Razlike između izmjena na stranici "Električni provodnik"

m
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m (Bot: migracija 57 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q124291 na Wikidati)
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
'''Električni vodič''' (provodnik) je materija sa labavo vezanim elektronima u vanjskim (obično nepotpunim) elektronskim ljuskama (putanjama), tzv. '''[[građa materije|slobodnim elektronima]]''', koji mogu preskakati s atoma na atom.
Električni vodiči su dakle materijali u kojima postoje slobodni nositelji [[električni nabojnaelektrisanje|električnog naboja]], pa zbog toga dobro [[električna vodljivost|vode električnu struju]].
 
Slobodni nositelji električnog naboja mogu se gibati pod utjecajem [[električno polje|električnog polja]] koje u vodiču nastaje kada se na njega dovede [[električni napon]], a usmjereno gibanje tih nositelja je pojava koja se zove ''električna struja''.
|}
 
Struju najbolje provodi [[srebro]], a zatim [[bakar (element)|bakar]] koji je međutim znatno jeftiniji. Kada nije bitan [[volumen|obujam]], već samo cijena i [[masa]] vodiča, kao npr. kod [[dalekovod]]a, koristi se [[aluminijum|aluminij]]. Kako su pored vodljivosti često važna i neka kemijska ili mehanička svojstva vodiča koriste se i mnoge druge kovine i njihove [[slitinalegura|slitine]], npr. [[zlato]], [[platina]], [[cink]], [[živa]], [[mesing|mjed]], [[bronza|bronca]], [[čelik]].
 
Dobru provodljivost imaju i neke otopine, no mehanizam prijenosa električnog naboja u otopinama (koje zovemo '''[[elektrolit]]ima''') bitno se razlikuje od mehanizma premještanja elektrona u čvrstim tvarima i može biti vrlo kompliciran.
 
Na kraju, postoje materije, koje mijenjaju vodljivost zavisno o raznim uvjetima, a među njima najpoznatiji su tzv. '''[[Poluvodičpoluprovodnik|poluvodiči]]'''. To su posebne vrste materijala na bazi kemijskih elemenata [[silicij]]a ili [[germanijgermanijum|germanija]]a, koji mijenjaju provodljivost zavisno o naponu koji se privodi jednoj od na njih priključenih elektroda.
 
Većina vodiča smanjuje vodljivost (teže dopušta kretanje elektrona) ako se zagrije na više temperature i obratno. Kod vrlo vrlo niskih temperatura, neki materijali postaju supervodljivi, tj. preskakanje elektrona s atoma na atom stostruko se olakšava.
64.473

izmjene