Gajzerik – razlika između verzija

| predecessor = [[Gunderih|Gunderik]]

| successor = [[Hunerih|Hunerik]]

'''Gajzerik''' ([[389]]. - [[25. 1.|25.1.]] [[477]].) je bio kralj [[Vandali|Vandala]] i [[Alani|Alana]] između [[428]]. godine do svoje smrti [[477]]. godine. Povjesničari ga smatraju jednim od najvažnijih ili najvažnijom osobom u rušenju [[Zapadno Rimsko Carstvocarstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]

Gajzerik je bio vanbračno dijete vandalskog kralja [[Godigisel]]a. Smatra se da je rođen na područja [[Balaton|Balatonskog jezera]] oko [[389]]. godine. Otac mu je poginuo [[406]]. godine, a vlast u državi je preuzeo Gajzerikov brat [[Gunderih|Gunderik]] koji je gotovo zajedno s drugim barbarima probio rimsku granicu na rijeci [[Rajna|Rajni]] [[31. 12.|31.12.]] [[406]]. godine. Tijekom bratove vladavine on je njegov zamjenik, a ujedno i nasljednik pošto se kod Vandala ovog razdoblja nasljeđuje putem starosti unutar obitelji, a ne s oca na sina.

Gunderik je preminuo [[428]]. godine, a zavisno od izvora Gajzerik je odmah počeo graditi brodove za odlazak u [[Rimska Afrika|Afriku]] ili ih je bio gradio još tijekom bratova života. Nakon početnih uspjeha protiv Rima Vandali i Alani se u trećem desetljeću petog stoljeća na [[Pirinejski poluotok|Pirinejskom poluotoku]] nalaze pod žestokim napadima rimske vojske i [[VizigotiZapadni Goti|Vizigota]] (koji se bore za Rim) tako da Gajzerik donosi odluku o invaziji rimske Afrike.

80 000 Vandala i Alana (uključujući žene, starce i djecu) koji su [[429|429.]] godine prešli [[Gibraltar]] lako pobjeđuju rimsku vojsku na području današnjeg [[Maroko|Maroka]] i [[Alžir]]a. Jedino je grad [[Hipon|Hippo Regius]] pružio ozbiljniji otpor, ali ubrzo nakon njegovog pada poslije 14 mjeseci opsade [[Valentinijan III.]] će priznati osvajaču titulu kralja za područje koje je osvojio i sklopiti mir. To nije bilo dovoljno ambicioznom Gajzeriku koji je htio osvojiti [[Kartaga|Kartagu]] i čekao priliku, koja mu se pružila [[439]]. godine kada na prepad postiže svoj cilj.

Gajzerik poštuje tako sklopljen mirovni sporazum sve do 455. godine i ubojstva Valentinijana III., kada njegova udovica koja je bila prisiljena oženiti novog cara šalje zahtjev za pomoć [[Vandali]]ma. [[31. 5.|31.5.]] [[455]]. Gajzerik se s vojskom iskrcava kod grada Rima i uskoro ga bez ikakvog otpora zauzima. Tijekom sljedećih 14 dana Vandali pljačkaju Rim, a po događajima tijekom tih dana će biti stvoren pojam [[vandalizam]]. Pored ostalog pri povratku u Kartagu Vandali sa sobom uzimaju kao taoce najbogatije građane (među njima caricu i njene kćerke) kako bi za njihovu slobodu dobili otkupninu.

Eudokija kćer Valentijana III. kao što je bilo dogovoreno ranijim mirovnim sporazumom se u Kartagi udala za Gajzerikovog sina [[HunerikHunerih|Hunerika]]a i rodila budućeg kralja Vandala i Alana [[HilderikHilderih|Hilderika]]a. Nakon tog rođenja ona je puštena da otiđe u posjet [[Jeruzalem]]u otkud se nikad neće vratiti. Druga kćer Valentinijana III. Placida koja je udana za senatora [[Olibrije|Olibrija]] (budućeg cara) je bila puštena zajedno s svojom majkom 461. ili 462. godine nakon što je [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Istočno Rimsko Carstvo]] platilo veliku otkupninu.

Najveća prijetnja za Gajzerikovo kraljevstvo dogodila se 468. godine kada je Istočno Rimsko Carstvo skupilo 1100 brodova i 100 000 vojnika za invaziju [[Kartaga|Kartage]]. Nakon što se flota pojavila pred njegovim glavnim gradom Gajzerik je navodno prihvatio [[ultimatum]] i kapitularao samo je zatražio par dana da obavijesti Vandale o kapitulaciji što je bizantski zapovjednik [[Bazilisk, bizantski carVasilisk|Bazilsk]] prihvatio. Pod zaštitom noći dok su bizantski vojnici bili opušteni na svojim brodovima uvjereni u kraj rata Gajzerik kod rta Bon napada s 500 brodova i pobjeđuje. Pokušavajući iskoristiti pobjedu Vandali su počeli napad na [[Peloponez]], ali su tamo bili odbijeni što dovodi do pat situacije.

Propast rimske flote 468. godine je dovela [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Istočno Rimsko Carstvo]] praktički do bankrota tako da ono nije imalo snage za novu invaziju, a s druge strane Vandali su bili preslabi za napad na svog protivnika što će dovesti do mirovnog sporazuma sklopljenog 474. godine.

Prije svoje smrti u 88. godini [[25. 1.|25.1.]] [[477]]. Gajzerik će doživjeti svrgavanje zadnjeg rimskog cara koji vlada u Italiji. Njegov unuk Hilderik će postati posljednji vladar iz Teodozijeve dinastije, ali on neće vladati Rimom kao [[TeodozijeTeodosije I. Veliki|Teodozije I.]] nego vandalskim kraljevstvom

pre=[[Gunderih|Gunderik]]|