Ernesto Sábato – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 40 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q186630 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
'''Ernesto Sábato''' ([[Rojas]], [[24. 6.|24.6.]], [[1911]]. -) je [[Argentina|argentinski]] fizičar i književnik.
Studirao je [[Fizika|fiziku]] i [[Matematika|matematiku]] na "Universidad de La Plata". Za vrijeme srednjoškolskih i studentskih dana bio je aktivan u [[Anarhizam|anarhističkim]] organizacijama, a kasnije u [[Komunizam|komunističkim]]. Jedno vrijme je djelovao u ilegali i skrivao se od tajne policije, a kao delegat Komunističke partije Argentine [[1934]]. je otputovao u [[Bruxelles]] na antifašistički kongres s kojega je pobjegao zbog filozofskih neslaganja. Ostavivši se marksizma, u Argentini je stekao doktorat iz fizike, a 1938. je radio u Laboratoriju Curie u Parizu i na MIT-u. U [[Pariz]]u se kretao u krugovima [[Nadrealizam|nadrealističkih]] umjetnika te se počeo kolebati oko svojeg znanstveničkog poziva. Kao redovni profesor teorijske fizike zaposlio se na sveučilištu u [[Buenos Aires]]u, no početkom četrdesetih nakon duhovne krize napušta [[nauka|znanost]] čime izaziva zaprepaštenje u znanstvenim krugovima gdje je uživao veliki ugled, povlači se na osamljeni planinski ranč i posvećuje [[Književnost|književnom]] radu. Kao pisca ga je proslavio [[Albert Camus]] koji je usmjerio pažnju ljudi na Sabata.
Iako cijenjen pisac, napisao je samo tri [[roman]]a, te mnoštvo [[esej]]a (jedan dio svojih dijela je spalio). Romani mu se bave problemom ludila i mračnim stanjima uma kao što su nasilje, rodooskrvnuće, manija proganjanja, a kao najbolji primjer jest dio romana ''[[O junacima i grobovima]]'' koji se zove ''Izvještaj o slijepima''. Lik Fernando, inkarnacija zla u svom paranoičnom umu zaključuje da svijetom tajno vladaju slijepci te ulazi u njihov svijet da se suoči s apsolutnim zlom. Taj je dio uznemirujuć, prepun fantastičnih metamorfoza i pripada vrhu svjetske književnosti. U sva se tri romana ponavlja metamorfoza u kojoj se junak pretvori u nekog monstruma (velika ptica ili šišmiš), ali samo on sebe vidi i osjeća kao čudovište dok ga poznanici vide kao i prije.
Osim ludila, Sabato se u svojim djelima bavi problemima [[egzistencijalizam|egzistencijalističke filozofije]] kao što su nemogućnost komunikacije, spoznaja mučne stvarnosti. Između ostalog Sabato je politički angažiran pisac koji je u svojim romanima kritizirao vojnu diktaturu u [[Argentina|Argentini]] te ga stoga nazivaju "anti Borgesom" jer [[Jorge Luis Borges|Borges]] nije dopuštao nikakav utjecaj dnevne politike u svoja djela; iako dijele zajedničko zanimanje za [[metafizika|metafiziku]] s tom razlikom što Borges traži ono nadsvjesno ili Boga, dok Sabato traži ono podsvjesno ili uzroke ludila. Sreli su se par puta i njihove su diskusije objavljene u knjizi. Sabato je bio predsjednik ''Nacionalnog odbora za nestale osobe'' koji je tragao za nestalim osbama tijekom vladavine vojne hunte u Argentini.
| |||