Kapadokija – razlika između verzija

| Polunezavisna u raznim oblicima do 17. godine neg.

| [[HattusaHatuša]]

'''KapadocijaKapadokija''' ili '''KapadokijaKapadocija''', ([[grčki jezik]]: ''Καππαδοκία'') je u antičkomdrevna sveturegija bilau velika teritorija ucentralnoj [[Mala AzijaAnatolija|Maloj AzijiAnatoliji]], današnjoj [[Turska|Turskoj]]. U vremedoba [[Herodot]]a, Kapadočani su zauzimali svu zemlju od [[Taur]]a do [[Crno more|Crnog mora]].

Kapadokija u geografskom smislu se na jugu graničila sa Taurom, na istoku sa [[Eufrat]]om, na severusjeveru sa [[Crno more|Crnim morem]], a na zapadu sa velikim slanim jezerima u unutrašnjosti [[Mala Azija|Male Azije]]Anatolije.

== Etimologija i značenje pojma ==

Najraniji pomenspomen Kapadokije je iz 6. vekavijeka pre Hristapne. Ona se pominjespominje u velikom trojezičnomtrojezičnim natpisunatpisima dvojice persijskih[[Ahemenidska Monarhija|perzijskih]] carevavladara, [[Darije Veliki|Darija Velikog]] i [[KserksKserkso I.|Kserksa I]]. Na persijskom[[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]], ime ove zemlje glasi ''Katpatuka'', ali je jasno da se ne radi o persijskojperzijskoj rečiriječi. Najverovatnije,Pretpostavlja Kapadokijase da znači "zemlja lepihlijepih konja[[konj]]a".

Pod kasnijim carevimavladarima [[PersijaAhemenidska Monarhija|PersijePerzije]], Kapadokija je bila podeljenapodijeljena u dvedvije [[satrapija|satrapije]]. Tako se vremenom izdvojila oblast [[Pont]], uz obalu Crnog mora, kao posebna istorijskohistorijsko-geografska oblastregija. Ovo izdvajanje je već bilo gotovo u vremevrijeme Ksenofonta[[Ksenofont]]a.

U helenističkojhelenističkom eposiperiodu, ostatak Kapadokije (od sada će ovaj članak referisati na Kapadokiju bez Ponta) nadalje je bila formalno nezavisna država. Glavni grad je bila [[Mazaka]], a drugi veći grad bila je [[Tijana]], nedaleko od Taura.

== IstorijaHistorija ==

Premalo se zna o Kapadokiji pre nego što je postala persijska[[Ahemenidska Monarhija|perzijska]] [[satrapija]]. Zna se samo da je Kapadokija bila u vremedoba [[HetiHetiti|HetaHetita]] veomavrlo značajna zemlja i da se upravo u njoj nalazila hetskahetitska prestonica [[Hatuša]]. Iako satrapija u persijsko vreme, Kapadokija je sačuvala izvestanpriličan stepenstupanj samostalnosti. U jednom časutrenu, pored satrapa, pojavili su se lokalni vladari. Tako je [[Arijarat I]], u vreme [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], postao samostalni vladaravladar. Kada je Persija[[Ahemenidska Monarhija|Perzijska Monarhija]] prešla u ruke Aleksandra Velikog, on je zadržao na kapadokijskom prestolutronu Arijarata I.

Kontinuitet vladajuće dinatije u Kapadokiji je samo prekinut kada je poslenakon Aleksandrove smrti, makedonski regent [[Perdika]] dao da se razapne Arijarat. Međutim, njegov sin je ponovo uspostavi vlast u Kapadokiji.

Pod [[Arijarat IV|Arijaratom IV]], Kapadokija je došla u kontakt sa Rimom, prvo kao neprijatelj i saveznik rimskog protivnika [[Antioh III|Antioha III]], a zatim kao saveznik protiv makedonskog kralja [[PersejPerzej (kralj)|PersejaPerzeja]]. Naredni kapadokijski kralj [[Arijarat V]] u velikoj merimjeri je pomogao Rimljanima u obračunu protiv Aristonika [[130. g. pne]], koji je pokušao da uzurpira prestotron Pergama, države koja je u tom časutrenu postajala rimska provincija Azija.

Rim je podržao Kapadočane u borbi protiv [[Mitridat VI|Mitridata VI]]. Rat između dvedvije sile se u velikoj merimjeri vodio upravo na teritoriji Kapadokije, naročito u [[Drugi Mitridatski rat|Drugom]] i [[Treći mitridatski rat|Trećem mitridatskom ratu]]. Rimski poredak je uspostavljen u Maloj Aziji, time i u Kapadokiji, nakon [[Pompej]]evog pohoda u [[Treći Mitridatski rat|Trećem Mitridatskom ratu]], [[63. gpne. pne]]. U rimskom građanskom ratu, Kapadokija je bila na strani Pompeja protiv [[Cezar]]a, a kasnije na strani [[Marko Antonije|Marka Antonija]] protiv [[Oktavijan Avgust|Oktavijana Avgusta]]. Nakon ovih ratova, Kapadokija je bila nejaka klijentska država, bez stvarne samostalnosti. Kraj dinastije je došao konačno 17. godine, kada je car [[Tiberije]], načinio od Kapadokije rimsku provinciju.

[[Datoteka:Göreme OpenAir Museum Dunkle Kirche 1 11 2004.jpg|thumbmini|desno]]

U ranom [[hrišćanstvo|hrišćanstvu]], stara prestonicakapadokijska Kapadokije,metropola [[Mazaka]], pod novim imenom Kesarija (Ćesarija) bila je važno episkopsko središte.

Trojica [[kapadokijski očevi Crkve|kapadokijskih očeva]] su neobično važna za ranu istorijuhistoriju crkve. Ukupno, Kapadokija je bilo neobično važna zemlja za ranu istorijuhistoriju hrišćanstva. Sve do [[1071]]. Kapadokija je bila deodio [[Vizantija|Vizantije]]. Više od tri hiljade3000 crkava, svedoče o pravoslavnom i grčkom karakteru prošlosti Kapadokije. Poslednji pravoslavni hrišćani su napustili Kapadokiju tokom [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]], i [[genocid]]a koje je [[Turska]] sprovela nad [[Grci]]ma od [[1922]]. do [[1924]]. godine.

[[Datoteka:Göreme OpenAir Museum Dunkle Kirche 3 11 2004.jpg|thumbmini|rightdesno]]

== EksterniVanjske linkoviveze ==

* [http://www.kappadokes.com/english/home_en.htm Stranica o istoriji kapadokijskih Grka] {{en uconicon}}

[[Kategorija:AntičkePerzijske zemlje i državesatrapije]]