Drvorez – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 44 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q173242 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka: Durer Revelation Four Riders.jpg||mini|270px|Drvorez [[AlbrehtAlbrecht DirerDürer|Albrehta Direra]], ''[[Četiri jahača apokalipse]]'' (1497-98)]]
 
'''Drvorez na pločama uzdužnog preseka''' ({{jez-fr|gravure sur bois de fil}}, {{jez-de|holzschnitt}}, {{jez-eng|woodcut}}) je [[grafičke tehnike i tehnologije|grafička tehnika]] visoke štampe koja koristi drvenu ploču kao podlogu. Radi se o najstarijoj grafičkoj tehnici. Nasuprot [[Drvorez (na pločama poprečnog preseka)|drvorezu na pločama poprečnog preseka]], kod ove vrste drvoreza se koristi drvena ploča izrezana uzdužno u odnosu na pravac drvenog tkiva. Termin koji se koristi za obe tehnike drvoreza je i [[ksilografija]] (od {{jez-gr|xylon}} „drvo“ i {{jez-gr|graphein}} „pisati“).
Red 7:
===Najraniji drvorezi na Istoku===
 
Najraniji poznati odštampani drvorez je ''Diamond Sutra'' svitak, koga je odštampao Wang Chieh 868. godine naše ere. Ovaj kompleksni sklop figura i teksta, otkriven 1900. godine u istočnom [[Turkmenistan]]u, dozvoljava nam da pretpostavimo da su Kinezi praktikovali drvorez i ranije. Razvijajući se u narednim vekovima, kineska produkcija drvoreza je dostigla u 17. veku visok nivo, čiji su primeri složene knjige štampane u boji. Ove knjige su, stigavši u Japan, uticale na razvoj japanskih drvoreza (''[[UkijoUkiyo-e|Ukijo-e]]'').
 
===Počeci drvoreza na Zapadu===
 
Slično kao na Istoku, i na Zapadu se drvorez razvija prvo kao način štampanja na tekstilu, a zatim i kao sredstvo rasprostranjivanja religije. U četrnaestom i petnaestom veku, kada je pismenost bila privilegija vladajućih klasa, nije bilo boljeg načina za širenje vere od slika koje su prikazvale život [[HristHristos|Hrista]]a i svetaca. Zajedno sa početkom masovnije proizvodnje papira u [[Evropa|Evropi]] cveta i upotreba drvoreza. Najraniji primer drvoreza na Zapadu je fragment ''Raspeća'' koji datira iz kasnog četrnaestog veka, koga nazivamo ''Bois Protat'' (''Drvo Protat''), pronađenog u jednom manastiru u istočnoj Francuskoj 1899. godine. Pretpostavlja se da je ova ploča drvoreza korišćena za štampanje tekstila sudeći po njenim dimenzijama.
Pre nego što će 1450. godine [[Johann Gutenberg|Gutenberg]] imisliti princip štampanja pokretnih karaktera, ilustracije i tekst u knjigama su rezane u drvetu na istoj ploči. To su bile takozvane blok knjige, koje nestaju iz upotrebe po razvoju štamparije, kada raste potreba za ilustracijama u drvorezu koje će pratiti tekst. U tom trenutku se slikari počinju ineresovati za ovaj medij. Neki od njih su [[Martin Šongauer]], [[Albrecht Dürer|Albreht Direr]], [[Hans Holbein Stariji|Hans Holbajn Stariji]], [[Hans Baldung Grin]] i [[Luka Kranah]] u Nemačkoj, [[Luka Van Lejden]] u Holandiji. [[Albrecht Dürer|Direr]] je izvršio najveći uticaj na umetnike tog vremena. Osim pojedinačnih radova, uradio je i serije drvoreza kao što su ''Apokalipsa'' ili ''Život Bogorodice''.
Već oko 1508. nastali su prvi drvorezi u boji, tehnika koju će uskoro prihvatiti umetnici kao [[Luka Kranah]] i [[Hans Burkmer]]. Ta tehnika, nazvana ''[[chiaroscuro]]'' (svetlo-tamno), sastoji štampanja više prolaza jedne iste boje u različitim tonovima, počev od najsvetlijeg. Tipičan predstavnik ove tehnike je [[Ugo Da Karpi]].
 
Red 19:
Više o ovoj tehnici u članku [[Drvorez (na pločama poprečnog preseka)]]
 
Kako je raslo interesovanje za novootkrivene tehnike duboke štampe, bakroreza i bakropisa, smanjivalo se interesovanje velikih umetnika za drvorez. Tehnike duboke štampe su dozvoljavale veliki broj finih detalja i time zasenile mogućnodti drvoreza. Međutim, 1780. godine, [[Thomas Bewick|Tomas Bevik]] razvija metodu drvoreza na tvrdim pločama dobijenim iz poprečnog preseka [[šimšir]]a (''Buxus''). Na ravnoj, glatkoj površini tako dobijenih ploča, moguće je bilo izvođenje finih linija sa mnogo detalja koje se nisu oštećivale pri štampi. Tako izrađeni drvorezi su se mogli štampati u hiljadama istovetnih primeraka. Ova metoda je unela revoluciju u ilustraciju novina, knjiga, reklama, časopisa.
 
===Ponovni uspon drvoreza===
 
U devetnaestom veku u [[Pariz]]u, japanski drvorezi su postali inspiracija mnogim savremenim umetnicima. Mnogi su uneli koncept Ukioy-e drvoreza u svoje radove. Iako na zalasku slave u [[Japan]]u, ovi drvorezi su ostvarili jak uticaj na evropsku avangardu. [[Paul Gauguin|Pol Gogen]], [[Vincent van Gogh|Van Gog]], [[Mary Cassatt|Meri Kasat]], [[Henri de Toulouse-Lautrec|Anri de Tuluz-Lotrek]], [[Džejms Vistler]], [(Edgar Dega]], [[Édouard Manet|Eduar Mane]], [[Camille Pissarro|Kamij Pisaro]], prihvatili su uticaj asimetrične kompozicije, jakog crteža i stilizovanih formi japanskih drvoreza, kao i ravne površine boje, šare, i liniju kao sastavni deo kompozicije. Uticaj se osetio kako u njihovim slikama, tako i u grafičkim radovima umetnika. Najistaknutiji predstavnici novog uspona drvoreza su svakako [[Paul Gauguin|Pol Gogen]] i [[Edvard Munch|Eduard Munk]].
 
Za dalji razvoj i uspon drvoreza su zaslužni nemački ekspresionisti i grupa ''Most'' (''Die Brucke''). Ovi umetnici su se okrenuli jednostavnosti i ekspresivnosti ove tehnike nastale u srednjem veku, i u njoj pronašli sredstvo snažnog izraza. [[Erich Heckel|Erih Hekel]], [[Karl Schmidt-Rottluff|Karl Šmit Rotluf]], [[Ernst Ludwig Kirchner|Ernst Ludvig Kirhner]], [[Emil Nolde]], [[Oto Miler]] su pripadnici ove grupe koji su se oprobali u tehnici drvoreza. Oni su uticali na umenike kao što su [[Kate Kolvic]]. I za članove grupe ''Plavi jahač'' (''Die Blaue Reiter''), [[Vasilij Vasiljevič Kandinski|Kandinsk]]i, [[Kle]]a, [[FrancFranz MarkMarc|Franca Marka]], [[AleksejAlexej fonvon JavlenskiJawlensky|Javlenskog]], drvorez je predstavljao značajan medij njihovog umetničkog izražavanja.
 
== Tehnika ==