Gangs of New York – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 33 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q154581 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 17:
| trajanje = 166 min.
| država = {{SADk}}
| jezik = [[engleski jezik|engleski]]
| budžet = $97,000,000
| žanr =
Red 26:
}}
 
'''''Bande New Yorka''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Gangs of New York'') je povijesna drama [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]] iz [[2002|2002.]] s [[Leonardo DiCaprio|Leonardom DiCapriom]], [[Daniel Day-Lewis]]om i [[Cameron Diaz]] u glavnim ulogama. Radnja filma smještena je u sredinu devetnaestog stoljeća u zloglasni dio [[New York]]a zvan Five Points.
 
Film govori o sukobu "starosjedilačkih" kriminalaca poznatih kao Know-Nothings i bandi imigranata ujedinjenih s pokretom Tammany Hall. Amsterdam Vallon (DiCaprio) je mladi Amerikanac [[Irska|irskih]] korijena koji stječe povjerenje Williama "Billa Mesara" Cuttinga (Day-Lewis), vođe starosjedilačkih bandi. Lik Cuttinga temeljen je na Billu "Mesaru" Pooleu, stvarnom lideru bande Bowery Boys, koji je pokopan na groblju Green-Wood u [[Brooklyn]]u, New York.
 
Radnja počinje u [[1846|1846.]], ali većinom je smještena u rane šezdesete godine [[19. stoljećevijek|19. stoljeća]], kad su dva glavna izvora sukoba u New Yorku bili veliki irski doseljenički val i vladin progon u vezi [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. Priča prati Amsterdamovu i Cuttingovu karijeru, koji od kriminalnih šefova postaju politički lideri tijekom vladavine [[William M. Tweed|Bossa Tweeda]], a kulminira njihovim sukobom koji se podudara s njujorškim ustancima [[1863|1863.]]
 
== Radnja ==
Film počinje u [[1846|1846.]] na Donjem Manhattanu, točnije u okrugu "Five Points" (koji se danas zove Two Bridges). Rat raznih okruga bjesni godinama između bandi "Domorodaca", anglosaksonsih protestantskih bijelaca rođenih u Sjedinjenim Državama i katoličkih irskih imigranata.
 
Starosjedioce predvodi William "Bill Mesar" Cutting, anglo-saksonski bijelac i [[protestantizam|protestant]], koji otvoreno mrzi imigrante. Vođa irskih imigranata, zvanih "Mrtvi zečevi", je Svećenik Vallon, irski [[katolicizamkatoličanstvo|katolik]], koji ima mladog sina, Amsterdama; njegovi pomoćnici su "Happy Jack" Mulraney, Charles McGloin, Hell-Cat Maggie i plaćenik Walter "Redovnik" McGinn. Cutting i Vallon konačno se međusobno suprotstavljaju u krvavom sukobu na Rajskom trgu. Bitka završava kad Bill ubija Svećenika Vallona pred Amsterdamovim očima. Cutting objavljuje da Mrtvi zečevi više ne postoje te da će Vallonovo tijelo biti pokopano, a ne raskomadano. Amsterdam, uzevši [[nož]] kojim mu je ubijen otac, pobjegne i zakopa ga. Ubrzo ga uhvate i pošalju u sirotište Hellgate.
 
Priča se nastavlja šesnaest godina poslije kad Amsterdam, sada muškarac, napušta Hellgate. Iako su ga upravitelji sirotišta nagovarali da zaboravi osvetu za oca, on simbolično odbija takvu pomisao bacivši [[Biblija|Bibliju]] u rijeku. Vraća se u Five Points i gotovo odmah počinje planirati osvetu protiv Billa. Ponovno se nalazi sa svojim starim prijateljem, Johnnyjem, koji ga upoznaje s Billom Mesarom. Johnnyjeva mala grupa radi za Billa džeparenjem, a Amsterdam ubrzo postaje Billova desna ruka.
Red 66:
Iako je bio hvaljen zbog kostima i ugođaja New Yorka iz sredine devetnaestog stoljeća (svi setovi sagrađeni su u Cinecitta studijima u [[Rim]]u), film je bio kritiziran zbog pretjerivanja u prikazima bitki i gradskih prosvjeda, te zbog povijesnih neutemeljenosti. Iako je lik Billa "Mesara" Cuttinga temeljen na stvarnom vođi bande Billu Pooleu (Poole nije došao iz Five Pointsa, a ubijen je prije Draft Riotsa), postoje i druge povijesne netočnosti.
 
Film implicira da su [[Kinezi]] imali svoju zajednicu i četvrt, ali je činjenica da je samo 25 Kineza živjelo u New Yorku u to vrijeme. Drugi imigranti koji u filmu nisu zastupljeni su Irci podrijetlom iz Škotske, [[Škotska|Škoti]], [[Wales|Velšani]], [[Italija|Talijani]], [[Poljska|Poljaci]], [[Engleska|Englezi]], [[NjemačkaNemačka|Nijemci]] i [[ŽidovJevreji|Židovi]]i. Osim toga, film je bio kritiziran i zbog [[rasizam|rasističke]] prirode prosvjeda, i bandi općenito. Iako se u Amsterdamovoj bandi nalazi mladi crnac, Jimmy Spoils, dio scenarija u kojem Amsterdam zamoli Jimmyja da im se ne pridružuje u borbi jer je crnac pa se banda neće o njemu brinuti, je izbačen. (U konačnoj verziji filma Jimmy je prikazan kao jedna od žrtvi nereda, ali nikad nije objašnjeno zašto se on ne nalazi s ostatkom bande na Rajskom trgu).
 
U filmu je prikazana velika bitka bandi 1846. godine (koja se u stvarnosti možda nije ni dogodila), dok se veliki neredi i bitka u Five Pointsu s Mrtvim zečevima, 4. srpnja [[1857|1857.]], u povijesti i ne spominju.
 
U filmu, muzej koji vodi Phineas T. Barnum je spaljen u neredima. Iako je ovaj muzej zapravo preživio nerede, dvije godine poslije, 13. srpnja [[1865|1865.]], Barnumov američki muzej je uništen u požaru; Barnum je opet pokrenuo muzej u drugom dijelu grada, ali je i taj uništila vatra u ožujku [[1868|1868.]]
 
Kip poglavice Lenapea (poslije [[Delaware]]), Tamanenda, koji krasi Tammany Hall, nalazio se ispred zgrade, iako je na filmu prikazan u predvorju.
Red 82:
 
== Nagrade ==
''Bande New Yorka'' osvojio je [[Zlatni globus]] za režiju i najbolju originalnu pjesmu, "The Hands That Built America" grupe [[U2]]. Daniel Day-Lewis dobio je nagradu Udruženja filmskih glumaca za glavnu ulogu. Film je nominiran za 10 [[Oscar]]a, uključujući one za najbolji film i režiju. Međutim, film je zasjenio mjuzikl ''[[Chicago (2002 film)|Chicago]]'', koji je uzeo pet nagrada u kategorijama u kojima je bio nominiran i ''Bande New Yorka'', a film je ostao bez ijedne nagrade.
 
== Glumci ==