Razlike između izmjena na stranici "Ferid Džanić"

Dodano 299 bajtova ,  prije 7 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: migracija 3 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1262175 na Wikidati)
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
| opis =
| datum_rođenja = [[1918]]
| datum_smrti = [[17. 9.|17. septembar]] {{Death year and age|1943|1918}}
| mjestosahrane_oznaka =
| mjestosahrane =
| nadimak =
| ime_po_rođenju =
| vjernost = [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (1941 - 1943) ? <br> [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]/[[Saveznici u drugom svjetskomSavezničke ratusile|Saveznici]] (1943)
| rod =
| godineslužbe =
| čin =
| brojslužbe =
| jedinica = [[Hrvatsko domobranstvo]] (1941 - 1942) <br> [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] (1942 - 1943) <br> [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|Handžar-divizija]] (1943)
| komande =
| bitke = [[Pobuna u Villefranche-de-Rourgueu|Pobuna u Villefrancheu]]
| bitke_oznaka =
| odlikovanja =
| kasnijirad =
}}
'''Ferid Džanić''' ([[Bihać]], [[1918|1918.]] - [[Villefranche-de-Rouergue]], [[17. 9.|17. rujna]] [[1943|1943.]]), kao član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] sa još nekolicinom infiltratora je aktivno planirao pobunu pripadnika [[Handžar13. SS oružana brdska divizija Handžar|SS divizije Handžar]], a svoju šansu je pronašao u rujnu 1943. godine u [[Villefranche-de-Rouergue]], u [[Francuska|Francuskoj]].
 
Završio Višu željezničarsku školu u Beogradu. Mobiliziran u domobrane 1941. i poslan na vojnu obuku za vojne željezničare u Slavonski Brod. Godine [[1942|1942.]] promaknut je u zvanje [[poručnik]]a i postao pomoćnik [[pukovnik]]a Slavka Petruhara, zapovjednika željezničke zaštite u Bosanskom Novom. Zapovjeda zaštitom na liniji [[Banja Luka]] - [[Novi Grad|Bosanski Novi]] - [[Sunja]]. Po tome postaje kontrolorom na kolodvoru [[Dobrljin]] u blizini Bosanskog Novog.
 
Pobjegao je u [[partizaninarodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizane]] u studenom 1942. g. Nakon toga, po jednima dezertirao iz Osme krajiške (muslimanske) brigade, a po drugima zarobljen od Nijemaca. Potom uhićen od strane vlasti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i zatočen u zloglasni sarajevski zatvor Belediju, koji datira još od turskog doba.
 
Iz zatvora se spasio pristupivši [[13. SS oružana gorskabrdska divizija SS-a "Handžar"|13. SS diviziji]].
17. rujna 1943., zajedno s Luftijom Dizdarevićem, Božom Jelenekom i Nikolom Vukelićem digao pobunu u [[Villefranche-de-Rouergue]]. Bosnanski Muslimani su činili otprilike dvije trećine sastava, Hrvati jednu trećinu uz jednog Nijemca. Pobunila se samo jedna, ''Trinaesta pionirska bojna'', ali ne i cijela divizija. Druge postrojbe te iste divizije su sudjelovale u gušenju pobune ubijajući vlastite sunarodnike Bošnjake i Hrvate. Divizija je, naime, bila razmještena u više mjesta područja oko Rodeza i Limogea. Kasnije će ta [[divizija]] biti transformirana u [[Handžar13. SS oružana brdska divizija Handžar|Handžar diviziju]]. Džanić je u pobuni ubijen na prvi dan [[Ramazan]]a od hodže [[Halim Malkoč|Halima Malkoča]] iz Bosanske Krupe, otvorenog nacista i pobornika [[Treći Reichrajh|Trećeg Reicha]] i sljedbenik jeruzalemskog Velikog muftije El-Husseina, koji je za tu svoju uslugu rećem Reichu odlikovan [[Željezni križ|Željeznim križem]] i časničkim zvanjem [[poručnik]]a [[SS]]-a. Strijeljan je zajedno sa Nikolom Vukelićem, Mujom Alispahićem, Mehom Memiševićem, Philippom Njimićem, Alijom Beganovićem, Mustafom Morićem, Sulejmanom Silajdžićem, Jusufom Vučjakom, Zemkom Banjićem, Efraimom Basićem, Ivanom Jurkovićem, Ismetom Cefkovićem i Uzeirom Mehičićem.
 
Značajne su i kontradiktorne pretpostavke da je u [[Narodnooslobodilačkanarodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanpartizane]]e otišao po zadatku kao [[obavještajac]] vojske NDH, a da se predao ustašama da bi im se vratio, dok je u Francuskoj pokušao stupiti u vezu s Pokretom otpora i bio izdan od strane [[velika Srbija|velikosrpskog]] [[provokator|provokatora]] doktora [[Božidar Vitković|Božidara Vitkovića]]. Njegov odlazak u partizane je obskuran i postoji više kontradiktornih verzija, a njegov sudrug iz [[Bosanski Novi Grad|Bosanskog Novog]], također domobranski [[oficir|časnik]], Mihovil Dodig, kasnije partizanski visoki časnik poznat pod nadimkom "drug Ranko", tvrdi da je siguran, da je Džanić bio u službi [[Gestapo]]-a, što također može biti plod negativnog stava [[boljševikboljševici|boljševika]]a spram ovog događaja.
 
== Izvori ==
64.473

izmjene