea|belemniti]] su sveprisutni. [[Echinoidea|Ehinoid]]i su vrlo česti, kao [[krinoid]]i, morske zvijezde, [[Porifera|spužve]], and [[Terebratulida|terebratulid]] and [[Rhynchonellida|rhynchonellid]] [[brahiopod]]i. Raspad [[Pangea|Pangee]] na [[GondwanaGondvana|Gondwanu]] i [[Laurazija|Lauraziju]].
| style="background:#CCEBC5" | 161.2 ± 4.0
|-
Red 80:
| style="background:#7FCA93" | 175.6 ± 2.0 <sup>*</sup>
|-
| style="background:#66C292" | [[RanaDonja jura|Donja/rana]]
| style="background:#66C292" | 199.6 ± 0.6
|-
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#67C3B7" | [[Trijas]]
| style="background:#CCECE1" | [[KasniGornji trijas|Gornji/kasni]]
| rowspan="3" | [[Arhosauri]] su dominantni i raznoliki na kopnu, te uključuju mnoge krupne oblike; [[cinodonti]] postaju manji i više nalik sisavcima. Prvi [[dinosaurdinosauri]]i, [[sisavac|sisavci]], [[pterosauri]] i [[crocodilia|krokodili]]. ''[[Dicrodium]]'' flora je česta na kopnu. Mnoštvo velikih vodenih [[temnospondili|temnospondilskih]] vodozemaca[[Ihthiosaur]]i i [[nothosaur]]i su česti u morima. [[Ceratiti|Ceratitski]] amoniti su prilično česti. [[Sclerractinia|Modenri koralji]] and [[moderne ribe]] se pojavljuju.
| style="background:#CCECE1" | 228.0 ± 2.0
|-
Red 91:
| style="background:#99D7BE" | 245.0 ± 1.5
|-
| style="background:#67B39F" | [[RaniDonji trijas|Donji/rani]]
| style="background:#67B39F" | 251.0 ± 0.4 <sup>*</sup>
|-
| rowspan="22" style="background:#80B5D5" | [[Paleozoik]]
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#67C6DE" | [[Perm (geologija)|Permij]]
| style="background:#B3E3EE" | [[LopingijLoping]]ij
| rowspan="3"| Kopnene mase se sjedinjuju u superkontinent [[Pangea|Pangeu]]. [[Sinapsidi|Sinapsidski]] [[reptil]]i postaju česti ([[pelikosaur]]i i [[terapsid]]i), [[parareptilu]]s i [[temnospondili|temnospondilski]] vodozemci su također česti. Karboniferska flora je zamijenjena gimnospermama u sredini perioda. [[Coleoptera|Bube]] i [[Dipteradvokrilci|muhe]] evoluiraju. Morski život cvjeta na toplim plitkim grebenima. [[Produktidi|Produktidske|]] i [[Spiriferidi|Spiriferidske]] forme brahiopoda, dvokrilne školjke, [[foraminifere]]i amoniti su sveprisutni . Kraj permijsko-karboniferskog ledenog doba. Na kraju perioda se događa [[Permijsko izumiranje]]- 95% života na Zemlji izumire.
| style="background:#B3E3EE" | 260.4 ± 0.7 <sup>*</sup>
|-
| style="background:#99D8D8" | [[Gvadalupij|Guadalupij]]
| style="background:#99D8D8" | 270.6 ± 0.7 <sup>*</sup>
|-
| style="background:#80CEC9" | [[CisuralijCisural]]ij
| style="background:#80CEC9" | 299.0 ± 0.8 <sup>*</sup>
|-
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#689FCA" | [[KarboniferKarbon (period)|Karbon-<br>ifero]]<sup>4</sup> '''/'''<br>[[PensilvanijPennsylvanij|Pensil-<br>vanij]]
| style="background:#689FCA" | [[Kasni pensilvanij|Gornji/kasni]]
| rowspan="3" | Krilati [[insekt]]i se pojavljuju i bruo šire, a neki rastu do velikih deimenzija. [[Tetrapodi|vodozemci]] su česti i raznoliki. Prvi [[reptil]]i, [[ugljen]]e šume ([[Lepidodendron]], [[Sigillaria]], [[kalamiti]], [[Cordaites]], itd.), vrlo visoki sadržaj [[kisikkiseonik|kisika]]a u atmosferi. U morima su česti gonijatiti, brahiopodi, bryozoa, dvokrilne školjke, koralji itd.
| style="background:#689FCA" | 306.5 ± 1.0
|-
Red 118:
|-
 
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#8091AD" | [[KarboniferKarbon (period)|Karbon-<br>ifer]]<sup>4</sup> '''/'''<br>[[Misisipij|Misis-<br>ipij]]
| style="background:#8091AD" | [[Kasni misisipiijmisisipij|Gornji/kasni]]
| rowspan="3" | Veliko primitivno [[drveće]], prvi kopneni [[tetrapodi|kralježnjaci]], plitkovodni i amfibijski [[euripteridi]]; [[rizodonti]] kao dominantni slatkovodni grabežljivci. U morima primitivni [[hrskavičnjače|morski psi]] su česti i vrlo raznoliki, [[ehinodermi]] (posebno [[krinoid]] i [[blastoidi]]) sveprisutni, [[koraljikoral]]ji, [[bryozoa]], i brahiopodi ([[Productida]], [[Spriferida]], itd.) su vrlo često; [[Gonijatiti]] su česti, [[trilobiti]] i [[nautiloidi ]]su u sumraku. [[Glaciatijacija]] u istočnoj [[GondwanaGondvana|Gondwani]].
| style="background:#8091AD" | 326.4 ± 1.6
|-
Red 129:
| style="background:#8091AD" | 359.2 ± 2.5 <sup>*</sup>
|-
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#9999C9" | [[Devon (periodgeologija)|Devon]]
| style="background:#CBBDDC" | [[Kasni devon|Gornji/kasni]]
| rowspan="3"| Pojava prve [[mahovina|mahovine]] i [[equisetum]]a, pojava [[progimnosperme|progimnospermi]] (prvih sjemenjača), prvo drveće ([[Archaeopteris]]). U moru [[strofomenidi]] i [[atripidi]] [[brahiopod]]i, [[Rugosa|rugose]] i [[Tabulata|tabulate]] koralji, te [[krinoidi]]s su sveprisutni. [[Gonijatiti]] i [[ammoniti]]s su česti, a pojavljuju se [[koleoidi]] . Broj trilobita se smanjuje. Sumrak [[Ostrakodermi|ostrakoderma ]]s ; ribe s čeljusti ([[plakodermi]], [[Mesoperke|Sarcopterygii]] i [[koštunjače]] fish, te rani [[morski pas|morski psi]]) su važan dio morske faune. Prvi [[vodozemac|vodozemci]] (ali još uglavnom vodeni). "Stari Crveni kontinet" ([[Euramerika]])
| style="background:#CBBDDC" | 385.3 ± 2.6 <sup>*</sup>
|-
Red 142:
| rowspan="4" colspan="2" style="background:#B172B6" | [[Silur]]
| style="background:#E9C7E2" | [[Pridoli]]
| rowspan="4"| Prve vaskularne kopnene [[biljka|biljke]], [[stonoge]] i [[artropleuridi]], prve [[riba|ribe]] s čeljusti, kao i mnoge [[ostrakodermi|oklopljene]] [[agnathabesčeljusnjače|bez čeljusti]]. [[Eurypterid|morski škorpioni]] dosežu znatne veličine. [[Tabulata|tabulate]] and [[Rugosa]] koralji, [[brahiopod]]i ([[Pentamerida]], [[Rhynchonellida]], etc) i [[krinoidi]]s su posvuda; [[trilobiti]] i [[mekušci]] se granaju. [[Graptoliti]] nisu tako raznovrsni.
| style="background:#E9C7E2" | 418.7 ± 2.7 <sup>*</sup>
|-
Red 155:
|-
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#F981A6" | [[Ordovicij]]
| style="background:#FBB4BD" | [[KasniGornji ordovicij|Gornji/kasni]]
| rowspan="3" | [[Beskralješnaci]] su vrlo razgranati i uključuju mnogo novih tipova. Rani koralji, [[brachiopodi]] ([[Orthida]], [[Strophomenida]], itd), [[dvokrilne školjke]], [[nautiloidi]], [[trilobiti]], [[ostrakodi]], [[bryozoa]], mnogi tipovi [[bodljokošcibodljikaši|bodljokošaca]] ([[Cystoidea|cystoids]], [[morska zvijezda|morske zvijezde]] itd.), razgranati [[graptoliti]] i ostali razredi su učestali. [[Konodont]]i su bili primitivni planktonski kralješnjaci koji se pojavljuju na početku ordovicija. Ledeno doba na kraju perioda. Prve i vrlo primitivne kopnene [[biljka|biljke]].
| style="background:#FBB4BD" | 460.9 ± 1.6 <sup>*</sup>
|-
Red 162:
| style="background:#FA9AB1" | 471.8 ± 1.6
|-
| style="background:#E67DA4" | [[RaniDonji ordovicij|Donji/rani]]
| style="background:#E67DA4" | 488.3 ± 1.7 <sup>*</sup>
|-
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#FB805F" | [[Kambrij]]
| style="background:#FDCDB8" | [[Furongij]]
| rowspan="3" | Velika diversifikacija života u [[Kambrijska eksplozija|Kambrijskoj eksploziji]]; više od polovice modernih životinja [[Phylum (biologija)|phyla]] se pojavljuju, zajedno s velikim brojem izumrlih i problematičnih formi. [[Arheocijati]] cvatu u ranom kambriju. [[Trilobiti]], [[Priapulidi]], [[Porifera|spužve]], neartikulirani [[brahiopod]]i i mnoge druge poznate vrste. Pojava prvih [[svitkovci|svitkovaca]]. [[Anomalocaridi]] su glavni grabežljivci. Edikarijanske životinje su rijetke, zatim izumiru.
| style="background:#FDCDB8" | 501.0 ± 2.0 <sup>*</sup>
|-
Red 173:
| style="background:#E8AE97" | 513.0 ± 2.0
|-
| style="background:#E77C72" | [[RaniDonji kambrij|Donji/rani]]
| style="background:#E77C72" | 542.0 ± 1.0 <sup>*</sup>
|-
Red 179:
| rowspan="3" style="background:#CAA595" | [[Neoproterozoik|Neo-<br>proterozoik]]
| colspan="2" style="background:#EAD8BC" | [[Ediakaran]]
| colspan="2" | Prve [[metazoaživotinje|višestanične životinje]]. Edicarianska fauna ([[vendobionta]]) cvjeta širom svijeta. Jednostavni [[fosilizirani tragovi]] od crvolikih životinja. Prve [[Porifera|spužve]].
| style="background:#EAD8BC" | 630 +5/-30 <sup>*</sup>
|-
| colspan="2" style="background:#DCABAA" | [[Kriogenij]]
| colspan="2" | Mogući period [[Snježna grudvagruda Zemlja|Snježne grudve Zemlje]], [[Rodinija]] se počinje lomiti
| style="background:#DCABAA" | 850 <sup>6</sup>
|-
Red 209:
|-
| colspan="2" style="background:#B3B25E" | [[Orosirij]]
| colspan="2" | U [[Atmosfera|atmosferu]] ulazi [[kiseonik|kisik]]. [[Vredefort krater|Vredefortski]] and [[Sudbury Bazen|Sudburyjski]] asteroidni udari. Mnogo [[orogeneza|orogeneze]].
| style="background:#B3B25E" | 2050 <sup>6</sup>
|-
| colspan="2" style="background:#B3B25E" | [[Rijacij|Rhyacij]]
| colspan="2" | [[Bushveld|Bushveldska formacija]] formirana. [[Huronij|Huronijska]] glacijacija.
| style="background:#B3B25E" | 2300 <sup>6</sup>
Red 221:
|-
| rowspan="4" style="background:#99ADAC" | [[Arhej]]<br><sup>5</sup>
| style="background:#CBCDC8" | [[Neoarhaik|Neoarhej]]
| colspan="4" | Stabilizacija većine modernih [[kraton]]a, moguće izvrtanje [[Pokrivač (geologija )|pokrivača]]
|style="background:#CBCDC8" | 2800 <sup>6</sup>
|-
| style="background:#B2B5AF" | [[Mezoarhaik|Mezoarhej]]
| colspan="4" | Prvi [[stromatoliti]]
| style="background:#B2B5AF" | 3200 <sup>6</sup>
|-
| style="background:#999791" | [[Paleoarhaik|Paleoarhej]]
| colspan="4" | Prve poznate [[bakterija|bakterije]] [[fototrofi|proizvođači kisika]]
| style="background:#999791" | 3600 <sup>6</sup>
|-
| style="background:#809090" | [[Eoarhaik|Eoarhej]]
| colspan="4" | [[ProkariotiProkariote|Jednostavni jednostanični život]]
| style="background:#809090" | 3800
|-
| style="background:#809090" rowspan="4" | [[Had (periodeon)|Had]]<br><sup>5,7</sup>
| style="background:#809090" | [[Donji imbrij]]
| colspan="4" | &nbsp;
Red 250:
| style="background:#809090" | c.4150
|-
| style="background:#809090" | [[Kriptička era|Kriptik]]<sup>8</sup>
| colspan="4" | 4400 MYA - Najstariji poznati minerali; 4570 MYA - Stvaranje [[Zemlja (planet)|Zemlje]]
| style="background:#809090" | c.4570
|}
Red 259:
# Datumi su neznatno nejasni uz uobičajene varijacije u nekoliko postotaka između različitih izvora. To je uglavnom zbog nesigurnosti [[Radiometrijsko datiranje|radiometrijskog datiranja]] i problema koji uzrokuje rijetkost pronalaženja nalaza pogodnih za radiometrijsko datiranje na mjestima gdje bi bili najkorisniji. Datumi i pogreške su u skladu s kronologijom [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|Međunarodne komisije za stratigrafiju]] uz 2004. Datumi označeni zvjezdicom označavaju [[GSSA|Globalne stratotipske granice i točke međe]] i o njima postoji međunarodni konsenzus.
# Kroz historiju se [[kenozoik]] dijelio na [[kvartar]]nu i [[tercijar]]nu pod-eru, isto kao i na periode [[neogen]] i [[paleogen]]. Međutim, Međunarodna komisija za stratigrafiju je nedavno odlučila da prestane prihvaćati izraze kvartar i tercijar kao dio službene nomenklature.
# U Sjevernoj Americi Karbonifer je podijeljen na periodi [[Misisipij]] i [[Pennsylvanij|Pensilvanij]].
# [[Proterozoik]], [[arhej]] i [[Hadhad (periodeon)|had]] se ponekad zajedno nazivaju kao [[PrakambrijPrekambrij|Predkambrijsko vrijeme]] a nekad jednostavno kao [[Prekambrij|Kriptozoik]].
# Definirano kao apsolutno doba ([[Globalno standardno stratigrafsko doba]]).
# Iako se često koristi, [[Had (periodeon)|Had]] nije formalni eon i o donjoj granici za eoarhej još nije postignut dogovor. Had se također ponekad naziva [[Priscoan]].
# Ova četiri naziva su uzeta iz geologije Mjeseca. Njihova upotreba za geologiju Zemlje je neslužbena.
# Početak epohe [[Holocen]]a je ovdje naveden prije 11.430 years ± 130 godina. Za dalju diskusiju vezanu uz datiranje epohe v. [[Holocen]].