Firentinski koncil – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
{{Ekumenski sabor|ime_koncila/sabora=Koncil/sabor u Baselu-Ferrari-Firenzi
|datum_koncila/sabora=[[1431]]-[[1445]]
|prihvatio/la/li=[[Rimokatoličkakatolička crkva|katoličanstvo]]
|prethodni=[[Koncil u Constanzi]]
|sljedeći=[[Peti lateranski koncil]]
Red 7:
|predsjedao=Kardinal [[Julian Cesarini]], kasnije [[Papa Eugen IV]]
|sudionici=vrlo malo u ranim sjednicima, kasnije 117 Latina i 31 Grk
|teme=[[husiti]], [[Raskol Istoka i Zapada|Istočno-zapadna šizma]]
|dokumenti=nekoliko [[papskapapinska bula|papskih bula]], kratkotrajno pomirenje s [[Istočno pravoslavlje|pravoslavnim]] crkavam, pomirenje s delegacijom [[ArmenskaJermenska crkva|Armenaca]]
}}
 
[[Datoteka:Martin_V.jpg|right|thumb|200px|right|Papa Martin V sazvao je Koncil u Baselu 1431. Godine 1438. postao je Koncil u Ferrari, a 1439. koncil u Firenzi]]
 
'''Firentinski koncil''' (originalno '''Bazelski koncil''') bio je [[ekumenski sabor|ekumenski koncil]] [[biskupepiskopos|biskupa]]a i ostalih velikodostojnika [[RimokatoličkaKatolička crkva|Rimokatoličke crkve]]. Počeo je godine 1431. u [[Basel]]u, a kasnije postao poznat kao '''Koncil u Ferrari''' nakon što je [[papa Eugen IV]] ukazom odredio da se nastavi u [[Ferrara|Ferrari]] . Koncil se godine 1439. preselio u [[FirenzaFirenca|Firenzu]] zbog prijetnje [[bubonska kuga|kuge]] i financijske podrške dinastije [[Medici]]. Prvotna lokacija u Baselu odražavala je želju reformski nastrojenih sudionika da se sretnu van [[Papska država|teritorija Papske države]], [[Sveto rimskoRimsko carstvoCarstvo|Svetog rimskog carstva]] ili [[monah|kraljeva]] [[Aragon]]a i [[Francuska|Francuske]], čiji se utjecaj nastojao izbjeći. [[Ambrogio Traversari]] je prisustvovao Bazelskom koncilu kao [[papskipapinski legat|legat]] [[Papa Eugen IV|Papa Eugena IV]].
 
Koncil se sazvao u periodu kada je [[koncilijaristički pokret]] bio jak, a papski autoritet slab. Pod pritiskom zahtjeva za crkvenu refrmu [[papa Martin V]] odobrio je ukaz [[Koncila u Constanzeu]] ([[9. 10.|9.10.]] [[1417]].) kojim se [[papa|papstvo]] obavezalo da periodički saziva koncile. Na isteku prvog roka određenog tim ukazom, [[papa Martin V]] je postupio u skladu s njim i sazvao koncil u [[Pavia|Paviji]]. Zbog epidemije na tom području koncil se gotovo odmah preselio u [[Siena|Sienu]] (v. [[Koncil u Sienu]]) i raspustio—zbog još uvijek potpuno nerazjašnjenih okolnosti—upravo u trenutku kada je počeo raspravljati o reformama([[1424]]).
 
Sljedeći je koncil sazvan tek nakon sedam godina - [[1431]]; Martin V ga je sazvao u [[Basel]]u, i kao predsjedatelja odredio [[Julian Cesarini|Juliana Cesarinija]], vrlo štovanog [[prelat]]a. Sam je Martin, međutim, umro prije otvaranja sindoa.