Flavije Aecije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q185476 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''Flavije Aecije''', [[Latinski jezik|lat.]] ''Flavius Aetius'' ([[396|396.]] - [[454|454.]]) je bio [[vojskovođa]] i de facto gospodar [[Zapadno Rimsko Carstvocarstvo|Zapadnorimskog Carstva]] između [[433|433.]] godine i svoje nasilne smrti. Besmrtnu slavu će postići pobjedom nad [[Atila|Atilom]] u [[Bitkabitka na KatalaunskomKatalaunskim poljupoljima|bitci na Katalaunskom polju]].
 
== Mladost ==
Aecije je bio sin rimskog generala Flavija Gaudentija (Flavius Gaudentius) nepoznatih i mogućih barbarskih korijena. Djetinjstvo Aecije provodi kao taoc na dvoru [[VizigotiZapadni Goti|Vizigota]] i [[Huni|Huna]] gdje će upoznati tamošnje običaje i dobiti jedinstven uvid u barbarsku vojno-političku strategiju. Dok je Aecije provodio djetinjstvo među barbarima njegov otac se uspinjao stubama moći došavši do položaja jednog od najvažnijih vojnih zapovjednika [[Zapadno Rimsko Carstvocarstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Nakon smrti cara [[Honorije|Honorija]] 423. godine novoproglašeni car [[Ivan, rimski car|Ivan]] će biti napadnut od Istočnog Rimskog Carstva koje ga nije priznavalo. U pokušaju spašavanja neodržive situacije Ivan će poslati ranije oslobođenog Aecija na hunski dvor da zatraži vojnu pomoć.
 
== Borba za vlast ==
{{glavni|Posljednji rimski trijumvirat}}
 
Hunski vojnici s kojima će Aecije doći u [[Italija|Italiju]] da spasi cara Ivana dolaze prekasno, ali istovremeno svima jasno prikazuju snagu njegovog utjecaja među barbarima. Pod tom vojnom prijetnjom majka maloljetnog cara [[Valentinijan III.|Valentinijana III.]] sklapa dogovor s Aecijem i druga dva najmoćnija generala Zapadnog Rimskog Carstva o neformalnom trijumfiratu. Po tom dogovoru iz 425. godine Aecije dobiva [[Galija (rimska provincija)|Galiju]], Flavije Felix Italiju, a [[Bonifacije]] [[Afrika (rimska provincija)|Afriku]] iako nitko od njih nije htio djeliti vlast s drugima što dovodi do građanskog rat među trijumfirima. Aecije će sebi najprije pripojiti Italiju nakon što je dokrajčio Felixa, a na kraju će, iako poražen u [[bitka kod RaveneRavenne (432)|bici kod Ravene]] od Bonifacija, pobijediti njegovog nasljednika [[Sebastijan (general)|Sebastijana]] 433. godine. Iako je te zadnje godine građanskog rata Valentinijan III postao po rimskom zakonu punoljetan Aecije se nije obazirao na tu sitnicu preuzevši u ruke cjelokupnu vlast u Carstvu ostavivši cara bez ikakve stvarne moći.
 
== Gospodar Carstva ==
Još tijekom građanskog rata Aecije počinje svoje ratove protiv raznih [[barbari|barbara]]. Već 426 godine on pobjeđuje Vizigote koji pokušavaju proširiti svoj teritorij u današnjoj Francuskoj ([[Akvitanija]]). Slično se ubrzo dogodilo s Francima koji su prešli rijeku Rajnu. Preuzimanjem potpune vlasti smanjuje se i broj vojnih uspjeha. [[Burgundi]] su pobjeđeni u kratkom ratu 436. godine, ali oni će biti uništeni kao politički faktor tek nakon invazije Huna (koje je pozvao Aecije) sljedeće godine. Rat s Vizigotima završava neriješeno 439. godine iako on biva slavljen zbog vlastite pobjede u vojnoj bitci, dok će rat s [[Vandali]]ma biti katastrofalan. Najprije će Aecije potpisati mir s Vandalima poklanjajući im teritorij koji su do tada osvojili, ali Vandalima to neće biti dovoljno i oni 439. godine na iznenada napadaju i osvajaju grad [[Kartaga|Kartagu]] s rimskom flotom usidrenoj u luci. Sljedećih godinu dana se provodi potpuna mobilizacija rimske vojske zbog oslobađanja Afrike, samo da bi se tako skupljena vojska na Siciliji potom vratila u svoje stare vojne baze zbog hunskog napada na [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Istočno Rimsko Carstvo]]. Na kraju Aecije ponovno zaključuje mir s Vandalima 442. priznajući im potpunu nezavisnost i sve teritorije koje su do tada osvojili.
 
Posljednji veliki rat i velika pobjeda Aecija prije Huna postaje novi franački rat u kojem su 448. godine [[Franci]] ponovno pobjeđeni i odbačeni preko Rajne. Tri godine poslije [[Atila]] počinje svoj napad na Galiju u kojoj od od poznatijih barbarskih naroda žive [[Burgundi]] i [[Zapadni Goti|Vizigoti]]. Odgovor na taj napad će biti savez Carstva i Vizigota čije zajedničke vojne snage će u bitki na Katalunskom polju [[20. 6.|20. lipnja]] [[451|451.]] pobijediti Hune. Nakon što su bili pobijeđeni sljedeću godinu po prvi i zadnji put Atila napada Italiju kako bi se osvetio svom bivšem prijatelju. Pobjednički vojni pohod Atila će zaustaviti tek nakon pustošenja po cijeloj sjevernoj Italiji nakon pregovora s [[Papa Lav I|papom Lav I]] kod rijeke [[Po]].
 
== Smrt i posljedice ==
Kao i Honorijev zaštitnik [[Stilihon|Stiliho]] tako je i Aecije želio da nagrada za njegova dijela od strane Valentinijana III. bude ženidbena veza između nihovih obitelji. Kako je Valentinijan imao samo kćeri cilj je bio ženidba Aecijevog sina Gaudencija za Valentinijanovu kćer čime bi Gaudencije postao prijestolonasljednik. Ta ideja se nije svidjela caru koji ga iznenada tijekom izlaganja o financijama Carstva ubija vlastitom rukom. Katastrofalni rezultat Aecijeva ubojstva će biti vandalska pljačka [[Rim]]a, ubojstvo tri cara u samo tri godine, preuzimanje stvarne vlasti u državi od strane barbara Ricimera i odbijanje provincija da prihvate nove careve u Rimu.
 
== Aecijev značaj ==
Aecije je dobio gotovo mitske proporcije zbog svoje pobjede nad dotad nepobjedivim Atilom. Veliki dio povjesničara (primjer: Robert F. Pennel, John Norwich) ga naziva čovjekom koji je održavao Zapadno Rimsko Carstvo 3 desetljeća. Gibbon, Michael Grant i drugi opravdavaju katastrofalan gubitak Afrike jer to po njihovom mišljenju Aecije nije bio u stanju spriječiti, iako je značaj tog gubitka bio jasan njegovim prethodnicima i suvremenicima ([[Prisk Atal]], [[Majorijan]], [[LeonCar Lav I., bizantski car|Leon I.]], [[Antemije]]).
 
Drugi problem tijekom vladavine ovog [[general]]a je bilo pitanje poraženih barbara. U trenucima kada je Aecije ima nadmoćan u odnosu na barbare on ih nikad nije izbacivao izvan granica Carstva nego ih je naseljavao unutar teritorija. Tu njegovu odluku brani Gibbon s objašnjenjem da su Aeciju trebali barbarski vojnici jer su Rimljani odbijali ići u vojsku. Po njemu bi izbacivanje barbara izvan granica Carstva rezultiralo nestankom novaka za rimsku vojsku.
Red 39:
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Flavije Felix]] ([[425]]. - [[429]].)
|gl_članak_funkcija=Glavni zapovjednik vojske [[Zapadno Rimsko Carstvocarstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]
|nasljednik= [[Avit]] ([[455]]. - [[455]].)
}}