Ekumenski sabor – razlika između verzija

'''Ekumenski''' ili '''vaseljenski [[sabor]]''' ili '''ekumenski [[sinod|koncil]]''' je izraz koji se prevashodno odnosi na [[pravoslavlje]] i [[katoličanstvo]], označavajući '''svjetsko''' sabiranje ili okupljanje [[kršćanskihrišćanstvo|kršćanskih]]h crkava, odnosno susret svih njihovih [[patrijarh (hrišćanstvo)|partrijarha]], odnosno [[biskupepiskopos|biskupa]]a, radi donošenja zajedničkih hrišćanskih [[dogma|dogmi]] i razmatranja crkvenih pitanja koja imaju univerzalno značenje, što znači da moraju biti prihvaćena od svih [[sestrinske crkve|sestrinskih crkava]], tj. '''pune crkve'''. Po ovom pitanju [[Pravoslavna crkva|pravoslavna]], tj. pravoslavne crkve, i [[katolička crkva]] se razlikuju, te prema tome nisu pune sestrinske crkve. Prema [[Istočno pravoslavlje|Istočnom pravoslavlju]], punu crkvu sačinjava većina Istočnih pravoslavnih crkava, koje se ralikuje od tzv. [[Orijentalno pravoslavlje|Orijentalnog pravoslavlja]], s kojim Istočne crkve nisu u [[sestrinske crkve|sestrinskim]] odnosima. [[Katolička crkva|Rimokatolička crkva]] također nije dio pune crkve. Slično ovom, Rimokatolička crkva označava kao punu crkvu samo one crkve (katoličke) koje su u punim sestrinskim odnosima s Rimokatoličkom crkvom.

# [[Prvi nikejski sabor|Prvi vaseljenski sabor]], takođe poznat kao [[Prvi nikejski sabor]], održan u [[Nikejaİznik|Nikeji]], [[325]], je odbacio [[arijanstvo]] i prihvatio [[Nikejski simbol vjere]], odnosno [[Nicejski kredo]]. Ovaj i sve druge potonje sabore ne priznaju crkve koje ne prihvataju [[Trojstvo|Sveto Trojstvo]], kao na primjer, [[arijanstvo|arijanci]], [[Unitaristička crkva|unitarijanci]] i [[Jehovini svjdoci]].

# [[Prvi carigradski sabor|Drugi vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Prvi konstantinopoljski sabor]], održan u [[Konstantinopolj]]u, [[381]]. [[Nikejski simbol vjere]] revidirano u sadašnji oblik koji se još koristi u [[Istočna pravoslavna crkva|Istočnim]] i [[Orijentalne pravoslavne crkve|Orijentalnim pravoslavnim crkvama]], dok je svaka daljnja promjena istog zabranjena bez slaganja vaseljenskog sabora.

# [[Prvi efeški sabor|Treći vaseljenski sabor]], održan u [[Efes]]u, [[431]]. Odbačeno [[nestorijanstvo]], [[Marija (majka Isusova)|Djevica Marija]] proglašena [[BogorodicaMarija (majka Isusova)|Bogorodicom]] ili [[Majka Božija|Majkom Božijom]] (na [[grčki jezik|grčkom]], Θεοτόκος, ''Theotokos''). Ovaj i potonji sabori nisu priznati u [[Asirijska crkva|Asirijskoj crkvi]].

# [[Halkedonski sabor|Četvrti vaseljenski sabor]], održan u [[Helkedon]]u, [[451]]. Odbačeno [[EvtihijeEutih|Evtihijevo]]vo učenje o [[monofizitizammonofizitstvo|monofizitizmu]], opisane i razgraničene dvije prirode [[Isus|Isusa Krista]], tj. ljudska i božanska; usvojeno [[Halkedonsko vjerovanje|Halkedonski simbol vjere]]. Ovaj i potonji sabore ne priznaju [[Orijentalne pravoslavne crkve]].

# [[Drugi carigradski sabor|Peti vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Drugi konstantinopoljski sabor]], održan u [[Konstantinopolj]]u, [[553]]. Potvrđene odluke i učenja donesena na prethodnim saborima, osuđeni arijanstvo, netorijanstvo i monofizitizam kao [[jereshereza|jeresi]]i.

# [[Treći carigradski sabor|Šesti vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Treći konstantinopoljski sabor]], održan u [[Konstantinopolj]]u, [[680]]–[[681]]. Odbačen [[monotelitizam]], učenje prema kojem Isus ima jednu volju ali dvije prirode (ljudsku i božansku). Potvrđeno da Krist ima kako ljudsku tako i božansku volju.

# [[Drugi nikejski sabor|Sedmi vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Drugi nikejski sabor]], održan u [[Nikejaİznik|Nikeji]], [[787]]. Obožavanje [[ikona (hrišćanstvo)|ikona]] ponovno uspostavljeno, time okončavajući prvi [[ikonoklazam]], borbu protiv ikona.

* VIII. [[Četvrti carigradski sabor]], ([[869]].-[[870]].): svrgava carigradskog [[patrijarh]]a [[FocijeFotije|Focija]]. Ovaj sabor priznaje Katolička Crkva, a ne priznaje ga Pravoslavna Crkva.

* VIII. [[Četvrti carigradski sabor]], ([[879]].-[[880]].): vraća u službu Focija kao carigradskog patrijarha te osuđuje izmjene u [[NicejskoNikejsko-carigradskocarigradski vjerovanjesimbol vjere|Nicejsko-carigradskom vjerovanju]]. Osuda ''[[Filioque]]''. Ovaj sabor Katolička Crkva ne priznaje, a priznaju ga Pravoslavne Crkve, premda ga se ne smatraju ekumenskim saborom.

* XVII. [[Firentinski koncil|Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci]], ([[1431]]., [[1437]]., [[1438]]., [[1439]]., [[1442]].), s 25 sjednica: pokušaj pomirenja s pravoslavnim Crkvama, te s ostalim istočnim Crkvama.

* XX. [[Prvi vatikanski sabor]], ([[1869]].-[[1870]].), s 4 sjednice: [[papina nepogrešivost|papina nezabludivost]].

* XXI. [[Drugi vatikanski koncil|Drugi vatikanski sabor]], ([[1962.-1965]].), s 9 sjednica i 168 generalnih kongregacija podijeljenih u 4 zasjedanja: obnova zapadne (rimske) liturgije, uporaba narodnog jezika u bogoslužju, definicije o naravi Crkve i njezinu odnosu prema suvremenom svijetu, poticanje [[Biblija|biblijskih]] studija, [[ekumenizam]].