El Mudžahid – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: formatiranje referenci
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''El Mudžahidin''' (arapski: ''mudžahedini'' - borci za slobodu) je bila jedinica u sastavu [[Treći korpus Armije RBiH|3. korpusa Armije BiH]], osnovana po naređenju [[Rasim Delić|Rasima Delića]] [[13. august8.|13. augusta]]a [[1993]]. godine. Bila je sastavljena od [[islam]]skih dobrovoljaca [[Afrika|afro]]-[[Azija|azijskog]] porijekla, koji su na teritoriju [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pod kontrolom vladinih snaga došli nakon zločina nad [[Bošnjaci|bosanskim muslimanima]] s ciljem da pomognu svojoj "muslimanskoj braći".<ref>According to the conclusion in ''Amir Kubura case''</ref>
 
Iako ne postoji precizna evidencija o broju stranih dobrovoljaca zbog više različitih imena koje su koristili, evidentirano je oko 400 osoba koje su različitim kanalima komunicirale sa lokalnim vlastima, tražeći ovjeru dokumenata ili slične usluge. <ref>Radio Slobodna Evropa (Vlado Azinović): Al-Kaida u BiH - Mit ili stvarna opasnost? [http://www.slobodnaevropa.org/al_kaida/05_strani_mudzahedini_i_armija_bosne_i_hercegovine.html]</ref>
Red 6:
 
==Pozadina==
Za vrijeme ratova u bivšoj [[SFRJSocijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], BiH je primala humanitarnu pomoć kako iz [[islam]]skih tako i iz zapadnih zemalja, zbog intenzivnog i rasprostranjenog ubijanja, masovnih silovanja, kampova smrti i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su sprovodile [[Srbi|srpske]], i u manjoj mjeri [[Hrvati|hrvatske]] snage. Glavna meta su bili [[Bošnjaci|muslimanski]] civlili. Nakon slika masakra, u Bosnu preko [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] počinju stizati arapski dobrovoljci, krajem 1992. i posebno 1993. godine, kako bi pomogli [[Armijaarmija RBiHRepublike Bosne i Hercegovine|bosanskoj armiji]] u zaštiti muslimanskih civila. [[13. august8.|13. augusta]]a [[1993]]. godine je donesena odluka o formiranju dobrovoljačke jedinice ''El-Mudžahid'' kako bi se uveo red, i omogućilo lakše komandovanje stranim dobrovoljcima. O broju stranih dobrovoljaca se još uvijek vode rasprave, počevši od oko 300 <ref name=autogenerated1>SENSE Tribunal:ICTY - WE FOUGHT WITH THE BH ARMY, BUT NOT UNDER ITS COMMAND [http://www.sense-agency.com/en/stream.php?sta=3&pid=10225&kat=3]</ref><ref name="Islam, Bosna, Sloveni:Evropska izgubljena bitka " /> pa do 1.500 boraca.<ref name=autogenerated1 />
 
Njihova pojava je potakla izvjesnu kontroverzu: strani borci, sa stilom svetih ratnika, pojavljuju se u Bosni sa hrvatskim identifikacionim dokumentima, pasošima i ličnim kartama. Ubrzo su privukli teške kritike u krugovima koji su u njihovom prisustvu vidjeli dokaz islamskog [[vjerski fundamentalizam|fundamentalizma]] u srcu [[Evropa|Evrope]]. Strani borci su ubrzo postali nepopularni i među bošnjačkom populacijom. Mnogi bosanski oficiri i intelektualci su posumnjali u iskrene namjere i okolnosti vezane za njihov dolazak u centralni dio Bosne, zbog činjenice da su krenuli iz Hrvatske, preko teritorija samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, prolazeći bez ikakvih problema, za razliku od vojnika Armije RBiH koji su redovno bili zaustavljani i hapšeni na punktovima hrvatskih snaga. Prema [[general]]u [[Stjepan Šiber|Stjepanu Šiberu]], najviše rangiranom etničkom Hrvatu u Bosanskoj armiji, ključnu ulogu u dolasku mudžahedina je imao [[Franjo Tuđman]] i hrvatsko obavještajno podzemlje, s ciljem opravdavanja učešća Republike Hrvatske u ratu protiv BiH i masovnim zločinima koje su počinile hrvatske snage. Iako ih je [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] smatrao simboličnim gestom pomoći islamskog svijeta Bosni, u vojnom smislu nisu napravili značajnu razliku i postali su glavna politička prepreka. <ref name="Islam, Bosna, Sloveni:Evropska izgubljena bitka " />
Red 16:
 
==Istraga o ratnim zločinima==
Iako su srpski i hrvatski mediji kreirali mnogo špekulacija o ratnim zločinima koje je odred navodno sprovodio, [[MKSJ|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] nije direktno osudio ni jednog islamskog dobrovoljca.
 
Trenutno se u Hagu sudi generalu Deliću po komandnoj odgovornosti za nekažnjavanje pripadnika odreda koji su prekršili Ženevske konvencije prema zarobljenim srpskim i hrvatskim vojnicima, te nekoliko civila, posebno nakon bitke na Vozući protiv [[Vojska Republike Srpske|VRS]], za koju optužnica navodi da je ubijeno oko 60 zarobljenih srpskih vojnika.
 
Prema Predragu Matvejeviću, istaknutom italijanskom i hrvatskom modernom prozaisti koji je analizirao situaciju, broj arapskih dobrovoljaca koji su došli u BiH je bio "mnogo manji nego broj kojeg su prezentirale srpska i hrvatska propaganda". <ref name="Islam, Bosna, Sloveni:Evropska izgubljena bitka " />