Verzija na datum 11 mart 2013 u 02:15 uredi Addbot (razgovor \| doprinos) 46.972 izmene m Bot: migracija 57 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q124291 na Wikidati ← Starija izmjena		Verzija na datum 12 juni 2013 u 21:37 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 1: '''Električni vodič''' (provodnik) je materija sa labavo vezanim elektronima u vanjskim (obično nepotpunim) elektronskim ljuskama (putanjama), tzv. '''[[građa materije\|slobodnim elektronima]]''', koji mogu preskakati s atoma na atom. Električni vodiči su dakle materijali u kojima postoje slobodni nositelji [[~~električni naboj~~naelektrisanje\|električnog naboja]], pa zbog toga dobro [[električna vodljivost\|vode električnu struju]]. Slobodni nositelji električnog naboja mogu se gibati pod utjecajem [[električno polje\|električnog polja]] koje u vodiču nastaje kada se na njega dovede [[električni napon]], a usmjereno gibanje tih nositelja je pojava koja se zove ''električna struja''. Red 52: \|} Struju najbolje provodi [[srebro]], a zatim [[~~bakar (element)\|~~bakar]] koji je međutim znatno jeftiniji. Kada nije bitan [[volumen\|obujam]], već samo cijena i [[masa]] vodiča, kao npr. kod [[dalekovod]]a, koristi se [[aluminijum\|aluminij]]. Kako su pored vodljivosti često važna i neka kemijska ili mehanička svojstva vodiča koriste se i mnoge druge kovine i njihove [[~~slitina~~legura\|slitine]], npr. [[zlato]], [[platina]], [[cink]], [[živa]], [[mesing\|mjed]], [[bronza\|bronca]], [[čelik]]. Dobru provodljivost imaju i neke otopine, no mehanizam prijenosa električnog naboja u otopinama (koje zovemo '''[[elektrolit]]ima''') bitno se razlikuje od mehanizma premještanja elektrona u čvrstim tvarima i može biti vrlo kompliciran. Na kraju, postoje materije, koje mijenjaju vodljivost zavisno o raznim uvjetima, a među njima najpoznatiji su tzv. '''[[~~Poluvodič~~poluprovodnik\|poluvodiči]]'''. To su posebne vrste materijala na bazi kemijskih elemenata [[silicij]]a ili [[~~germanij~~germanijum\|germanija]]a, koji mijenjaju provodljivost zavisno o naponu koji se privodi jednoj od na njih priključenih elektroda. Većina vodiča smanjuje vodljivost (teže dopušta kretanje elektrona) ako se zagrije na više temperature i obratno. Kod vrlo vrlo niskih temperatura, neki materijali postaju supervodljivi, tj. preskakanje elektrona s atoma na atom stostruko se olakšava.

Električni provodnik – razlika između verzija