Franjo Ferdinand – razlika između verzija

| Vladavina =[[1875]] - [[28. 6.|28. juni]] [[1914]]

| Nasljednik =[[Karlo I. Austrijski|Karlo]]

| Dinastija =[[Habsburg|Habsburg-Lotaringija]]

| Datum rođenja =[[18. 12.|18. decembar]] [[1863]]

| Datum smrti =[[28. 6.|28. juni]] [[1914]]

'''Franz Ferdinand Karl Ludwig von Austria-Este''', poznatiji kao '''Franz Ferdinand''' ([[18. 12.|18.12.]] [[1863]]. - [[28. 6.|28.6.]] [1914].) je austrijski nadvojvoda koji je godine [[1896]]. postao [[Austro-Ugarska|austro-ugarskim]] prijestonasljednikom. Njegova ljubavna veza s groficom [[Sofija Chotek|Sophie von Chotek]] je izazvala javni skandal i natjerala ga da sklopi tzv. [[morganatski brak]] temeljem kojeg su djeca iz tog braka izgubila nasljedno pravo. Zbog skandala je Franz Ferdinand bio izopćen od redova austro-ugarske vlade i establishmenta te mu je jedino utočište pružala vojska, zbog čega mu se često pripisuje militarizam. Godine 1914. otišao je na manevre u istočnu Bosnu tokom kojih je ubijen od strane [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u Sarajevu. Taj je [[Sarajevski atentat|atentat]] poslužio kao povod za izbijanje [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]].

Nadvojvoda Franjo Ferdinand od Austrije je bio najstarije dijete nadvojvode [[Karlo Ludovik Austrijski|Karla Ludovika]], mlađeg brata austrijskog cara [[Franjo Josip I Austrijski.|Franje Josipa]] i meksičkog cara [[Maksimilijan, car Meksika|Maksimilijana]]. Majka Franje Ferdinanda bila je druga od tri supruge njegovog oca, princeza [[Marija Anuncijata od Dvije Sicilije]]. Njegova majka, s kojom nije živio od ranog djetinjstva zbog zarazne i smrtonosne bolesti, umrla je od [[tuberkuloze]] kada je imao osam godina, a otac mu se ponovo oženio dvije godine kasnije. <ref name=Remak> Joachim Remak, ''Sarajevo: the story of a political murder'', Criterion Books, 1959</ref> Kada je imao dvanaest godina, umre je vojvoda [[Franjo V Modenski]], njegov rođak, koji ga je proglasio svojim nasljendikom. Franjo Ferdinand je njegovom smrću postao nadvojvoda Austrije-Este i naslijedio veliko bogatstvo. <ref name=Wade> Herbert Treadwell Wade, ''The New International Encyclopaedia'', Dodd, Mead and company, 1922</ref>

Franjo Ferdinand je svojim političkim stavovima i privatnim životom ubrzo na sebe navukao bijes i mržnju dvorskih krugova i političara. Smatrao je da se [[monarhija]] mora reorganizirati da bi opstala, a prvi korak u tome bio bi stvaranje treće federalne jedinice koja bi obuhvaćala [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]]. Ta je ideja protiv njega okrenula mađarske političare, koji su svim snagama branili svoju politiku Velike [[Ugarska|Ugarske]] i mađarizacije slavenskih naroda. Političari iz austrijskog dijela monarhije zamjerali su mu žestok prokatolički stav i pokroviteljstvo nad raznim vjerskim organizacijama. Franjo Ferdinand je bio za jaku saradnju sa [[NjemačkaNemačka|Njemačkom]], [[Rusija|Rusijom]] i mirnu politiku prema [[Balkan]]u.

Političku i [[ustav]]nu krizu uzrokovalo je nadvojvodino vjenčanje s češkom groficom [[Sofija Chotek|Sofijom Chotek]] [[1900]]. godine, koje je uslijedilo nakon dvije godine tajne veze. Javnost, uključujući samog cara Franju Josipa i carsku porodicu, smatrala je da obična grofica nije dostojan izbor za buduću caricu. U takvom razmišljanju vjerojatno je određenu ulogu igralo i njeno slavensko porijeklo. Pored toga, sam pravilnik dinastije Habsburg nalagao je da Habsburgovci ne smiju sklopiti brak s osobom koja ne pripada vladarskoj ili bivšoj vladarskoj dinastiji. Odlučeno je da će brak biti [[morganatski brak|morganatski]], što je značilo da Franjo Ferdinand ostaje prvi u nasljednom nizu, ali da njegova žena i djeca neće imati nikakve carske ili kraljevske titule, te da djeca neće imati pravo nasljeđivanja i neće se smatrati dijelom [[dinastija Habsburghabsburg|dinastije Habsburg]]. Sofiji je kasnije, kako bi se na neki način podigao njen status, data titula kneginje Hohenberga, a kasnije titula vojvotkinje Hohenberga. Određeno je da Franju Ferdinanda kao cara treba naslijediti [[Karlokarlo I. Austrijski|nadvojvoda Karlo]], sin njegovog brata, ukoliko Franjo Ferdinand iz pogodnog braka ne dobije sina. Brak su odobrili [[papa Lav XIII]], [[Nikolaj II, car Rusije]], i [[Vilim II, car Njemačke]]. <ref name=Massey> Luigi Albertini, Isabella Mellis Massey; ''The Origins of the War of 1914: The crisis of July 1914. From the Sarajevo outrage to the Austro-Hungarian general mobilization'', Oxford University Press, 1957 </ref>

Dana [[28. juni6.|28. juna]] [[1914]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] se održavala vojna vježba, koju je Franjo Ferdinand želio da posjeti. Iako mu je dato na znanje da u Sarajevu može doći do pobune, on je sa svojom suprugom ipak posjetio [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prilikom obilaska [[Sarajevo|Sarajeva]] na njega je [[Nedeljko Čabrinović]] izveo neuspješan [[atentat]] bombom. Prijestolonasljednik je odlučio nastaviti vožnju u otvorenom automobilu po gradu, da bi ga samo 20 minuta kasnije iz pištolja ubio atentator [[Gavrilo Princip]], član tajne organizacije "Mlada Bosna". Tom prilikom je ubijena i Ferdinandova supruga Sofija, a bosanski namjesnik General Potiorek je ranjen.