Gasna komora – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 32 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q205348 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''Gasna komora''' je sprava za izvršenje [[смртнаsmrtna казнаkazna|smrtne kazne]] koja se sastoji iz zatvorene odaje u koju se uvodi otrovan, zagušljivi [[gas]]. Najčešće se upotrebljava [[cijanovodonik]], ali i [[ugljen-dioksid|ugljen dioksid]] i [[ugljen monoksid]]. Gasna komora se kao sredstvo izvršenja smrtne kazne koristi u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] od 1920. godine. Tokom [[Holokaust]]a velike gasne komore su kontruisali [[nacionalsocijalizam|nacisti]] kao deo genocidskog programa. Takođe je poznato da se gasna komora koristila i u [[SevernaDemokratska Narodna Republika Koreja|Severnoj Koreji]].
Gasna komora u [[Meksiko|Meksiku]], korištena je samo jednom 1961. godine.
 
== Istorija ==
 
Gasne komore koje su korištene u [[Treći Rajhrajh|Trećem Rajhu]] za tzv. “javni program eutanazije”, što je podrazumevalo pogubljivanje fizički i mentalno onesposobljene ljude, Jevreje, Rome, homoseksualce, politički nepoželjnei intelektualce između 1930. i 1940. godine . U to vreme gasne komore su se nalazile [[koncentracioni logorilogor|koncentracionim logorima]] i konstruisane su tako da mogu da prime oko 2500 ljudi. Za pogubljenje koristio se [[ugljen monoksid]] koji su crpli iz izduvnih gasova automobila, kamiona i ratnih tenkova. Ranih 1940-ih nemački naučnik je konstruisao gasnu komoru koja je koristila [[hidrogen cijanid]] (cijanovodonik) i testirao je na 250-oro romske dece iz [[Brno|Brna]] u koncentracionom logoru u [[Buhenvald]]u. 3. septembra 1941. godine 600 sovjetskih zarobljenika je pogubljeno u gasnoj komori u [[AušvicAuschwitz (koncentracioni logor)|Aušvicu]]u, to je bio prvi eksperiment sa gasnom komorom u Aušvicu. Gasne komore iz Trećeg Rajha su uništene pod naletom ruskih trupa, izuzev komore u [[Dahau]] (nem. Dachau), [[Zahenhausen]]u (nem. Sachsenhausen) i [[Majdan (logor)|Majdanu]] (nem. Majdanek). Gasna komora u Aušvicu je rekonstruisana nakon rata kao ratni spomenik, ali bez vrata i zida koji je odvajao komoru od perionice. Vrata koja su dodata na komoru kada je ona postala sklonište od pljačkaških napada ostala su netaknuta.
 
U svojoj knjizi “Napolenov zločin” ({{јез-фр|Le Crime de Napoléon}}), francuski istoričar Klod Rib ({{јез-фр|Claude Ribbe}}) tvrdi da je [[Napoleon]] koristio otrovni gas da usmrti pobunjene robove na ostrvima [[Haiti]] i [[Gvadalupe]]. Na osnovu svedočenja francuskih oficira, on je navodno koristio zatvorene odaje, uključujući i usidrene brodove, kao gasne komore koje su funkcionisale pomoću [[sumpor dioksid]]a (verovatno nastalog gorenjem [[sumpor]]a). Tvrdi se da je tu pogubljeno više od 100.000 robova, ali ove tvrdnje nisu dokazane.
Red 10:
== Način upotrebe u SAD==
 
Kada je u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] uvedeno izvršenje smrtne kazne putem gasne komore, uveden je i protokol koji se mora poštovati. Prvo, izvršilac smrtne kazne je dužan da stavi određenu količinu pilula [[kalijum cijanid]]a u pregradu koja se nalazi ispod stolice u odaju. Tada osuđenika uvode u odaju, postavljaju ga u stolicu, vežu ga i hermetički zatvaraju komoru. Zatim izvršilac sipa količinu koncentrovane [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]] (H2SO4) kroz cev koja vodi do pregrade u kojoj se nalaze pilule [[kalijum cijanid]]a. Nakon toga stražari smaknu zavese da bi svedoci mogli da posmatraju ono što se dešava unutar komore. Upravnik zatvora tada pita osuđenika da li želi da da [[poslednja izjava|poslednju izjavu]]. Pošto je ovo završeno, izvršilac povlači ručicu koja pilule iz pregrade ubacuje u sumpornu kiselinu na taj način izazivajući hemijsku reakciju koja stvara gas [[cijanovodonik]] (HCN):
 
2[[Калијум цијанид|KCN]]<sub>(s)</sub> + [[Сумпорна киселина|H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>]]<sub>(aq)</sub> → 2[[Цијановодоник|HCN]]<sub>(g)</sub> + [[Калијум-сулфат|K<sub>2</sub>SO<sub>4]]</sub><sub>(aq)</sub>
Red 17:
Nakon pogubljenja, komora se čisti od gasa sprecijalnim četkama, a pre otvaranja se neutralizuje suvim [[amonijak]]om. Čuvari koji nose maske sa kiseonikom vade mrtvo telo iz komore. Naposletku doktor pregleda telo i utvrđuje vreme smrti.
 
Jedan od najvećih problema sa gasnom komorom je opasnost od trovanja čak i nakon čišćenja. Suvi [[amonijak]], kao i kiselina koju očisti su jako otrovne supstance. Razmatra se pogubljivanje [[azotdušik|azotom]]om ili vazduhom prečišćenim od [[kiseonik]]a, što može dovesti do gušenja azotom ali ovaj način do danas nije upotrebljavan.
 
{{DEFAULTSORT:Gasna Komora}}