Firentinski koncil – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
{{Ekumenski sabor|ime_koncila/sabora=Koncil/sabor u Baselu-Ferrari-Firenzi
|datum_koncila/sabora=[[1431]]-[[1445]]
|prihvatio/la/li=[[
|prethodni=[[Koncil u Constanzi]]
|sljedeći=[[Peti lateranski koncil]]
Red 7:
|predsjedao=Kardinal [[Julian Cesarini]], kasnije [[Papa Eugen IV]]
|sudionici=vrlo malo u ranim sjednicima, kasnije 117 Latina i 31 Grk
|teme=[[husiti]], [[Raskol Istoka i Zapada|Istočno-zapadna šizma]]
|dokumenti=nekoliko [[
}}
[[Datoteka:Martin_V.jpg|right|thumb|200px|right|Papa Martin V sazvao je Koncil u Baselu 1431. Godine 1438. postao je Koncil u Ferrari, a 1439. koncil u Firenzi]]
'''Firentinski koncil''' (originalno '''Bazelski koncil''') bio je [[ekumenski sabor|ekumenski koncil]] [[
Koncil se sazvao u periodu kada je [[koncilijaristički pokret]] bio jak, a papski autoritet slab. Pod pritiskom zahtjeva za crkvenu refrmu [[papa Martin V]] odobrio je ukaz [[Koncila u Constanzeu]] ([[9. 10.|9.10.]] [[1417]].) kojim se [[papa|papstvo]] obavezalo da periodički saziva koncile. Na isteku prvog roka određenog tim ukazom, [[papa Martin V]] je postupio u skladu s njim i sazvao koncil u [[Pavia|Paviji]]. Zbog epidemije na tom području koncil se gotovo odmah preselio u [[Siena|Sienu]] (v. [[Koncil u Sienu]]) i raspustio—zbog još uvijek potpuno nerazjašnjenih okolnosti—upravo u trenutku kada je počeo raspravljati o reformama([[1424]]).
Sljedeći je koncil sazvan tek nakon sedam godina - [[1431]]; Martin V ga je sazvao u [[Basel]]u, i kao predsjedatelja odredio [[Julian Cesarini|Juliana Cesarinija]], vrlo štovanog [[prelat]]a. Sam je Martin, međutim, umro prije otvaranja sindoa.
|