Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 5 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q192412 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
{{Historija Bosne i Hercegovine}}
Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] su [[6. 4.|6.4.]] [[1941]]. napale [[sile Osovine]] i prisilile njenu vojsku na kapitulaciju [[17. 4.|17.4.]] [[1941]]. Deset dana prije su u Zagreb ušle njemačke snage, te je isti dan proglašena [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisna država Hrvatska]].
Pobjedničke Sile Osovine su odlučile da cijela teritorija BiH dođe pod vlast [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], čiji je poglavnik [[Ante Pavelić]] započeo politiku s ciljem eliminacije [[Srbi|srpskog]] stanovništva, koje je uključivalo prisilno prevođenje na [[katoličanstvo]], protjerivanje i genocid. Vlast NDH je, s druge strane, [[Muslimani (narod)|muslimansko]] stanovništvo smatralo Hrvatima islamske vjere.
NDH, međutim, nije bila u stanju uspostaviti svoju vlast nad cijelom BiH, u kojoj, pogotovo u krajevima sa srpskim stanovništvom i pogotovo nakon [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na SSSR]] u junu [[1941]]. izbijaju pobune protiv novog režima.
Pobunjenici su se s vremenom podijelili na dvije frakcije - [[
Nakon što je 1941. u Srbiji slomljena [[Užička republika]], glavnina partizanskih snaga se prebacila u BiH gdje će biti središte njenih aktivnosti. Zbog toga će upravo to područje biti poprištem velikih i značajnih ratnih operacija kao što su
Red 14:
U isto vrijeme je u BiH počinjen i veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom, ispočetka uglavnom nad Srbima, a kasnije i nad pripadnicima drugih nacionalnosti. U tome su, u većem ili manjem omjeru, sudjelovale sve zaraćene strane, iako su partizani u tome bili više motivirani ideološkim nego nacionalnim motivima.
Partizani su s vremenom stekli povjerenje i podršku među pripadnicima svih nacionalnosti, tako da se od [[1943]]. bilježi i veći broj muslimana među njihovim redovima. Tome je pridonijelo i stvaranje [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a kao institucije temeljem koje će u okviru poratne jugoslavenske federacije biti obnovljena bosansko-hercegovačka državnost.
Partizani su od [[1942]]. do [[1945]]. imali velike dijelove BiH pod svojom kontrolom, ali su je nad cijelom BiH ustanovili tek neposredno iza završetka rata. [[Odžak (BiH)|Odžak]], koji se predao krajem maja [[1945]]., se smatra posljednjim osovinskim uporištem u Evropi.
| |||