Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 138 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
| Površina = 6.100 km<sup>2</sup>
| Zapremina = 5.680 km<sup>3</sup> <ref name=dlr2008>{{Cite web|url=http://www.dlr.de/mars/en/desktopdefault.aspx/tabid-207/422_read-13776/|publisher=German Aerospace Center|title=Mars Express closes in on the origin of Mars' larger moon|date = 16. 10. 2008.|accessdate = 16. 10. 2008.}}</ref><br />
| Masa = 1.072×1016 kg <ref name=estimate>use a spherical radius of 11.1 km; volume of a sphere * density of 1.877 g/cm<sup>3</sup> yields a mass (m=d*v) of 1.07{{e|16}} kg and an escape velocity (sqrt((2*g*m)/r)) of 11.3 [[Metre per second|m/s]] (40 [[kilometar na sat|km/h]])</ref><br />
| Prosječna gustoća = 1.876 g/cm<sup>3</sup>
| Gravitacija na površini = 0.0084–0.0019 m/s<sup>2</sup>
}}
 
'''Fobos''' (''/ˈfoʊbəs/ FOH-bəs; [[Grčki jezik|grčki]]: Φόβος'') veći je i bliži od dva [[Mars (planeta)|Marsova]]ova mjeseca. Drugi je [[Deimos (mjesec)|Deimos]]. Oba mjeseca otkrivena su [[1877]]. godine. S prosječnim poluprečnikom od 11.1 km Fobos je 7.24 puta masivniji u odnosu na Deimos. Ime je dobio po bogu iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], [[Fobos (mitologija)|Fobosu]] (što znači "[[strah]]"), [[Ares]]ovom ([[Mars (mitologija)|Marsovom]]) sinu.
 
Malen i nepravilnog oblika, Fobos se nalazi na orbiti od oko 9.377 km od centra Marsa, što je bliže matičnoj [[planeta|planeti]] nego kod bilo kojeg drugog mjeseca. Ovaj je satelit jedno od najmanje reflektirajućih tijela u [[Solarni sistem|Solarnom sistemu]], a na njegovoj se površini nalazi veliki udarni [[krater Stickney]]. Orbita mu je toliko blizu Marsa da se Fobos okreće oko planete brže nego što Mars rotira. Posmatrajući s Marsa, izgledalo bi da izlazi na zapadu, kreće se brzo preko neba (oko 4 h i 15 min, ili manje), te zalazi na istoku. Zbog kratkog orbitalnog perioda i plimnih djelovanja ovaj će satelit u budućnosti pasti na Mars ili se raspasti u planetarni prsten.
 
== Otkriće ==
Fobos je otkrio [[Astronomija|astronom]] [[Asaph Hall]] [[18. august8.|18. augusta]]a 1877, posmatrajući iz Mornaričke opservatorije [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a u [[Washington D.C.|Vašingtonu]].<ref>{{Cite journal|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/Obs../0001//0000181.000.html|title=Notes: The Satellites of Mars|journal=The Observatory|volume=1|issue=6|date = 20. 09. 1877.|pages=181–185|accessdate = 4. 02. 2009.|bibcode = 1877Obs.....1..181. }}</ref><ref>{{Cite journal|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/AN.../0091//0000013.000.html|title=Observations of the Satellites of Mars|last=Hall|first=A.|publisher=Astronomische Nachrichten|volume=91|issue=2161|pages=11/12–13/14|date = 17. 10. 1877., signed September 21, 1877|accessdate = 4. 02. 2009.}}</ref><ref name="Morley1989">{{Cite journal|last=Morley|first=T. A.|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/A+AS./0077//0000220.000.html|title=A Catalogue of Ground-Based Astrometric Observations of the Martian Satellites, 1877-1982|journal=Astronomy and Astrophysics Supplement Series (ISSN 0365-0138)|volume=77|issue=2|month=February|year=1989|pages=209–226}} (Table II, p. 220: first observation of Phobos on August 18, 1877.38498)</ref> Hall je otkrio i Deimos, Marsov drugi mjesec. Nazive je predložio Henry Madan ([[1838]]–[[1901]]), [[doktor]] nauka na [[Eton College|Etonu]], zasnivajući svoj prijedlog na 15. pjevanju [[Ilijada|Ilijade]], u kojem Ares poziva Užasa (Deimos) i Straha (Phobos).<ref>{{Cite journal|last=Madan|first=H. G.|url=http://books.google.com/?id=fC4CAAAAYAAJ&pg=RA4-PA475&lpg=RA4-PA475|journal=Nature|volume=16|issue=414|title=Letters to the Editor: The Satellites of Mars|date = 4. 10. 1877., signed September 29, 1877|pages=475|doi=10.1038/016475b0|publisher=Macmillan Journals ltd.|bibcode = 1877Natur..16R.475M }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hall|first=A.|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/AN.../0092//0000031.000.html|journal=Astronomische Nachrichten|volume=92|issue=2187|title=Names of the Satellites of Mars|date = 14. 03. 1878., signed February 7, 1878|pages=47–48|doi=10.1002/asna.18780920304|bibcode=1878AN.....92...47H}}</ref>
 
== Fizikalne karakteristike ==
Satelit je izrovan kraterima.<ref>{{Cite web|title=Phobos|url=http://www.bbc.co.uk/science/space/solarsystem/mars/phobos.shtml}}</ref> Najznačajnija površinska struktura jeste krater Stickney, imenovan po supruzi Asapha Halla, Angelini Stickney Hall. Kao i kod [[Krater Herschel|kratera Herschel]] na [[Mimas]]u, udarac koji je stvorio Stickney gotovo je prepolovio Fobos.<ref>{{Cite web|title=Stickney Crater-Phobos|url=http://www.solarviews.com/cap/mars/phobos2.htm|quote=One of the most striking features of Phobos, aside from its irregular shape, is its giant crater Stickney. Because Phobos is only {{Convert|28|by|20|km}}, the moon must have been nearly shattered from the force of the impact that caused the giant crater. Grooves that extend across the surface from Stickney appear to be surface fractures caused by the impact.}}</ref> Mnogi kanali i tragovi prekrivaju čudno oblikovanu površinu. Kanali su obično duboki do 30 m, široki 100 do 200 m, te dugi do 20 km. Pretpostavlja se da su nastali kad i krater Stickney. Analiza rezultata letjelice ''[[Mars Express]]'', međutim, otkriva da ovi žljebovi nisu radijalni u odnosu na Stickney, već su usmjereni na VODEĆI VRH Fobosa (tačka koja nije daleko od Stickneya). Pretpostavke nekih istraživača ukazuju da su ovi kanali mogli biti stvoreni materijalima izbačenim s Marsove površine udarima meteorita koji su pogađali Fobos. Kanali su tada oblikovani kao lanci kratera koji su isčezavali kako se oblikovao najviši vrh Fobosa. Bili su grupisani u 12 ili više starosnih kategorija, ukazujući na najmanje 12 udara nebeskih tijela na površinu Marsa.
 
Za jedinstveni meteorit Kaidun smatra se da je bio dio Fobosa, ali je ovo teško potvrditi s obzirom na to da je poznato malo detalja o sastavu mjeseca.<ref>{{Cite journal| last=Ivanov| first=Andrei V.| bibcode=2004SoSyR..38...97I| title=Is the Kaidun Meteorite a Sample from Phobos?| year=2004| month=March| journal=Solar System Research| volume=38| issue=2| pages=97–107| doi=10.1023/B:SOLS.0000022821.22821.84}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Ivanov | first=Andrei | coauthors=Michael Zolensky | title=The Kaidun Meteorite: Where Did It Come From?|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2003/pdf/1236.pdf|journal=Lunar and Planetary Science | year=2003 |volume=34 | quote=The currently available data on the lithologic composition of the Kaidun meteorite– primarily the composition of the main portion of the meteorite, corresponding to CR2 carbonaceous chondrites and the presence of clasts of deeply differentiated rock&nbsp;– provide weighty support for considering the meteorite’s parent body to be a carbonaceous chondrite satellite of a large differentiated planet. The only possible candidates in the modern solar system are Phobos and Deimos, the moons of Mars.|format=[[Portable Document Format|PDF]]}}</ref>
 
=== Imenovane geološke strukture ===
[[Datoteka:PhobosMROnames.jpg|thumb|right|190px|Neki od imenovanih kratera na Fobosu: C = Clustril; D = Drunlo; F = Flimnap; L = Limtoc; R = Reldresal; S = Stickney; Sk = Skyresh. Grildrig je na horizontu ispod Skyresha i Flimnapa.]]
 
Geološke strukture na Fobosu imenovane su po astronomima koji su istraživali Fobos, te po imenima ljudi i mjesta iz [[Jonathan Swift|Swiftovih]] ''[[GuliverovaGulliverova putovanja|Guliverovih putovanja]]''.<ref>[http://planetarynames.wr.usgs.gov/append6.html Gazetteer of Planetary Nomenclature] [[USGS]] Astrogeology Research Program, Categories</ref> Jedini imenovani greben na Fobosu jeste [[Kepler Dorsum]], imenovan po [[Astronomija|astronomu]] [[Johannes Kepler]]u. Ispod je nekoliko imenovanih kratera.<ref>[http://planetarynames.wr.usgs.gov/jsp/FeatureTypes2.jsp?system=Mars&body=Phobos&systemID=4&bodyID=22&sort=AName&show=Fname&show=Lat&show=Long&show=Diam&show=Stat&show=Orig Gazetteer of Planetary Nomenclature] [[USGS]] Astrogeology Research Program, Craters</ref>
{| class="wikitable"
|-
== Orbitalne karakteristike ==
[[Datoteka:Orbits of Phobos and Deimos.gif|thumb|left|Orbite Fobosa i Deimosa gledane s Marsovog sjevernog pola. Fobos se okreće oko Marsa 3.96 puta brže nego Deimos.]]
Fobosova neuobičajena orbita, bliska matičnoj planeti, izaziva neobične efekte. On se okreće oko Marsa ispod sinhronizirane orbite radijusa, što znači da se okreće brže oko Marsa nego što ovaj rotira. Posmatrajući s Marsa, izgledalo bi da izlazi na zapadu, kreće se brzo preko neba (oko 4 h i 15 min, ili manje), te zalazi na istoku, otprilike dva puta svakog Marsovog dana (svakih 11 h i 6 min). Pošto je blizu površine Marsa i nalazi se u [[ekvator]]ijalnoj orbiti, ne može se vidjeti na širinama iznad 70.4°. Njegova je orbita toliko niska da njegov ugaoni prečnik, kako to vidi posmatrač s Marsa, vidljivo varira zavisno od njegove pozicije na nebu. Gledan na horizontu, Fobos je širok oko 0.14°, u zenitu je 0.20°, trećina širine punog [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], gledano sa [[Zemlja (planetaplanet)|Zemlje]]. Poređenja radi, [[Sunce]] ima vidljivu veličinu od oko 0.35° na Marsovom nebu. Fobosove faze, pošto se mogu posmatrati s Marsa, traju oko 0.3191 dana (Fobosov sinodički period), samo 13 sekundi duže nego Fobosov siderički (zvjezdani) period.
 
Gledano s Fobosa, Mars bi se pojavljivao 6.400 puta veći i 2.500 puta svjetliji nego pun Mjesec posmatran sa Zemlje, te bi pokrivao četvrtinu vidljivog neba ([[Nebeska sfera|nebeske sfere]]). Mars-Fobosova [[Lagrangeova tačka]] je 2.5 km iznad kratera Stickney, što je neobično blizu površini.
 
=== Solarni tranzit ===
Posmatrač na Marsovoj površini koji bi posmatrao Fobos mogao bi vidjeti prolazak mjeseca ispred Sunca. Nekoliko ovih prolazaka fotografirao je marsohod [[MER-B|''Opportunity'']]. Tokom prolaska, sjena Fobosa prelazi površinu Marsa; taj je događaj [[Fotografija|fotografiralo]] nekoliko [[svemir]]skih letjelica. Fobos nije dovoljno velik da pokrije Sunčev disk te tako ne može izazvati totalno [[Pomračenjepomrčina Sunca|pomračenje]].
 
=== Nestanak ===
| doi = 10.1029/2009GL041829 | id = | accessdate = 01. 10. 2010. | bibcode=2010GeoRL..3709202A}}</ref>
 
[[Infracrveno zračenje|Infracrvena]] snimanja Fobosa sugeriraju da je sastavljen od [[silikatsilikati|silikatnih]]nih [[mineralminerali|minerala]]a, koji su poznati s površine Marsa. Spektri se razlikuju od spektara svih klasa hondritnih [[meteorit]]a, što još jednom smanjuje mogućnost [[asteroid]]nog porijekla ovog satelita.<ref name = "Giuranna">{{Cite conference
| first = M. | last = Giuranna | authorlink =
| coauthors = Roush, T. L.; Duxbury, T.; Hogan, R. C.; Geminale, A.; Formisano, V.
== Istraživanje ==
[[Datoteka:Monolith55103h-crop.jpg|thumb|250px|Fobos monolit (desno od centra), slikan iz ''Mars Global Surveyora'' 1998.]]
Fobos je fotografiralo nekoliko svemirskih letjelica, čija je primarna zadaća bila da fotografiraju Mars. Prva od njih bila je ''[[Mariner 9]]'' (i to [[1971]]. godine), a uslijedile su: ''[[Viking 1]]'' ([[1977]]), [[Mars Global Surveyor]] ([[1998]]. i [[2003]]), ''[[Mars Express]]'' ([[2004]], [[2008]] i [[2010]])<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8550362.stm|accessdate = 7. 03. 2010.|title=Closest Phobos flyby gathers data | date = 4. 03. 2010. | location=London}}</ref>, te ''[[Mars Reconnaissance Orbiter]]'' ([[2007]]. i 2008). U ljeto [[2005]]. marsohod ''Spirit'', uz višak energije zbog toga što je vjetar oduhao prašinu s njegovih solarnih ploča, snimio je nekoliko fotografija noćnog neba (kratke ekspozicije) s površine Marsa. I Fobos i Deimos jasno su vidljivi na slikama. Jedine misije posvećene isključivo Fobosu bile su [[SSSRsovjetski Savez|sovjetske]] misije ''Fobos 1'' i ''Fobos 2'', obje lansirane u julu [[1988]]. Prva je izgubljena na putu do Marsa, dok je druga odaslala neuobičajene slike i podatke, te otkazala kratko prije nego što je detaljnije ispitala površinu satelita.
 
=== Planirane misije ===
[[Ruska svemirska agencija]] planira povratnu misiju na Fobos pod nazivom ''"Fobos-Grunt"''. Kapsula koja će biti vraćena na Zemlju bit će, između ostalog, korištena i za naučni eksperiment "Planetarnog društva" pod nazivom ''[[Živi međuplanetarni leteći eksperiment]]'' (''Living Interplanetary Flight Experiment'') ili ''LIFE''. <ref>{{Cite web|url=http://www.planetary.org/programs/projects/life/|title=Projects LIFE Experiment: Phobos|publisher=[[The Planetary Society]]|accessdate = 12. 05. 2010.}}</ref> Drugi saradnik na ovoj misiji je [[Kineska nacionalna svemirska agencija]] (''China National Space Administration''), koja šalje istraživački satelit imena ''[[Yinghuo-1]]'', koji će biti postavljen u orbitu Marsa s uređajem za brušenje i prosijavanje namijenjenim za "Fobos Lander".<ref>{{Cite web|url=http://en.rian.ru/world/20060911/53726392.html|date = 11. 09. 2006.| title=Russia, China Could Sign Moon Exploration Pact in 2006|publisher=[[RIA Novosti]]|accessdate = 12. 05. 2010.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.hktrader.net/200705/lead/lead-SpaceMission200705.htm|title=HK triumphs with out of this world invention|publisher=Hong Kong Trader|date = 1. 05. 2007.|accessdate = 12. 05. 2010.}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.cpa.polyu.edu.hk/cpa/polyu/index.php?search=&press_section=&press_category=All&press_date=&mode=pressrelease&Itemid=223&option=com_content&page=1&order=desc&orderby=news_date&press_id=1672|title=PolyU-made space tool sets for Mars again|publisher=[[Hong Kong Polytechnic University]]|date=2 April 2007|accessdate = 12. 05. 2010.}}</ref>
 
Godine 2007. [[EADS Astrium]] (''Astrium'' je podružnica [[Evropska aeronautička odbrambena svemirska kompanija|EADS-a]]) izvijestila je da razvija misiju na Fobos s eksperimentalnom letjelicom. ''Astrium'' je uključen i u razvoj projekta [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije (ESA)]] s ciljem misije na Mars i donošenjem uzoraka s planete, kao dio ESA-inog programa ''Aurora''. Upućivanje misije na niskogravitacijski Fobos smatra se dobrom prilikom za testiranje i dokazivanje tehnologije potrebne za navedeni projekt. Misija je predviđena za početak [[2016]]. godine i trebala bi trajati 3 godine. ''Astrium'' planira iskoristiti "matični brod", koji bi bio pòkretan ionskim motorom i spustio lender na površinu Fobosa. Lender će izvesti određene testove i eksperimente, skupiti uzorke u kapsulu, te se potom vratiti u matični brod i natrag na Zemlju.<ref>Amos, J.; [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/6324923.stm ''Martian Moon ’Could be Key Test’''], ''BBC News'', [[9. 2.|9. februar]] 2007)</ref>.
 
U 2007. godini [[Kanadska svemirska agencija]] finansirala je projekt ''[[Optech]]a'' i ''[[Mars institut]]a'' s ciljem slanja misije bez ljudske posade na Fobos, poznatije kao ''[[PRIME]] - Phobos Reconnaissance and International Mars Exploration'' ([[bosanski jezik|bos.]]: ''Izviđanje Fobosa i međunarodno istraživanje Marsa''). Predloženo mjesto za spuštanje je [[Fobos monolit]], svijetli objekt blizu Stickneya koji baca istaknutu sjenu. <ref>Optech press release, "[http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=22554 Canadian Mission Concept to Mysterious Mars moon Phobos to Feature Unique Rock-Dock Maneuver]," [[3. 5.|3. maj]] 2007.</ref><ref>[http://www.marsinstitute.info/docs/PRIME.Poster.061018.pdf PRIME: Phobos Reconnaissance & International Mars Exploration], Mars Institute website</ref><ref>Lee, P., R. Richards, A. Hildebrand, and the PRIME Mission Team 2008. The PRIME (Phobos Reconnaissance and International Mars Exploration) Mission and Mars sample Return. ''39th Lunar Planet. Sci. Conf.'', Houston, TX, March 2008. [#2268]|http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2008/pdf/2268.pdf</ref> [[Astronaut]] [[Buzz Aldrin]] spomenuo je ovaj monolit u svom intervjuu za ''C-Span'' [[22. juli7.|22. jula]] [[2009]]: {{Citat|Trebamo ići hrabro gdje ni jedan čovjek još nije kročio. Letjeti do [[kometa]], posjećivati [[asteroid]]e, posjetiti Marsove mjesece. Tamo se nalazi jedan monolit. Veoma neuobičajena struktura na ovom objektu oblika krompira, koji obilazi Mars svakih 7 sati. Kada ljudi čuju za to, reći će: 'Ko je postavio to tamo? Ko je postavio to tamo?' [[Svemir]] ga je postavio. Ako hoćete, [[Bog]] ga je postavio..."<ref>{{Cite web|url=http://www.youtube.com/watch?v=bDIXvpjnRws&eurl=http%3A%2F%2F|title=Buzz Aldrin Reveals Existence of Monolith on Mars Moon|publisher=C-Span|date = 22. 07. 2009.}}</ref>}} Misija PRIME sastojala bi se od orbitera i lendera i svaki od njih nosio bi 4 instrumenta dizajnirana za istraživanje različitih vidova Fobosove [[Geologija|geologije]].<ref>{{Cite news|first=Leslie|last=Mullen|coauthors=|authorlink=|title=New Missions Target Mars Moon Phobos|date = 30. 04. 2009.|publisher=Space.com|url=http://www.space.com/scienceastronomy/090430-mars-phobos-missions.html|work=Astrobiology Magazine|pages=|accessdate = 5. 09. 2009.|language=}}</ref>
 
Godine 2008. [[Istraživački centar NASA Glenn]] počeo je raditi na projektu povratne misije s uzorcima na Fobos i Deimos. Misija bi trebala koristiti solarni pogon.<ref>Lee, P. et al. 2010. Hall: A Phobos and Deimos Sample Return Mission. ''44th Lunar Planet. Sci. Conf.'', The Woodlands, TX, [[1. mart3.|1]]-[[5. 3.|5. mart]] 2010. [#1633].</ref>
 
Fobos je predložen i kao prvobitno odredište misije na Mars sa ljudskom posadom. Sa Fobosa bi bilo moguće daljinski upravljati robotima na Marsovoj površini, a ovakvo postupanje zadovoljilo bi zagovornike koncepta "zaštite planete" (u smislu da na taj način ljudi svojim prisustvom ne bi kontaminirali Mars niti bi eventualno donijeli neke oblike života s Marsa na Zemlju).<ref>Landis, Geoffrey A. "Footsteps to Mars: an Incremental Approach to Mars Exploration," ''Journal of the British Interplanetary Society, Vol. 48,'' pp. 367-342 ([[1995]]); presented at Case for Mars V, Boulder CO, 26-May 29, [[1993]]; appears in ''From Imagination to Reality: Mars Exploration Studies'', R. Zubrin, ed., ''AAS Science and Technology Series Volume 91'' pp. 339-350 ([[1997]]). (tekst dostupan kao [http://www.sff.net/people/Geoffrey.Landis/Footsteps.pdf "Footsteps to Mars"] ([[Portable Document Format|PDF]])</ref> Još jedan od razloga zašto je Fobos predložen za prvi stepenik u ljudskom spuštanju na Mars jeste i to što bi spuštanje na satelit bilo kudikamo lakše i jeftinije nego spuštanje na planetu. Lender za spuštanje na Mars morao bi biti sposoban za ulazak u [[Atmosfera|atmosferu]], te povratak u orbitu, bez podrške bilo kakvih pomoćnih postrojenja (što nikada ranije nije izvedeno kod letova s ljudskom posadom), ili bi bilo potrebno izgraditi slična postrojenja na licu mjesta. Lender namijenjen spuštanju na Fobos mogao bi biti sličan onima za spuštanje na Mjesec ili asteroide.<ref>Lee, P., S. Braham, G. Mungas, M. Silver, P. Thomas, and M. West (2005). Phobos: A Critical Link Between Moon and Mars Exploration. ''Report of the Space Resources Rountable VII: LEAG Conference on Lunar Exploration'', League City, TX 25-28 Oct 2005. ''LPI Contrib. 1318'', p. 72.</ref> Ljudske misije istraživanja Fobosa mogu služiti kao katalizator za ljudske misije istraživanja Marsa i imale bi veliku naučnu vrijednost same za sebe.<ref>Lee, P. (2007), Phobos-Deimos ASAP: A Case for the Human Exploration of the Moons of Mars. ''First Int’l Conf. Explor. Phobos & Deimos''. NASA Research Park, Moffett Field, CA, [[5. novembar11.|5]]-[[7. 11.|7. novembar]] 2007. ''LPI Contrib. 1377'', p. 25 [#7044]|http://www.lpi.usra.edu/meetings/phobosdeimos2007/pdf/7044.pdf</ref>
 
=== Špekulacije o "šupljem Fobosu" ===
U kasnim [[1950te|1950-im]] i [[1960te1960-e|1960-im]] neobične orbitalne karakteristike Fobosa dovele su do špekulacija da bi on mogao biti šupalj.
 
Oko [[1958]]. [[Rusija|ruski]] [[Astrofizika|astrofizičar]] [[Josif Samuilovič Šklovski]], proučavajući nepravilno haotično ubrzanje (tzv. ''secular acceleration'') Fobosovog orbitalnog kretanja, dao je sugestiju da je vanjski omotač Fobosa načinjen od tankog lima, što je dovelo do špekulacija da je Fobos umjetnog porijekla.<ref name="Shklovsky">Shklovsky, I. S.; ''The Universe, Life, and Mind'', Academy of Sciences USSR, Moscow, [[1962]]</ref> Šklovski je bazirao svoje analize na procjenama gustine gornje Marsove atmosfere i zaključio da Fobos mora biti veoma lagahan — jedna kalkulacija dala je rezultat Fobosa kao željezne kugle od preko 16 km, debele svega 6 cm.<ref name="Shklovsky" /><ref>{{Cite journal|author=Öpik, E. J.|authorlink=Ernst Julius Öpik|bibcode=1964IrAJ....6..281.|journal=Irish Astronomical Journal |volume=6|pages=281–283|title=Is Phobos Artificial?|month=September|year=1964}}</ref> U pismu časopisu ''Astronautics'' iz februara [[1960]]. godine<ref name="Singer">[[Fred Singer|Singer, S. F.]]; ''Astronautics'', February 1960</ref> [[Fred Singer]], tadašnji savjetnik za nauku [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika SAD-a]] [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowera]], spomenuo je ovu teoriju:
Nakon toga utvrđene su sistemske greške u mjerenjima, koje je Singer predvidio, i teorija Šklovskog došla je u pitanje<ref name="Öpik1963">{{Cite journal|author=Öpik, E. J.|bibcode=1963IrAJ....6R..40.|journal=Irish Astronomical Journal |volume=6|pages=40|date=March 1963 |title=News and Comments: Phobos, Nature of Acceleration}}</ref>, a tačna mjerenja orbite iz [[1969]]. pokazala su da nedosljednost orbite ne postoji (tj. da postoji mogućnost da se objasni sekularno ubrzanje bez prizivanja vanzemaljske tehnologije).<ref>{{Citation|author=Singer, S. F.|bibcode=1967mopl.conf..317S|title=On the Origin of the Martian Satellites Phobos and Deimos|publisher=Seventh International Space Science Symposium held May 10–18, 1966 in Vienna, North-Holland Publishing Company|year=1967}}</ref> Singerova kritika bila je opravdana u skladu s ranijim posmatranjima, međutim, otkriveno je da su ta posmatranja koristila precijenjene vrijednosti od 5 cm/god za stopu gubitka visine, koja je kasnije revidirana na 1.8 cm/god.<ref>"More on the Moons of Mars". Singer, S. F., ''Astronautics'', February 1960. [[American Astronautical Society]], page 16</ref> Sekularno ubrzanje sada se pripisuje gravitacijskim utjecajima<ref name="Öpik1963"/>, koji nisu bili razmatrani u ranijim studijama. Gustina Fobosa ponovo mjerena svemirskom letjelicom pokazala je rezultat od 1.887 g/cm<sup>3</sup>.<ref name="dlr2008"/> Trenutna opažanja u skladu su s teorijom da je Fobos načinjen od manjih dijelova vezanih gravitacijom.<ref name="dlr2008" /> Osim toga, slike dobijene sa sonde ''Viking'' [[1970]]. jasno su pokazale prirodni objekt, a ne umjetni.
 
Međutim, i mapiranja izvršena od strane ''Mars Expressa'' i kasnija izračunavanja gustine ukazuju da je Fobos porozno, a ne čvrsto tijelo.<ref>"Cheap Flights to Phobos" by Stuart Clark, in ''New Scientist'' magazine, [[30. 1.|30. januar]] 2010.</ref> Poroznost Fobosa procijenjena je na 30% ± 5%; drukčije rečeno: 1/4 ili 1/3 mjeseca je šuplja. Ove su šupljine uglavnom malog razmjera (od milimetarskih do ~1 m), između pojedinačnih zrna i gromada.<ref name = "Andert"/>
 
== Note i reference ==
64.473

izmjene