Felipe II od Španije – razlika između verzija

| vladavina = [[1556|1556.]] - [[1598|1598.]]

| datum rođenja = [[21. 5.|21. svibnja]] [[1527|1527.]]

| mjesto rođenja = [[Valladolid]], [[Španija|Španjolska]]

| datum smrti = [[13. 9.|13. rujna]] [[1598|1598.]]

| mjesto smrti = [[Madrid]], [[Španija|Španjolska]]

'''Filip II.''' ([[španski jezik|španjolski]] '''Felipe II'''), (* [[21. 5.|21. svibnja]] [[1527]]. u [[Valladolid]]u; † [[13. 9.|13. rujna]] [[1598]]. u [[El Escorial]]u kod [[Madrid]]a).

Prvi službeni španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj [[Engleska|Engleske]] (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.), kralj [[Portugal]]a (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj [[Čile]]a (1554.-1556.). Bio je sin Karla V, cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]], koji je u [[ŠpanjolskaŠpanija|Španjolskoj]] vladao pod imenom [[Karlo I., kralj Španjolske|Karlo I.]]. Nastojao je u toku svoje duge vladavine osigurati prevlast Španjolske u [[EuropaEvropa|Europi]]. [[1561]] seli svoj dvor iz [[Toledo|Toleda]] u [[Madrid]] koji time postaje glavni grad kraljevine [[ŠpanjolskaŠpanija|Španjolske]]. Kao protivnik protenstantizma dao je široka ovlaštenja inkvizicijskim sudovima. Španjolska [[inkvizicija]] je ''optužene'' krivovjerce spaljivala uz velike svečanosti. On je koristio inkviziciju u Španjolskoj kako bi učvrstio apsolutizam, a čak je i ograničio autonomiju svojim talijanskim i nizozemskim posjedima. Kada je 1580. godine osvojio [[Portugal]], zagospodario je čitavim [[PirenejskiPirinejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]] i prostranim portugalskim kolonijama u [[Brazil]]u i istočnoj [[Indija|Indiji]].

Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, [[Holandija|Nizozemska]] je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast plemstva. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je 1566. u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i 1576.godine sporazumom u [[Gand]]u su odlučili stvoriti nezavisnu uniju. Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali gezi (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio Vilim Oranski. Uprkos ovim ustancima, borba ustanika protiv španjolske vlasti bila je neravnopravna i teška zbog vjerskih razlika i drugih osobitosti.