Estetika – razlika između verzija

Estetika je je [[nauka]] o [[umjetnostumetnost|umjetnosti]]i i umjetničkom stvaralaštvu te nauka o lijepom i kao takva u svemu nastoji pronaći i dati obilježje lijepog. To je takođe i jedna od [[Filozofija|filozofskih]] disciplina. Riječ je [[Grčka|grčkog]] porijekla.

Iako je svaki lični estetski odziv na djelo vizuelne umjetnosti jedinstven za svakog ponaosob, mnogi estetski principi se mogu identifikovati i koristiti od strane stvaraoca djela kako bi postigao specifičan estetski efekat. Ovdje se podrazumijeva tonska varijacija, nastavljanje, ponavljanje, poljni efekti, [[simetrija]]/[[simetrija|asimetrija]], opažena masa, subliminalna struktura, linearna dinamika, tenzija i mir, figura/dijagram, kontrast, perspektiva, trodimenzionalnost, pokret, [[ritam]], cjelina/[[Gestalt]], matriksijalnost i proporcija.

Neki od estetskih elemenata koji se izražavaju u muzici su: [[lirika]], [[harmonija]], [[hipnotizam]], [[emocije|emocija]], temporalna dinamika, [[rezonanca]], zabavnost i boja.

Obuhvatajući [[poezija|poeziju]], pripovjetke, [[novel]]e i nonfikciju, autori koriste spektar tehnika kako bi apeirali estetskim vrijednostima. Ovisno o vrsti književnog djela, autor može primjeniti ritam, ilustracije, strukturu, vremensko preskakanje, nastavljanje, [[dualizam]], likove, [[fantazijamašta|fantaziju]], neizvjesnost, analizu, [[humor]] i cinizam.

U [[literaturaknjiževnost|literarnoj]] estetici, studija djelovanja stvara svjesnost duboke strukture čitanja i shvatanja literarnog djela. Djelovanje apelira emotivnom čulu stvorenom kod čitaoca ili primaoca literarnog djela.

Podsticaj da dostignuće svih aspekata [[informacijske tehnologije]] kao korisnički orijentisanim bude moguće nas je dovelo do brojnih napredaka tokom proučavanja '''interakcije između čovjeka i kompjutera'''. Dizajn [[grafičko sučeljegUI|grafičkog sučelja]] ima veliki efekat na produktivnost, a dizajn kompjuterskog [[hardver]]a se od neatraktivnih kutija razvio u uobičajene aparate koji su svoje mjesto našli i u dnevnim sobama. [[Softver]] ima estetske dimenzije kao i informacijsko-tehnološki procesi i doživljaji kao što su kompjuterske i video igrice.

Većina [[matematičar]]a nalazi izvor estetskog zadovoljstva u njihovim radovima, kao i u matematici. Oni ispoljavaju to zadovoljstvo opisujući matematiku (ili makar neke njene aspekte) kao ''elegantnu''. Ponekad matematičari opisuju kreativnu aktivnost matematike kao [[umjetnostumetnost|umjetničku]] formu. Česta su poređenja sa [[muzika|muzikom]] i [[poezija|poezijom]]. [[Mađarska|Mađarski]] matematičar [[Paul Erdős]] je dao svoje viđenje neiskazanosti matematike kada je rekao "''Zašto su brojevi lijepi? To je kao da pitate zašto je Betovenova Deveta simfonija lijepa. Ako ne vidite zašto, ne može vam niko reći. Ja znam da su brojevi lijepi. Ako oni nisu lijepi, onda nije ništa lijepo.''"