Forli – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 60 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q13367 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 34:
| dužina-oznaka =E
 
| lokacija_ime =[[PopisSpisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Italija}}
| lokacija1_ime = Regija
Red 85:
[[datoteka:Corso Mazzini Forlì.JPG|thumb|left|240px|Centar Forlija Corso Mazzini]]
== Geografske karakteristike ==
Forlì leži na 34 metara nadmorske visine, na jugoistočnom obodu [[Dolina Poa|Padske nizine]], na desnoj obali rijeke [[Montone (rijeka)|Montone]]. Svega 12 km južnije uzdižu se prvi obronci [[Apenini|Apenina]] (''Castrocaro Terme''), a 28 km jugoistočno [[Jadransko more]] (''Cervia''), tako da ima [[Sredozemnamediteranska klima|mediteransku klimu]].
 
Forlì je udaljen od [[Rim]]a 350 km, a od regionalnog središta [[Bologna|Bolonje]] 70 km u pravcu jugoistoka, do [[Rimini]]ja ima 50.7 km, a do [[Ravenna|Ravenne]] 30 km.
Red 94:
 
Za [[Etrurci|Etrušćana]] to je bio kraj poznat kao "Ficline" (Figline), zemlja [[Grnčarija|grnčara]], [[keramika]] iz tog vremena zadržala je slavu sve do [[16. vijek]]a.
Današnji Forli kao '''Forum Livii''', osnovali su [[Antički Rim|Rimljani]] nakon što su pokorili posljednja [[Gali|galska]] plemena u tom kraju. Još i danas se vode polemike među historičarima kad je stvarno osnovan Forli, po jednima to je bilo negdje oko [[188. pne.]] za vrijeme [[konzul]]a [[Gaj Livije Salinator|Gaja Livija Salinatora]], dok je po drugima to bilo ipak kasnije za vrijeme [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]].<ref name="his">[http://www.eng.unibo.it/PortaleEn/Students/User+guide+to+Campus+Branches/User+Guide+to+Forli/historical_background.htm Forlì and its historical background (pristupljeno 31. 03. 2011. 2010]</ref> U svakom slučaju grad se razvio nakon što je izgrađena slavna [[Via Aemilia|Via Emilia]].
 
Za vrijeme rimskog građanskog rata između [[Gaj Marije|Gaja Marija]] i [[Kornelije Sula|Sule]] [[88. pne.]], - ''Forum Livii'' je razoren, obnovio ga je [[pretor]] Livius Clodius.<ref name="nev">[http://www.newadvent.org/cathen/06137a.htm Forlì, New Advent (pristupljeno 26. februara 2010.]</ref>
 
===Forli za srednjeg vijeka===
Nakon propasti [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]], Forli je bio dio [[Odoakar|odoakarovog]] kraljevstva a kasnije [[Ostrogoti|ostrogotskog]] kraljevstva. Od [[6. vijek]]a do [[751]] godine, Forlì je bio dio [[bizantbizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantskog]]skog [[Ravenski egzarhat|Ravenskog egzarhata]]. U to vrijeme grad je višekratno padao u ruke [[Langobardi|Langobarda]] - [[665]]., [[728]]. i [[742]]. Na kraju je postao dio [[Papinska Država|Papinske Države]] - [[757]], kao dio [[Donacija|donacije]] [[Pipin Mali|Pipina Malog]].<ref name="nev" />
Od [[9. vijek]]a Forlijom vladaju lokalni [[biskupepiskopos|biskupi]]i, tako da se vremenom razvio u slobodnu gradsku komunu - tipičnu za Italiju toga vremena. ''Komuna Forli'' postala je republika [[889]]. kad su gradom vladali [[Gvelfi i Gibelini|gibelini]]. Forli se [[1241]] priklonio [[car]]u [[Fridrik II., car Svetog rimskog carstva|Svetog rimskog carstva Fridrik II]] u borbi protiv [[Papa|pape]] [[Grgur IX.|Grgura IX]].<ref name="his"/>Oni su mu pomogli da zauzne susjednu rivalsku [[Faenza|Faenzu]], za zahvalu dobili su pravo da stave na gradski grb [[Hohenstaufen|hohenstaufenofskog]] carskog orla.<ref name="his" />
 
Nakon pada Hohenstaufena [[1257]]., vlast u Forliju preuzeo je bivši carski namjesnik ''Guido da Montefeltro'', koji je u Forlì, primio sve gibelinske izbjeglice, jer je ostao posljednje gibelinsko uporište u Italiji u [[13. vijek]]u.
 
Montefeltro je postao poznat kao ''vođa naroda'' ("capitano del popolo") i uspio voditi više uspješnih bitaka protiv udruženih ''[[Gvelfi i Gibelini|gvelsko]] papinskih snaga''; Bitka kod Ponte di San Proculo ([[15. jun6.|15. juna]]a [[1275]].)<ref>[http://www.deremilitari.org/resources/sources/salimbene1.htm Warfare between Bologna and Faenza (1275), pristupljeno 31. marta 2010.]</ref> , Bitka kod Civitella di Romagna (14. novembra [[1276]]) i u maju [[1282]]
Slijedeće godine gvelsko papinske snage opkolile su Forli, te gradski senat bio prisiljen prihvatiti papin ultimatum i protjerati ''Guida da Montefeltra''. Ipak su vlast prepustili radije lokalnom kondotjeru ''Simoneu Mestaguerru'' nego izravnom papinom namjesniku. Od tad su pape formalno vladale Forlijem, uz pomoć lokalnih kondotjera i namjesnika.
 
Red 111:
Najpoznatiji Ordelaffi bio je ''Pino III Ordelaffi'', koji je vladao Forlijem između [[1466]] - [[1480]]. Pino je bio nemilosrdni vladar, koji je izgradio nove gradske zidine, puno građevina i bio pokrovitelj umjetnosti. Umro je sa 40 godina (sumnjalo se da je otrovan). U tom trenutku su Ordelaffi bili međusobno sukobljeni, tako da su sve više slabili. Na kraju je papa [[Siksto IV]] ponovno zavladao Forlijem i dao ga svom nećaku ''Gerolamu Riariju'' na upravljanje. Forlì su [[1488]] zauzeli [[Milano|milanski]] [[Visconti|Viscontiji]] i vladali njime sve do [[1499]] kad je vladar postao sin pape [[Aleksandar VI|Aleksandra VI]] [[Cesare Borgia]], nakon njegove smrti [[1507]]. Forli je ponovno pao pod papinsku vlast i ostao pod njom sve do modernih vremena, osim jednog kraćeg razdoblja između [[1503]]. -[[1504]]. kad su gradom ponovno zavladali Ordelaffiji <ref name="his" />
 
U [[jun]]u [[1796]], za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], [[Jakobinci|jakobinske]] snage zauzele su Forli, i sam [[Napoleon]] došao je u grad u [[4. februar2.|4. februaru]]u [[1797]]. regrutirati ljude za svoju Talijansku armiju.<ref name="his" />Od [[1860]]. Forli je dio novoosnovane [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italija]].
Prvih godina nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1920]], svoju političku karijeru započeo je u Forliju [[Benito Mussolini]] koji je kasnije postao [[diktator]] Italije.
[[datoteka:Porta schiavonia.JPG|thumb|280px|right|Porta Schiavonia (17. - 18. vijek]]
Red 117:
Forlì je lijepi talijanski grad prepun historijskih građevina, ali je malo znan i slabo posjećen, jer se nalazi u blizini puno poznatijih i razvikanijih gradova koje turisti radije posjećuju ([[Ravenna]], [[Rimini]], [[Bologna]], [[Ferrara]])
 
U samom srcu grada nalazi se ''Piazza Saffi'', sa spomenikom Aureliu Saffiju - političaru iz vremena pokreta za ujedinjenje Italije (Risorgimento). Na Piazza Saffi nalazi se i najpoznatiji sakralni objekt Forlija [[romanika|romanički]] ''[[manastir|samostan]] San Mercuriale'' (San Mercuriale je bio [[episkopos|biskup]] Forlija u [[5. vijek]]u), izgrađen od [[1178]] - [[1180]]. U samostanskoj crkvi nalazi se grobnica ''Barbare Manfredi'', rad [[Renesansa|renesansnog]] [[kiparcipar|kipara]]a [[Francesco di Simone Ferrucci|Francesca di Simone Ferruccija]] ([[1437]]. - [[1493]]). Drugi značajni vjerski objekt je [[dominikanci|dominikanski]] samostan ''San Giacomo Apostolo dei Domenicani'' iz [[13. vijek]]a na južnoj periferiji grada.
 
Od svjetovnih građevina znane su ''Palazzo Hercolani'', [[Gotika|gotička]] ''Palazzo del Podestà'' iz [[1460]] i [[Neoklasicizam|historicistička]] ''Palazzo delle Poste'' iz [[19. vijek]]a na Piazza Saffi.